Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUDA IDE SVETI STEFAN: Statis prijeti visokom odštetom

Objavljeno prije

na

Zbog čega su u kompaniji Aman resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge,  pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji, investitor pakuje kofere

 

Grčki biznismen i državljanin Crne Gore Petros Statis, jedan od vlasnika of-šor kompanije Aidway Investments Ltd, potpisnice ugovora o višegodišnjem zakupu eltinih hotela Sveti Stefan i Miločer, najavio je zatvaranje Hotela Sveti Stefan za nastupajuću turističku sezonu i  odlazak hotelske  kompanije Aman resorts iz Crne Gore. U razgovoru koji je vođen u Beogradu sa voditeljem Vladimirom Pavićevićem, bivšim liderom Crnogorske, u njegovoj emisiji Patriotske igre, emitovanoj na TV A1, Statis je potvrdio glasine o prijevremenom povlačenju Amana iz projekta Sveti Stefan, 14 godina nakon zaključenja ugovora o zakupu.

Kazao je takođe da i svoj biznis povlači iz Crne Gore i odlazi za Beograd, gdje će investirati u projekat izgradnje stambenog naselja Beograd na vodi. Spreman je da proda svoju Univerzal Capital Banku u Crnoj Gori, u kojoj ne osjeća poštovanje. Htio je prodati i projekat Sveti Stefan, ali ga je pandemija osujetila u tome.

Najpoznatiji crnogorski turistički brend Sveti Stefan nikako da dođe na zelenu granu. U posljednjih 14 godina promijenio je tri zakupca. Prvi je bio singapusrska hotelska kompanija Aman resorts i to u dvostrukoj ulozi, kao zakupac i operater. Investitorska grupa Aidway Investments registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bila je of-šor ekspozitura Silvering Holdinga, osnivača i većinskog vlasnika Aman resortsa. Ubrzo nakon dolaska u Crnu Goru, Aman je bankrotirao. Projekat  zakupa luksuznog ljetovališta preuzima grčki brodovlasnik i milioner Viktor Restis. On je od finansijski posrnulog  Amana otkupio većinski paket zvani Crna Gora i Hrvatska. Grci su tada preuzeli sva vlasnička prava iz zakupa, ali su zadržali menadžment Amana. Hoteli Miločer i Sveti Stefan od tada posluju pod nazivom Aman Sveti Stefan.

Nedugo zatim i Restis napušta zakup Svetog Stefana i završava u zatvoru u Grčkoj zbog optužbi za špekulacije sa kreditima u bankama koje su vlasništvo njegove porodice, ali je kasnije oslobođen. Posao od njega preuzima Statis „vrlo povoljno i tako se našao u jednoj od najvećih avantura u svom životu“. On negira špekulacije da je predsjednik Milo Đukanović njegov partner na Svetom Stefanu. Te da u slučaju kompanije zakupca nije riječ o sivoj zoni poslovanja, of-šor i slično, nego da iza svega stoji njegova kompanija registrovana na Gibraltaru.

Ugovor o davanju pod zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta sa hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, zaključen u januaru 2007, najavljen je kao ugovor stoljeća, od ogromnog značaja za Crnu Goru u kojoj će se „turizam mjeriti na onaj prije i poslije dolaska Amana“. Zaključen je na rok od 30 godina, da bi kasnije, amandmanima bio produžen na 42 godine.

Zbog čega su u kompaniji Aman Resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge, pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji investitor pakuje kofere, prosuđujući  da neće uživati privilegije kao u prethodnom periodu i da od privatizacije Sveca neće biti ništa.

Zahtjev mještana okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan da im se dozovli korišćenje manjih djelova plaža kojima u ime zakupca gazduje kompanija Adriatic proeprties, nije naišao na razumijevanje zakupca. Događaji su eskalirali kada su mještani protestovali protiv gradnje stanova za tržište u Miločeru i u martu ove godine porušili kapije kojima je bio onemogućen pristup Kraljičinoj plaži. Ni Statis ni predstavnici Amana nisu želeli bilo kakav kontakt sa mještanima već su najavili da u novonastalim okolnostima neće raditi ove turističke sezone.

„Žao mi je što mogu da kažem, kakva je situacija sada, da nema Kraljičine plaže. Više nema investicija u ovom dijelu. Vlada se odlučila nakon 10 godina nesmetanog rada da promijeni pristup, da ovo područje učini polujavnim i uništi svaku vrstu ekskluzivnosti. To je veoma ozbiljna povreda ugovora, potpisanog između Amana i crnogorske Vlade. Ne postoji način da Aman kao operater nastavi, to ne može biti polujavno. Da bi ovaj projekat bio održiv on mora biti ekskluzivan, ako ne može biti podržan kako je bilo dogovoreno prije 15 godina, mi sa naše strane ne možemo nastaviti. Milsim da je to velika greška. To je projekat koji je promovisao Crnu Goru širom svijeta“, kazao je Statis.

„Ovo je Amanova odluka da ne može više da posluje a za mene velika finansijska šteta, ali, hvala Bogu, kao za svaki međunarodni ugovor postoji arbitraža, u ovom slučaju sa sjedištem u Londonu i tamo ćemo vidjeti ko je u krivu a ko u pravu. Bojim se da arbitraža može da stvori veoma veliku finansijsku štetu za crnogorsku Vladu“, poručuje Statis.

On je kazao kako nema nikakvu komunikaciju sa Vladom, kojoj od decembra šalju dopise na koje nisu dobili odgovore. Tek kada su i zvanično objavili vijest da Hotel Sveti Stefan neće raditi ovo ljeto, konačno su iz Vlade zatražili sastanak, „na kojem samo ponavljaju da ne mogu podržati ovaj projekat“.

Očigledno je riječ o spornoj  gradnji stanova u Miločeru čiju legalnost osporava komisija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Srozavanju nivoa ekskluzivnosti neće doprinijeti prisutvo mještana po krajevima dviju prostranih, velikih plaža, onoliko koliko to čini sam zakupac. Gradnja stanova u Miločeru već je ugrozila ekskluzivitet kakav su zakupci zatekli i preuzeli uz obavezu da ga unaprijede. Blizina predivne Kraljičine plaže vjerovatno je uključena u cijenu kvadrata luksuznih stanova. Pojava stambenih zgrada u miločerskom parku jedna je od najgorih tekovina zakupa Svetog Stefana.

„Nakon 60 godina ljudi imaju pravo da pristupe Kraljičinoj plaži i mogu da plivaju zajedno sa  gostima našeg hotela, što nikada nije bio dio plana“, vajka se Statis i navodi mogućnost da, nedajbože, mogu i da fotografišu jednog Bekama na primjer. Izgleda da  gostima Amana ne smetaju crnogorski političari sa svojim familijama djecom i prijateljima. Oni ne ugrožavaju ekskluzivnost rizorta. Kraljičina plaža je omiljeno kupalište  predsjednika Mila Đukanovića i njegove šire familije koju prati brojno obezbjeđenje. Nesmetano se tu kupaju i ministri, biznismeni, ambasadori i ambasadorke, valjda kao dio elite koja ne smeta.

Statis prijeti visokim iznosom odštete u Londonu zbog navodnog kršenja ugovora samo jedne strane, Vlade Crne Gore. Ne pominjući svoje postupke i radnje koje nisu dio dogovora. Kompanija Adriatic properties u Svetom Stefanu se očitovala kao divlji graditelj. U sred maslinjaka, u zoni ispred Hotela Sveti Stefan, podigli su, dvije dvospratne zgrade bez građevinske dozvole, koje je tadašnji ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, podveo u kategoriju privremenih objekata, poput kioska ili kakvih tezgi. Bespravno je sazidan ogroman SPA centar na Kraljičinoj plaži, najvrednijoj lokaciji na rivijeri.

Dobili su i povlastice u pogledu trajanja zakupa i visine nadoknade. Ugovor je produžen za dodatnih 12 godina, dok je naknada za godišnji zakup tri hotela, nekoliko restorana i kafica, sa ugovorenih 2 miliona eura, pala na 1,2 milion. Istovremeno su oslobođeni plaćanja zakupnine za hotel Kraljičina plaža. Međutim najveći bonus prethodna Vlada dodijelila je zakupcu produženjem roka zakupa zemljišta u Miločeru sa 30 na 90 godina. Praktično im poklonila najskuplje parče zemlje u državi.

Petros Statis  jedan je od onih povlašćenih investitora zbog čijih potreba država mijenja svoje zakone. Poput investitora marine Porto Montengro u Tivtu, čiji se izvršni direktor medijima u Kanadi pohvalio uslovima za ulaganje u Crnu Goru riječima : „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države“.

U njegovom interesu vršene su izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Donijet je Urbanistički projekat Miločer bez utemeljenja u planskoj dokumentaciji za gradnju oko 41.000 kvadrata apartmana, vila i hotela „na najljepšem mjestu na svijetu“, čije je drugo ime – urbanistički cunami na Sveti Stefan.

Statis je potvrdio da je njegov partner i glavni investitor u projektu Sveti Stefan, malezijski biznismen Vei Seng Pua, vlasnik Hotela Mestral u Pržnu.  Ali nije govorio o tome kako svaku poslovnu godinu dvojica partnera u zakupu Svetog Stefana i Miločera završavaju sa gubicima u iznosima od više miliona eura.  Ukupan gubitak koji je zakupac ostvario poslovanjem u ekskluzivnom crnogorskom rizortu trenutno iznosi 100 miliona eura.

 

Neizmirena šteta

Država Crna Gora nije pokrenula postupak nadoknade štete zbog kašnjenja rekonstrukcije preuzetih hotela. Podsjećamo na situaciju u kojoj je grad-hotel Sveti Stefan bio zatvoren i u potpunom mraku  prve dvije godine zakupa, da bi zatim otpočela rekonstrukcija koja je trajala punih pet godina. Svetac je prve goste primio 2013. godine, kada je počeo sa radom u punom kapacitetu.

Šteta koju je za pet godina pretrpjela ne samo država nego i turizam Crne Gore nestankom Svetog Stefana, perjanice crnogorskog turizma, sa svjetskog turističkog tržišta, nikada nije namirena.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo