Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desant na dilere

Objavljeno prije

na

Širom Srbije istražne sudije su imale pune ruke posla. Poslije akcije Morava koju je sprovelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) u okviru koje je privedeno više od 500 ljudi širom Republike 93 je zadržano u pritvoru. Nekoliko desetina njih je osumnjičeno za rasturanje droge. Među uhapšenima nema stranaca, a nijesu zabilježeni ni veći incidenti. SVEOBUHVATNOST: U akciji za koju se smatra da je najsveobuhvatnija od operacije Sablja u martu 2003, policija je zaplijenila više od 20 kilograma droge i 25 luksuznih automobila – od kojih su četiri ukradena. Oduzeto je takođe 57 komada raznog oružja – od pištolja do vojnih automatskih puški, municija, 1.052.000 falsifikovanih dolara, 120.000 eura i 200.000 dinara.

Najopsežniji dio akcije Morava vođen je u Beogradu. No, MUP je djelovao širom Srbije. Pretreseno je 600 objekata, pri čemu su poseban problem predstavljala blindirana vrata stanova, koja se teže razvaljuju i daju vremena dilerima da unište drogu. Tako se procjenjuje da je oko 100 kilograma droge završilo u kanalizaciji, budući da su dileri pokušavali na sve načine da se oslobode dokaza. Policajci su često prilikom upada u stanove čuli zvuk vodokotlića.

Ivica Dačić, srpski ministar policije, izjavio je da je akcija Morava preventivni udar na dilersku mrežu. ,,Cilj nije bila velika zaplena droge, ili veliki broj uhapšenih, već da se preseče distribucija narkotika do škola i kafića”, rekao je Dačić. Izvor Blica je pak kazao da u narednom periodu može da očekuje još sličnih akcija i dodaje da je Morava pomogla da se do kraja razotkrije mreža uličnih dilera. ,,Htjeli smo da im pokažemo da znamo ko su i da će biti stalno na udaru. Sada smo došli do novih imena, a saznali smo i mjesta gdje se sve droga prodaje i gdje se vrši primopredaja. Imaćemo i nove doušnike”, kazao je izvor Blica iz policije koji tvrdi da se u Srbiji poslovima s drogom bavi između 35 i 40 kriminalnih grupa, od kojih je 20 organizovano. ,,Godišnje se u tom poslu u Srbiji vrti nekoliko stotina miliona eura profita”, naveo je taj izvor.

ČETIRI GRUPE: Među organizovanim grupama se izdvajaju četiri koje narkotike prodaju i u zapadnoj Evropi. U ta četiri klana su uključeni i strani državljani i njihova dilerska mreža se prostire van Srbije. U pitanju su velike količine droge. Isti izvor navodi da u 20 grupa „ima oko 150 pripadnika iz prvog ešalona”. Ako se računaju sitni dileri, koji drogu prodaju na ulici, onda su u pitanju hiljade.

Kriminolog Zlatko Nikolić je kazao da su u ovoj akciji ,,meta” bili dileri droge, a ne glavni organizator rasturanja narkotika. ,,Prvi udar s pravom očekivani je na te, nazovimo, putujuće prodavnice – sitnije ili krupnije dilere. Ovde se ne radi o udaru na barone, dakle vlasnike droge i glavne organizatore iz te branše, već o onome najvidljivijem”. On kaže da, sa policijskog aspekta, privođenje oko 500 osoba u akciji Morava znači neverbalnu poruku ostalim narkodilerima da znaju za njih, kao i da i njih to isto čeka. Nikolić kaže da je bitno da je policija prikupila dokaze koji će biti validni za sud.
,,Policija je znala da je nemoguće da svi koji su privedeni budu i procesuirani. Sve ono što je policija zaplenila prilikom hapšenja, drogu, novac, oružje, falsifikovani novac biće dokaz na sudu. Neki od privedenih će pokušati da se izvuku, neki će uspeti… Sada je na tužilaštvu da uradi svoj deo posla. Tužilaštvo ima za zadatak da pravno formuliše prestup, na osnovu čega će istražni sudija dalje odlučiti da li ima osnova za zadržavanje ili ne”, objašnjava Nikolić.

DJECA NARKOMANI: U posljednje vrijeme stižu sve alarmantniji podaci da u Srbiji narkodileri regrutuju prodavce među učenicima koji prodaju drogu drugoj djeci. Droga se najčešće prodaje u parku kod škola, a dileri godinama otvoreno prodaju paketiće „mušterijama”.

Doktori u Zavodu za bolesti zavisnosti u Beogradu upozoravaju da je sve više djece narkomana. Prošle godine, samo u Beogradu, registrovana su 722 nova zavisnika. ,,Čak 70 odsto mladih probalo je drogu,” procjenjuju u Zavodu.
Drugi upućeni iznose kako je broj onih koji koriste drogu teško procijeniti, a narkomani se registruju kada počnu da se liječe ili kada ih uhapsi policija. Prosjek starosti onih koji probaju ili uzimaju drogu se vrtoglavo spušta. Šokantan je podatak da sa 12 godina djeca probaju marihuanu, a sa 14 heroin. Nekada je prva droga sa kojom su djeca dolazila u kontakt najčešće bila marihuana, dok je sada to sve češće ekstazi.

Cijene droge su niske kako zbog velikih količina na tržištu, tako i zbog lošeg kvaliteta. U Srbiji se gram heroina koji je droga broj jedan po broju korisnika, nabavlja po cijeni od 50 eura, u zavisnosti od čistoće, a ista količina kokaina je do 80 eura. Paket marihuane koja spada u red lakih droga nabavlja se u Beogradu za 300 dinara, tableta spida je 10-15 eura, a ekstazija 200 dinara.

NALIČJE AKCIJE: Analitičari očekuju da se sa hapšenjem narko dilera ne stane. Za ljude koji prate kriminal akcija Morava nije bila iznenađenje, već kako kažu pitanje trenutka kada je to moralo da se dogodi. Nekadašnji visoki funkcioner Službe državne bezbjednosti (SDB), a sada privatni detektiv Božo Spasić upozorava i na drugu stranu akcije Morava koja je, kaže, ,,bila iznuđena od nekoga”.
,,Sitni dileri su uhapšeni, a na njihovo mesto su već uskočili novi. Na ulicama se mogu očekivati obračuni među dilerima zbog zauzimanja nove ili vraćanja stare teritorije. Takođe će doći do povećanja krivičnih dela i nesigurnosti građana na ulicama,” rekao je Spasić.
On navodi da oko 70 do 80 odsto uhapšenih čine upravo dileri, tako da se sad „popunjavaju zatvorski kapaciteti”. No, treba očekivati i kontraudarac mafije i svih onih koji su ugroženi ovom akcijom, kazao je Spasić: ,,Trenutnom akcijom nećemo ugroziti tržište droge već samo učiniti smenu ljudi koja se njome bave”.

Odgovorni urednik nedjeljnika Vreme Filip Švarm je upozorio da će se ,,ako se ne nastavi s ovakvim i sličnim akcijama, ponovo, nakon nekog vremena, sve vratiti na staro”.
Iz MUP poručuju da će, u saradnji sa pravosuđem, bite podnijeti zahtjevi za privremeno oduzimanje luksuznih vozila, vlasništvo dilera, u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine. Biće provjerena i ostala imovina uhapšenih, koja će im, u slučaju da im bude dokazana krivica, biti i trajno oduzeta.

,,Suština je da ovi narkodileri koji kupuju ‘pola Srbije, moraju vratiti ono što su oduzeli”, poručio je direktor policije Milorad Veljović.

Novosadske veze

Direktor policije Srbije Milorad Veljović tvrdi da je tokom akcije Morava u Novom Sadu uhapšen „jak ogranak crnogorske dilerske mafije”, među kojima su Radoslav Cvijović i Predrag Opačić (44). Cvijović je priveden zbog nezakonitog posjedovanja pištolja zbrojevka i 22 metka, dok je krivična prijava protiv Opačića, podnijeta pošto su u njegovoj porodičnoj kući pronađene falsifikovane 23 novčanice od po 100 dolara. Predrag Opačić je 2005. u Specijalnom sudu, kao član veterničke narko-grupe, osuđen na četiri godine zatvora, a Vrhovni sud mu je kaznu smanjio na dvije godine. On je rođeni brat Nenada Opačića, pravosnažno osuđenog vođe veterničkog klana koji izdržava kaznu od 15 godina zatvora. Prema operativnim saznanjima policije, veternički klan je jedan od 20 organizovanih grupa koje se u Srbiji bave trgovinom drogom. Sumnja se da veternički klan veće količine droge nabavlja u Crnoj Gori i da je zatim prodaje u Novom Sadu i okolini.

Strah na granici

Večernje novosti, javljaju kako je akcija Morava izazvala pometnju na narkotržištu u Crnoj Gori i dovela do poskupljenja narkotika. Naglo je skočila cijena marihuane, heroina i skanka, koja se sa crnogorskog tržišta donosi srpskim narkomanima.
U Rožajama i Beranama sada se pola grama heroina prodaje za čak 25 eura. ,,Dileri su se pritajili. Zarada je dobra, ali strah ih je od izlaska na ulice. Boje se da crnogorska policija ne započne akciju sličnu Moravi. Sada drogu kriju na novim lokacijama”, pričaju upućeni u zbivanja na narkotržištu. ,,Velika je uzbuna i u Rožajama. Svi strepe od iznenadnog upada policije i glavni punktovi su izmješteni iz grada, mada je i dosad okolina ovog mjesta služila za prepakivanje tereta”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo