Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUDA IDE SVETI STEFAN: Statis prijeti visokom odštetom

Objavljeno prije

na

Zbog čega su u kompaniji Aman resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge,  pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji, investitor pakuje kofere

 

Grčki biznismen i državljanin Crne Gore Petros Statis, jedan od vlasnika of-šor kompanije Aidway Investments Ltd, potpisnice ugovora o višegodišnjem zakupu eltinih hotela Sveti Stefan i Miločer, najavio je zatvaranje Hotela Sveti Stefan za nastupajuću turističku sezonu i  odlazak hotelske  kompanije Aman resorts iz Crne Gore. U razgovoru koji je vođen u Beogradu sa voditeljem Vladimirom Pavićevićem, bivšim liderom Crnogorske, u njegovoj emisiji Patriotske igre, emitovanoj na TV A1, Statis je potvrdio glasine o prijevremenom povlačenju Amana iz projekta Sveti Stefan, 14 godina nakon zaključenja ugovora o zakupu.

Kazao je takođe da i svoj biznis povlači iz Crne Gore i odlazi za Beograd, gdje će investirati u projekat izgradnje stambenog naselja Beograd na vodi. Spreman je da proda svoju Univerzal Capital Banku u Crnoj Gori, u kojoj ne osjeća poštovanje. Htio je prodati i projekat Sveti Stefan, ali ga je pandemija osujetila u tome.

Najpoznatiji crnogorski turistički brend Sveti Stefan nikako da dođe na zelenu granu. U posljednjih 14 godina promijenio je tri zakupca. Prvi je bio singapusrska hotelska kompanija Aman resorts i to u dvostrukoj ulozi, kao zakupac i operater. Investitorska grupa Aidway Investments registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bila je of-šor ekspozitura Silvering Holdinga, osnivača i većinskog vlasnika Aman resortsa. Ubrzo nakon dolaska u Crnu Goru, Aman je bankrotirao. Projekat  zakupa luksuznog ljetovališta preuzima grčki brodovlasnik i milioner Viktor Restis. On je od finansijski posrnulog  Amana otkupio većinski paket zvani Crna Gora i Hrvatska. Grci su tada preuzeli sva vlasnička prava iz zakupa, ali su zadržali menadžment Amana. Hoteli Miločer i Sveti Stefan od tada posluju pod nazivom Aman Sveti Stefan.

Nedugo zatim i Restis napušta zakup Svetog Stefana i završava u zatvoru u Grčkoj zbog optužbi za špekulacije sa kreditima u bankama koje su vlasništvo njegove porodice, ali je kasnije oslobođen. Posao od njega preuzima Statis „vrlo povoljno i tako se našao u jednoj od najvećih avantura u svom životu“. On negira špekulacije da je predsjednik Milo Đukanović njegov partner na Svetom Stefanu. Te da u slučaju kompanije zakupca nije riječ o sivoj zoni poslovanja, of-šor i slično, nego da iza svega stoji njegova kompanija registrovana na Gibraltaru.

Ugovor o davanju pod zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta sa hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, zaključen u januaru 2007, najavljen je kao ugovor stoljeća, od ogromnog značaja za Crnu Goru u kojoj će se „turizam mjeriti na onaj prije i poslije dolaska Amana“. Zaključen je na rok od 30 godina, da bi kasnije, amandmanima bio produžen na 42 godine.

Zbog čega su u kompaniji Aman Resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge, pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji investitor pakuje kofere, prosuđujući  da neće uživati privilegije kao u prethodnom periodu i da od privatizacije Sveca neće biti ništa.

Zahtjev mještana okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan da im se dozovli korišćenje manjih djelova plaža kojima u ime zakupca gazduje kompanija Adriatic proeprties, nije naišao na razumijevanje zakupca. Događaji su eskalirali kada su mještani protestovali protiv gradnje stanova za tržište u Miločeru i u martu ove godine porušili kapije kojima je bio onemogućen pristup Kraljičinoj plaži. Ni Statis ni predstavnici Amana nisu želeli bilo kakav kontakt sa mještanima već su najavili da u novonastalim okolnostima neće raditi ove turističke sezone.

„Žao mi je što mogu da kažem, kakva je situacija sada, da nema Kraljičine plaže. Više nema investicija u ovom dijelu. Vlada se odlučila nakon 10 godina nesmetanog rada da promijeni pristup, da ovo područje učini polujavnim i uništi svaku vrstu ekskluzivnosti. To je veoma ozbiljna povreda ugovora, potpisanog između Amana i crnogorske Vlade. Ne postoji način da Aman kao operater nastavi, to ne može biti polujavno. Da bi ovaj projekat bio održiv on mora biti ekskluzivan, ako ne može biti podržan kako je bilo dogovoreno prije 15 godina, mi sa naše strane ne možemo nastaviti. Milsim da je to velika greška. To je projekat koji je promovisao Crnu Goru širom svijeta“, kazao je Statis.

„Ovo je Amanova odluka da ne može više da posluje a za mene velika finansijska šteta, ali, hvala Bogu, kao za svaki međunarodni ugovor postoji arbitraža, u ovom slučaju sa sjedištem u Londonu i tamo ćemo vidjeti ko je u krivu a ko u pravu. Bojim se da arbitraža može da stvori veoma veliku finansijsku štetu za crnogorsku Vladu“, poručuje Statis.

On je kazao kako nema nikakvu komunikaciju sa Vladom, kojoj od decembra šalju dopise na koje nisu dobili odgovore. Tek kada su i zvanično objavili vijest da Hotel Sveti Stefan neće raditi ovo ljeto, konačno su iz Vlade zatražili sastanak, „na kojem samo ponavljaju da ne mogu podržati ovaj projekat“.

Očigledno je riječ o spornoj  gradnji stanova u Miločeru čiju legalnost osporava komisija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Srozavanju nivoa ekskluzivnosti neće doprinijeti prisutvo mještana po krajevima dviju prostranih, velikih plaža, onoliko koliko to čini sam zakupac. Gradnja stanova u Miločeru već je ugrozila ekskluzivitet kakav su zakupci zatekli i preuzeli uz obavezu da ga unaprijede. Blizina predivne Kraljičine plaže vjerovatno je uključena u cijenu kvadrata luksuznih stanova. Pojava stambenih zgrada u miločerskom parku jedna je od najgorih tekovina zakupa Svetog Stefana.

„Nakon 60 godina ljudi imaju pravo da pristupe Kraljičinoj plaži i mogu da plivaju zajedno sa  gostima našeg hotela, što nikada nije bio dio plana“, vajka se Statis i navodi mogućnost da, nedajbože, mogu i da fotografišu jednog Bekama na primjer. Izgleda da  gostima Amana ne smetaju crnogorski političari sa svojim familijama djecom i prijateljima. Oni ne ugrožavaju ekskluzivnost rizorta. Kraljičina plaža je omiljeno kupalište  predsjednika Mila Đukanovića i njegove šire familije koju prati brojno obezbjeđenje. Nesmetano se tu kupaju i ministri, biznismeni, ambasadori i ambasadorke, valjda kao dio elite koja ne smeta.

Statis prijeti visokim iznosom odštete u Londonu zbog navodnog kršenja ugovora samo jedne strane, Vlade Crne Gore. Ne pominjući svoje postupke i radnje koje nisu dio dogovora. Kompanija Adriatic properties u Svetom Stefanu se očitovala kao divlji graditelj. U sred maslinjaka, u zoni ispred Hotela Sveti Stefan, podigli su, dvije dvospratne zgrade bez građevinske dozvole, koje je tadašnji ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, podveo u kategoriju privremenih objekata, poput kioska ili kakvih tezgi. Bespravno je sazidan ogroman SPA centar na Kraljičinoj plaži, najvrednijoj lokaciji na rivijeri.

Dobili su i povlastice u pogledu trajanja zakupa i visine nadoknade. Ugovor je produžen za dodatnih 12 godina, dok je naknada za godišnji zakup tri hotela, nekoliko restorana i kafica, sa ugovorenih 2 miliona eura, pala na 1,2 milion. Istovremeno su oslobođeni plaćanja zakupnine za hotel Kraljičina plaža. Međutim najveći bonus prethodna Vlada dodijelila je zakupcu produženjem roka zakupa zemljišta u Miločeru sa 30 na 90 godina. Praktično im poklonila najskuplje parče zemlje u državi.

Petros Statis  jedan je od onih povlašćenih investitora zbog čijih potreba država mijenja svoje zakone. Poput investitora marine Porto Montengro u Tivtu, čiji se izvršni direktor medijima u Kanadi pohvalio uslovima za ulaganje u Crnu Goru riječima : „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države“.

U njegovom interesu vršene su izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Donijet je Urbanistički projekat Miločer bez utemeljenja u planskoj dokumentaciji za gradnju oko 41.000 kvadrata apartmana, vila i hotela „na najljepšem mjestu na svijetu“, čije je drugo ime – urbanistički cunami na Sveti Stefan.

Statis je potvrdio da je njegov partner i glavni investitor u projektu Sveti Stefan, malezijski biznismen Vei Seng Pua, vlasnik Hotela Mestral u Pržnu.  Ali nije govorio o tome kako svaku poslovnu godinu dvojica partnera u zakupu Svetog Stefana i Miločera završavaju sa gubicima u iznosima od više miliona eura.  Ukupan gubitak koji je zakupac ostvario poslovanjem u ekskluzivnom crnogorskom rizortu trenutno iznosi 100 miliona eura.

 

Neizmirena šteta

Država Crna Gora nije pokrenula postupak nadoknade štete zbog kašnjenja rekonstrukcije preuzetih hotela. Podsjećamo na situaciju u kojoj je grad-hotel Sveti Stefan bio zatvoren i u potpunom mraku  prve dvije godine zakupa, da bi zatim otpočela rekonstrukcija koja je trajala punih pet godina. Svetac je prve goste primio 2013. godine, kada je počeo sa radom u punom kapacitetu.

Šteta koju je za pet godina pretrpjela ne samo država nego i turizam Crne Gore nestankom Svetog Stefana, perjanice crnogorskog turizma, sa svjetskog turističkog tržišta, nikada nije namirena.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POČELA IZBORNA TRKA U BUDVI: Ima li pomagača sa strane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će u izbornoj kampanji biti nedozvoljenog miješanja u izborni proces sa strane, u vidu pomoći predsjednika Aleksandra Vučića, kao što pojedini mediji najavljuju, za sada nema zvaničnih potvrda. Spekuliše se o zavidnoj finansijskoj podršci i logistici na dan izbora dolaskom pojedinih grupa iz Srbije, poput dešavanja uoči lokalnih izbora u Nikšiću, Herceg Novom, pa i u Budvi, tokom izborne kampanje za lokalne i parlamentarne izbore u avgustu 2020

 

Nakon isteka roka za predaju izbornih lista za prijevremene lokalne izbore u Budvi, koji će se održati 23. oktobra, izborna kampanja uveliko je počela. Ukupno 7 partija ili koalicija učestvuju u izbornoj utakmici za 33 odbornička mjesta. Pravo glasa ima 18.710 Budvana, 630 više nego što je evidentirano na izborima u avgustu 2020. godine.

Prema nezvaničnim informacijama, broj građana koji će glasati na izborima u Budvi iz dana u dan se povećava.  Rok do kada se građani mogu seliti iz opštine u opštinu i upisivati kao stanovnici Budve određen je na 15 dana pred održavanje izbora.

Aktuelni predsjednik Opštine Budva predstavio je listu Demokratskog fronta, čiji je nosilac, pod sloganom „Milo Božović – Budva na prvom mjestu“ – DF (Nova srpska demokratija, Pokret za promjene i Demokratska narodna partija). Na oktobarske izbore DF izlazi bez Socijalističke narodne partije i Prave Crne Gore, stranaka sa kojima je na posljednjim lokalnim izborima osvojio ubjedljivu većinu glasova birača Budve (45 odsto) i 14 odborničkih mandata. Osvojeni glasovi nisu bili dovoljni da DF sam formira vlast, već je ona uspostavljena koalicijom sa Demokratama Crne Gore.

Taj politički savez u Budvi pokazao se veoma neuspješnim. Tokom protekle dvije godine nije potpisan koalicioni sporazum, nije formirana lokalna uprava, što je rezultirao blokadom rada parlamenta i uvođenjem prinudne uprave sa Odborom povjerenika  koji su preuzeli njegovu ulogu. Prvi put u istoriji parlamentarizma u jednoj lokalnoj upravi, poput Budve i Tivta, zakonodavna vlast prešla je u ruke Vladinih činovnika na duži vremenski rok, od aprila do oktobra tekuće godine. To je neslavan epilog vladavine lidera DF-a Marka Bata Carevića, koji je nakon višegodišnjeg trvenja sa drugim parlamentarnim strankama, podnio ostavku na funkciju predsjednika Opštine.

Izbornu listu Demokrata i Demosa predvodiće poslanik Dragan Krapović, nekadašnji predsjednik Opštine Budva. Zajednički nastup dvije stranke vodiće se pod nazivom „Dragan Krapović – Idemo ljudi – Demokrate-Demos“. U prethodnom skupštinskom sazivu ova koalicija imala je 7 odborničkih mjesta.

Iznenađenje ovih izbora svakako je Socijalistička narodna partija, koja na izbore izlazi samostalno. Poslije niza koalicionih izbornih nastupa, zajedno sa partijama sa kojima je dijelila srodne političke stavove, SNP je odlučila da svoju snagu u turističkoj prijestonici odmjeri solo nastupom, sa novim licima na političkoj sceni. Izbornu listu „SNP – Temeljno za Budvu – Vuk Jovanović“, predvodi mladi beogradski glumac sa Svetog Stefana.

Novi pokušaj Demokratske partije socijalista da se vrati u sferu odlučivanja u Budvi ogleda se u okupljanju njenih tradicionalnih koalicionih partnera, stranaka sa kojima je dugi niz godina vršila vlast u najvećoj turističkoj opštini, koja je okončana sa dva uzastopna poraza na biralištima, 2016. i 2020. godine.

Lista „Prava stvar, Koalicija Jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović“, okupila je na jednom mjestu DPS, SDP, SD, GI 21 i Liberalnu partiju. To je ujedno i najšira koaliciona skupina na oktobarskim izborima. Listu predvodi političkoj javnosti nepoznata profesorica u osnovnoj školi u Budvi. Na iznenađenje mnogih nakon turbulentnih izbora za mjesto prvog čovjeka lokalnog DPS-a, na koje je izabran sportista Milan Tičić, koji je drugi na odborničkoj listi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKI SAVJET OSTAJE U NELEGITIMNOM SASTAVU: Evropski put čeka boljeg „šofera“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore ni u drugom glasanju nije izabrala četiri člana Sudskog savjeta, što je bio jedan od ključnih uslova za nastavak EU integracija

 

Crna Gora nema kompletiran Sudski savjet. A to je ključni preduslov za promjene u sudskoj grani vlasti. Pokazalo se, tako, da su proljetošnje najave deblokade pravosuđa bile, najblaže rečeno, preuranjene.

Premijer Dritan Abazović i predsjednik skupštinskog kluba koalicije Crno na bijelo Miloš Konatar formiranje manjinske Vlade, uz podršku „kriminalne“ i „neprijateljske“ Demokratske partije socijalista (DPS), pravdali su pridobijanjem neophodne većine za izbor četiri člana Sudskog savjeta, koje bira Skupština iz reda uglednih pravnika. Kasnije su iste argumente koristili kao opravdanje za žurno izglasavanje i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Međutim, nijedan od četiri predložena kandidata u parlamentu nije dobio dvotrećinsku većinu, dok je u drugom krugu tropetinsku većinu (49 poslanika) dobio samo penzionisani profesor Pravnog fakulteta Radoje Korać.

Profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć i advokat Fikret Kurgaš nijesu dobili dovoljan broj glasova, čime je agonija Sudskog savjeta produžena. Korać je dobio 65 glasova poslanika, bez glasa protiv ili uzdržanih. Za Kurgaša je glasalo 47, dok su za Šoća glasala 43 poslanika, tri su bila uzdržana. Profesor Vučinić dobio je 46, uz dva glasa protiv. Zanimljivo je da je Vučinić u prvom krugu glasanja, prije dvadesetak dana, dobio 49 glasova koji bi mu u utorak bila dovoljna za izbor. Ali, poneko se u međuvremenu predomislio. Ili procijenio da mu politički odgovara produbljivanje postojeće institucionalne krize.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović najavila je novi konkurs za popunu upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu. ,,Kako nismo izabrali sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika pozivam nadležno radno tijelo – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu da saglasno članu 16a Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, po isteku roka od dva mjeseca, raspiše javni poziv sve do izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u punom sastavu”, kazala je Đurovićeva na kraju sjednice.

Ugledni pravnici u Sudskom savjetu, koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, a koji više od četiri godine rade u neustavnom mandatu, ostaće na funkciji sve do novog postupka ali i raspleta političke krize i ishoda međupartijskog dogovora o budućim kandidatima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama predviđa da ako Skupština izabere manje od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, žrijeb određuje ko će od njih biti zamijenjen novim članom.

Privremena predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer uoči glasanja apelovala je da je krajnje vrijeme da se izaberu sva četiri člana Sudskog savjeta. „Nama je mandat produžen, evo počela je peta godina, a članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, između ostalih Dobrica Šljivančanin i Ljoro Markić, birani su 2014. Krajnje je vrijeme da se postigne ta potrebna većina. Ako se kojim slučajem to ne desi, mi po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama nastavljamo mandat do izbora novih članova“, kazala je Simović-Zvicer.

I Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori oglasila se uoči glasanja. Pozvali su sve političke aktere da se uključe u širok i konstruktivan dijalog kako bi se izgradio konsenzus i zajedno radilo na usvajanju i implementaciji reformi koje se odnose na EU. „Zabrinuti smo zbog funkcionalnosti institucija i posebno ističemo hitnu potrebu imenovanja sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca, kako bi se obezbijedilo pravilno i efikasno funkcionisanje institucija Crne Gore“, naveli su u saopštenju. Uzalud.

Tokom političkih dogovora, Korać je bio načelni predlog DPS-a. Vučinića su predložili iz SDP-a, dok je Bošnjačka stranka insistirala da advokat Kurgaš bude njihov kandidat za Sudski savjet. URA i SNP su tokom dogovora predložili advokata Šoća.

Profesor Branislav Radulović smatra da insitucionalna kriza koja dovodi do blokade rada Ustavom definisanih organa, različitih nivoa i vrsta vlasti, već duže ima hronične, a sada i dramatične obrise jer, kako kaže, „agoniji“ ovih insitucija se ne naslućuje kraj. „Dodatno, obeshrabruju se potencijalni, kredibilni i sa biografijama nesporni kandidati, da uđu u taj proces. Negativno iskustvo profesora Vučinića, utemeljenog i priznatnog pravnika, sa prestižnom biografijom i međunarodnom karijerom odista zabrinjava i dovodi u upit šta su stvarni kriterijumi za izbor i dobijanje povjerenja. Zasigurno sve ovo nije poruka koja ohrabruje, prije svega mlađe naraštaje crnogorskih pravnika i ne uliva nadu da evropske vrijednosti i standardi jesu ili će uskoro biti neupitno vrijednosti i standardi ove generacije crnogorske političke elite“, ocijenio je Radulović.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je veliko razočaranje činjenicom da su poslanici sinoć odlučili da izaberu samo jednog umjesto četiri člana Sudskog savjeta. Iz te nevladine organizacije, na čijem  čelu je Tea Gorjanc Prelević pitaju koji su to razlog poslanici imali da ne izaberu  profesora Vučinića, bivšeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava ili advokata i nekadašnjeg ministra Šoća ili advokata Kurgaša.

„Čime su to postojeći članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika zaslužili da i dalje, poslije osam godina ostanu na istim funkcijama – možda izborom Medenice na neustavni 3. mandat? Izborom predsjednika sudova na čak šesti i osmi mandat? Lažiranjem ocjena sa intervjua”, upitali su iz Akcije za ljudska prava.

Poslanici iz Demokratske Crne Gore nijesu glasali ni za jednog od predloženih kandidata. Sa druge strane, DPS, URA, Civis i manjinske partije glasale su za sve kandidate. Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica  kazao je Vijestima da je epilog postupka za izbor članova Sudskog savjeta, posljedica zakulisnih igara DPS-a i GP URA, kao i izostanka dijaloga sa opozicijom.

,,Jednostrano je utvrđena lista predloženih kandidata od strane većine koja je izabrala Abazovićevu Vladu, čime je uskraćena opozicija u mogućnosti da da svoj doprinos. Nakon toga, SNP kao konstituent 43. Vlade, izbjegla je u drugom krugu da glasa za jednog kandidata, iako su glasali za njega na Odboru i u prvom krugu skupštinskog glasanja. To su dokazi da je priča o deblokadi pravosuđa bila obična farsa”, rekao je Koprivica.

Odgovorila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i ministarka evropskih integracija u tehničkom mandatu Jovana Marović. Ona je kazala da je Demokratska Crna Gora ,,time što nije glasala ni za jednog od predloženih kandidata za člana Sudskog savjeta pokazala koliko je privržena Evropi i evropskim integracijama”. Pa podsjetila je da je URA glasala za sva četiri kandidata. „To što nikad nemate stav o bilo čemu je vaš problem, a ne URA. Ovo je uslov za ubrzanje evropskih integracija”, napisala je Marović na Tviteru.

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je da se institucionalna agonija nastavlja sa nesagledivim posljedicama za crnogorski pravosudni sistem i vladavinu prava. A sudeći po prepucavanju između političkih partija, kriza će potrajati, dok će  „evropski put“ morati da sačeka novog „šofera“.

 

BS: Glasanje pokazalo kome odgovara kriza

Iz Bošnjačke stranke su saopštili da je političko kalkulisanje i neprincipijelno glasanje za članove Sudskog savjeta jasno pokazalo kome odgovara da Crna Gora ostane u institucionalnoj krizi. Ostaje žal, kažu, što je Fikretu Kurgašu, jedinom predloženom kandidatu iz redova manjinskog naroda nedostajalo dva glasa za izbor i ,,da taster nije pritisnut od kolega iz Socijaldemokrata, koji se deklarišu kao zastupnici građanskog koncepta društva”.

,,Iako smo očekivali da će i kolege iz drugih partija biti konstruktivne i dati doprinos da se izaberu četiri kandidata i tako kompletira Sudski savjet, pokazalo se da nije svima u Crnoj Gori u interesu da institucije profunkcionišu”, ocijenili su iz te partije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RAT KLANOVA NAKON UBISTVA JOVANA VUKOTIĆA: Smrt brža od zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun kotorskih klanova, smatraju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se „škaljarci“ primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke

 

Još jednom su pripadnici kriminalnih grupa pokazali da su organizovaniji od službi bezbjednosti kada je riječ o pronalasku odbjeglih kriminalaca – rivala iz konkurentskih klanova. Kao da su uporniji, bolje opremljeni i spremniji da prate tragove skrivenih protivnika i daleko od zemlje u kojoj su, zvanično, traženi.

O tome svjedoči prošlonedjeljno ubistvo u Istanbulu. Likvidiran je Kotoranin Jovan Vukotić, koji je prema operativnim podacima važio za apsolutnog vođu škaljarskog kriminalnog klana nakon što su, sredinom januara 2020, u Atini, na sličan način, pred suprugama i djecom ubijeni njegov kum Igor Dedović i prijatelj Stevan Stamatović.

I dalje nepoznate osobe, motorom su se dovezle pored automobila u kojem se nalazio Vukotić sa suprugom i maloljetnim djetetom. Pet hitaca u njega ispalila je osoba koja je sjedjela iza vozača motora. To je turskim istražiteljima rekla Vukotićeva nevjenčana supruga koja je objasnila da su tog dana krenuli u šoping.

Vukotić koji je već godinu, zvanično, bio u bjekstvu pred zakonom (njegovo skrivanje pred egzekutorima konkurentskog kavačkog klana trajalo je mnogo duže), u tom trenutku nije imao lično obezbjeđenje. „Bez obzira što je znao da mu je život ugrožen, vjerovao je da turskom teritorijom može slobodno da šeta, a prema nekim podacima, imao je i zaštitu tamošnjeg podzemlja”, navodi naš sagovornik iz bezbjednosnih krugova.

Tvrdnje da je škaljarski klan obezglavljen nakon ubistva u Istanbulu nijesu daleko od stvarnog stanja stvari u toj kriminalnoj organizaciji, smatra naš sagovornik. Podsjeća ipak da se ista ocjena mogla čuti i nakon ubistva Dedovića i Stamatovića u Atini. „Djelovanje kriminalnih grupa je takvo da se one, pokazalo je i vrijeme za nama, u veoma kratkom roku pregrupišu, a onda postaju jači, organizovaniji i opasniji nego što su bili. Neće biti iznenađenje ako škaljarski kriminalni klan uzvrati žestok udarac suprotstavljenoj kriminalnoj grupi – kavčanima”.

U ovom trenutku oni jesu ostali bez vođe, ali teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke kada govorimo o ljudstvu, dodaju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju.

Samo od juna, a prije prošlonedjeljnog ubistva, škaljarski kriminalni klan izgubio je dva visokopozicionirana člana. Prvo je u Budvi ubijen Podgoričanin Milić Minja Šaković, koji je prema podacima policije važio za šefa podgoričkog ogranka te kriminalne organizacije. Ubica mu je sedamnaeste junske noći prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi.

Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova sklopili mozaik zločina i došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

„Tanasković je 29. maja, koristeću falsifikovana dokumenta, u Budvi iznajmio stan i platio ga do 15. jula. Takođe, on je kupio hranu za sebe i Pilčevića, kao i električni trotinet koji su koristili dok su pripremali likvidaciju. Prema dokazima prikupljenim u ovoj fazi istrage, nadzorne kamere s više objekata snimile su ga 10. i 11. juna u Budvi”, objavile su Vijesti. Istovremeno, odgovarajući na novinarska pitanja, viši policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala Draško Kalinić rekao je da se ubistvo Šakovića može dovesti u vezu sa sukobom i djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa s područja Crne Gore. „Osumnjičeni se ne mogu dovesti u direktnu vezu sa sada pokojnim Šakovićem, što ukazuje da su ih angažovali pripadnici kriminalne organizacije suprotstavljene ovom klanu”, kazao je Kalinić.

Oružje se još nije ni ohladilo, a u regionu se pročula vijest o ubistvu škaljarca Gorana Vlaovića na Pagu. Vlaović je, prema operativnim podacima policije, takođe važio za jednu od ključnih figura u škaljarskom kriminalnom klanu. Crnogorskoj policiji je postao poznat nakon što je uhapšen zbog sumnje da je u julu 2009. godine počinio krivično djelo „pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela“, odnosno da je nakon ubistva vođe navijača Delija Marka Vesnića pružio pomoć braći Roganović Vladimiru i Dušku, kojima se sudilo za ovaj zločin. U tom periodu nije bilo podjele na škaljarkski i kavački klan. Međutim, par godina kasnije, Roganovići su, prema operativnim podacima, pristupili kavčanima dok je Vlaović izabrao škaljarski klan.

U kratkom roku hrvatski istražitelji su uhapsili ubicu i ubrzo se utvrdilo da je hitac u ubijenog ispalio Kragujevčanin koji se sumnjiči da je pružao pomoć Šakovićevom ubici. Slijedila je egzekucija u Istanbulu.

Ubijeni Jovan Vukotić je drugi član porodice ubijen u ratu kotorskih narko- klanova. U aprilu 2019. godine u kotorskom naselju Dobrota, ispred porodičnih apartmana ubijen je Veselin-Vesko Vukotić otac navodnih vođa škaljarskog kriminalnog klana – Jovana i Igora. Napadač mu je prišao dok je izlazio iz automobila i u njega ispalio više hitaca, a potom pobjegao sa mjesta zločina. Do danas nije identifikovan.

Jovanov rođeni brat Igor Vukotić nalazi se u bjekstvu već godinama. Za njim je raspisana potjernica zbog sumnje da je član grupe koja je pripremala likvidacije bivših i sadašnjih policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova kavačkog klana Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića. Članovima te grupe i dalje se sudi u podgoričkom Višem sudu, iza zatvorenih vrata. Optužnica protiv njih je potvrđena krajem decembra 2018. godine, ali do danas nije donijeta ni prvostepena presuda.

Još veći ceh u ratu kotorskih klanova platili su članovi porodice Roganović. Ubijeni su Niko Roganović, njegov sin Šćepan i sinovac Vladimir dok je njegov drugi sin Duško preživio atentat bombom podmetnutom ispod automobila, ali je ostao bez nogu.

Dok se traga za ubicama vođe škaljarskog klana, njegov supranik Radoje Zvicer, koji slovi za jednog od vođa kavčana u utorak je, u odsustvu, u Višem sudu u Novom Sadu osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. I on je u bjekstvu a za njim je u aprilu prošle godine raspisana potjernica od strane nadležnih organa Republike Srbije.

I Zvicer se u maju 2020. godine u Kijevu našao na meti atentatora. Prema dokazima tamošnjih istražitelja, njega su pokušali da ubiju Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović te srpski državljani Milan Branković i Petar Jovanović.

Sumnja se da su Tuzović i Đukić ispalili više od deset hitaca u Zvicera, koji je uspio da preživi napad. Njegova supruga Tamara, zabilježile su sigurnosne kamere, u trenutku pucnjave istrčala je iz zgrade u kojoj su živjeli i zapucala na napadače. Tako je postala prva žena za koju je nedvosmisleno utvrđeno da se, sa oružjem u ruci, aktivno ukuljučila u obračun suprotstavljenih klanova.

Crnogorski zvaničnici nijesu se oglašavali nakon ubistva Jovana Vukotića, pa je bez odgovora ostalo i pitanje kako su ubijenoga „kavčani” pronašli prije ovdašnje policije i njihovih međunarodnih partnera.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo