Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUDA IDE SVETI STEFAN: Statis prijeti visokom odštetom

Objavljeno prije

na

Zbog čega su u kompaniji Aman resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge,  pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji, investitor pakuje kofere

 

Grčki biznismen i državljanin Crne Gore Petros Statis, jedan od vlasnika of-šor kompanije Aidway Investments Ltd, potpisnice ugovora o višegodišnjem zakupu eltinih hotela Sveti Stefan i Miločer, najavio je zatvaranje Hotela Sveti Stefan za nastupajuću turističku sezonu i  odlazak hotelske  kompanije Aman resorts iz Crne Gore. U razgovoru koji je vođen u Beogradu sa voditeljem Vladimirom Pavićevićem, bivšim liderom Crnogorske, u njegovoj emisiji Patriotske igre, emitovanoj na TV A1, Statis je potvrdio glasine o prijevremenom povlačenju Amana iz projekta Sveti Stefan, 14 godina nakon zaključenja ugovora o zakupu.

Kazao je takođe da i svoj biznis povlači iz Crne Gore i odlazi za Beograd, gdje će investirati u projekat izgradnje stambenog naselja Beograd na vodi. Spreman je da proda svoju Univerzal Capital Banku u Crnoj Gori, u kojoj ne osjeća poštovanje. Htio je prodati i projekat Sveti Stefan, ali ga je pandemija osujetila u tome.

Najpoznatiji crnogorski turistički brend Sveti Stefan nikako da dođe na zelenu granu. U posljednjih 14 godina promijenio je tri zakupca. Prvi je bio singapusrska hotelska kompanija Aman resorts i to u dvostrukoj ulozi, kao zakupac i operater. Investitorska grupa Aidway Investments registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bila je of-šor ekspozitura Silvering Holdinga, osnivača i većinskog vlasnika Aman resortsa. Ubrzo nakon dolaska u Crnu Goru, Aman je bankrotirao. Projekat  zakupa luksuznog ljetovališta preuzima grčki brodovlasnik i milioner Viktor Restis. On je od finansijski posrnulog  Amana otkupio većinski paket zvani Crna Gora i Hrvatska. Grci su tada preuzeli sva vlasnička prava iz zakupa, ali su zadržali menadžment Amana. Hoteli Miločer i Sveti Stefan od tada posluju pod nazivom Aman Sveti Stefan.

Nedugo zatim i Restis napušta zakup Svetog Stefana i završava u zatvoru u Grčkoj zbog optužbi za špekulacije sa kreditima u bankama koje su vlasništvo njegove porodice, ali je kasnije oslobođen. Posao od njega preuzima Statis „vrlo povoljno i tako se našao u jednoj od najvećih avantura u svom životu“. On negira špekulacije da je predsjednik Milo Đukanović njegov partner na Svetom Stefanu. Te da u slučaju kompanije zakupca nije riječ o sivoj zoni poslovanja, of-šor i slično, nego da iza svega stoji njegova kompanija registrovana na Gibraltaru.

Ugovor o davanju pod zakup najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta sa hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, zaključen u januaru 2007, najavljen je kao ugovor stoljeća, od ogromnog značaja za Crnu Goru u kojoj će se „turizam mjeriti na onaj prije i poslije dolaska Amana“. Zaključen je na rok od 30 godina, da bi kasnije, amandmanima bio produžen na 42 godine.

Zbog čega su u kompaniji Aman Resorts odlučili da Crnu Goru napuste 28 godina prije isteka ugovora pojasnio je Statis u svom prvom javnom nastupu, ne propuštajući priliku da za nastale probleme okrivi novu Vladu, bez pomena eventualnih pogrešnih koraka zakupca. Njegovo svaljivanje odgovornosti za sve što je učinjeno u Svetom Stefanu i Miločeru na druge, pokazuje da je  projekat zakupa svetostefanskih hotela bio izrazito politički jer sa promjenom vlasti u zemlji investitor pakuje kofere, prosuđujući  da neće uživati privilegije kao u prethodnom periodu i da od privatizacije Sveca neće biti ništa.

Zahtjev mještana okolnih naselja Pržno i Sveti Stefan da im se dozovli korišćenje manjih djelova plaža kojima u ime zakupca gazduje kompanija Adriatic proeprties, nije naišao na razumijevanje zakupca. Događaji su eskalirali kada su mještani protestovali protiv gradnje stanova za tržište u Miločeru i u martu ove godine porušili kapije kojima je bio onemogućen pristup Kraljičinoj plaži. Ni Statis ni predstavnici Amana nisu želeli bilo kakav kontakt sa mještanima već su najavili da u novonastalim okolnostima neće raditi ove turističke sezone.

„Žao mi je što mogu da kažem, kakva je situacija sada, da nema Kraljičine plaže. Više nema investicija u ovom dijelu. Vlada se odlučila nakon 10 godina nesmetanog rada da promijeni pristup, da ovo područje učini polujavnim i uništi svaku vrstu ekskluzivnosti. To je veoma ozbiljna povreda ugovora, potpisanog između Amana i crnogorske Vlade. Ne postoji način da Aman kao operater nastavi, to ne može biti polujavno. Da bi ovaj projekat bio održiv on mora biti ekskluzivan, ako ne može biti podržan kako je bilo dogovoreno prije 15 godina, mi sa naše strane ne možemo nastaviti. Milsim da je to velika greška. To je projekat koji je promovisao Crnu Goru širom svijeta“, kazao je Statis.

„Ovo je Amanova odluka da ne može više da posluje a za mene velika finansijska šteta, ali, hvala Bogu, kao za svaki međunarodni ugovor postoji arbitraža, u ovom slučaju sa sjedištem u Londonu i tamo ćemo vidjeti ko je u krivu a ko u pravu. Bojim se da arbitraža može da stvori veoma veliku finansijsku štetu za crnogorsku Vladu“, poručuje Statis.

On je kazao kako nema nikakvu komunikaciju sa Vladom, kojoj od decembra šalju dopise na koje nisu dobili odgovore. Tek kada su i zvanično objavili vijest da Hotel Sveti Stefan neće raditi ovo ljeto, konačno su iz Vlade zatražili sastanak, „na kojem samo ponavljaju da ne mogu podržati ovaj projekat“.

Očigledno je riječ o spornoj  gradnji stanova u Miločeru čiju legalnost osporava komisija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Srozavanju nivoa ekskluzivnosti neće doprinijeti prisutvo mještana po krajevima dviju prostranih, velikih plaža, onoliko koliko to čini sam zakupac. Gradnja stanova u Miločeru već je ugrozila ekskluzivitet kakav su zakupci zatekli i preuzeli uz obavezu da ga unaprijede. Blizina predivne Kraljičine plaže vjerovatno je uključena u cijenu kvadrata luksuznih stanova. Pojava stambenih zgrada u miločerskom parku jedna je od najgorih tekovina zakupa Svetog Stefana.

„Nakon 60 godina ljudi imaju pravo da pristupe Kraljičinoj plaži i mogu da plivaju zajedno sa  gostima našeg hotela, što nikada nije bio dio plana“, vajka se Statis i navodi mogućnost da, nedajbože, mogu i da fotografišu jednog Bekama na primjer. Izgleda da  gostima Amana ne smetaju crnogorski političari sa svojim familijama djecom i prijateljima. Oni ne ugrožavaju ekskluzivnost rizorta. Kraljičina plaža je omiljeno kupalište  predsjednika Mila Đukanovića i njegove šire familije koju prati brojno obezbjeđenje. Nesmetano se tu kupaju i ministri, biznismeni, ambasadori i ambasadorke, valjda kao dio elite koja ne smeta.

Statis prijeti visokim iznosom odštete u Londonu zbog navodnog kršenja ugovora samo jedne strane, Vlade Crne Gore. Ne pominjući svoje postupke i radnje koje nisu dio dogovora. Kompanija Adriatic properties u Svetom Stefanu se očitovala kao divlji graditelj. U sred maslinjaka, u zoni ispred Hotela Sveti Stefan, podigli su, dvije dvospratne zgrade bez građevinske dozvole, koje je tadašnji ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, podveo u kategoriju privremenih objekata, poput kioska ili kakvih tezgi. Bespravno je sazidan ogroman SPA centar na Kraljičinoj plaži, najvrednijoj lokaciji na rivijeri.

Dobili su i povlastice u pogledu trajanja zakupa i visine nadoknade. Ugovor je produžen za dodatnih 12 godina, dok je naknada za godišnji zakup tri hotela, nekoliko restorana i kafica, sa ugovorenih 2 miliona eura, pala na 1,2 milion. Istovremeno su oslobođeni plaćanja zakupnine za hotel Kraljičina plaža. Međutim najveći bonus prethodna Vlada dodijelila je zakupcu produženjem roka zakupa zemljišta u Miločeru sa 30 na 90 godina. Praktično im poklonila najskuplje parče zemlje u državi.

Petros Statis  jedan je od onih povlašćenih investitora zbog čijih potreba država mijenja svoje zakone. Poput investitora marine Porto Montengro u Tivtu, čiji se izvršni direktor medijima u Kanadi pohvalio uslovima za ulaganje u Crnu Goru riječima : „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države“.

U njegovom interesu vršene su izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Donijet je Urbanistički projekat Miločer bez utemeljenja u planskoj dokumentaciji za gradnju oko 41.000 kvadrata apartmana, vila i hotela „na najljepšem mjestu na svijetu“, čije je drugo ime – urbanistički cunami na Sveti Stefan.

Statis je potvrdio da je njegov partner i glavni investitor u projektu Sveti Stefan, malezijski biznismen Vei Seng Pua, vlasnik Hotela Mestral u Pržnu.  Ali nije govorio o tome kako svaku poslovnu godinu dvojica partnera u zakupu Svetog Stefana i Miločera završavaju sa gubicima u iznosima od više miliona eura.  Ukupan gubitak koji je zakupac ostvario poslovanjem u ekskluzivnom crnogorskom rizortu trenutno iznosi 100 miliona eura.

 

Neizmirena šteta

Država Crna Gora nije pokrenula postupak nadoknade štete zbog kašnjenja rekonstrukcije preuzetih hotela. Podsjećamo na situaciju u kojoj je grad-hotel Sveti Stefan bio zatvoren i u potpunom mraku  prve dvije godine zakupa, da bi zatim otpočela rekonstrukcija koja je trajala punih pet godina. Svetac je prve goste primio 2013. godine, kada je počeo sa radom u punom kapacitetu.

Šteta koju je za pet godina pretrpjela ne samo država nego i turizam Crne Gore nestankom Svetog Stefana, perjanice crnogorskog turizma, sa svjetskog turističkog tržišta, nikada nije namirena.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo