Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desant na dilere

Objavljeno prije

na

Širom Srbije istražne sudije su imale pune ruke posla. Poslije akcije Morava koju je sprovelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) u okviru koje je privedeno više od 500 ljudi širom Republike 93 je zadržano u pritvoru. Nekoliko desetina njih je osumnjičeno za rasturanje droge. Među uhapšenima nema stranaca, a nijesu zabilježeni ni veći incidenti. SVEOBUHVATNOST: U akciji za koju se smatra da je najsveobuhvatnija od operacije Sablja u martu 2003, policija je zaplijenila više od 20 kilograma droge i 25 luksuznih automobila – od kojih su četiri ukradena. Oduzeto je takođe 57 komada raznog oružja – od pištolja do vojnih automatskih puški, municija, 1.052.000 falsifikovanih dolara, 120.000 eura i 200.000 dinara.

Najopsežniji dio akcije Morava vođen je u Beogradu. No, MUP je djelovao širom Srbije. Pretreseno je 600 objekata, pri čemu su poseban problem predstavljala blindirana vrata stanova, koja se teže razvaljuju i daju vremena dilerima da unište drogu. Tako se procjenjuje da je oko 100 kilograma droge završilo u kanalizaciji, budući da su dileri pokušavali na sve načine da se oslobode dokaza. Policajci su često prilikom upada u stanove čuli zvuk vodokotlića.

Ivica Dačić, srpski ministar policije, izjavio je da je akcija Morava preventivni udar na dilersku mrežu. ,,Cilj nije bila velika zaplena droge, ili veliki broj uhapšenih, već da se preseče distribucija narkotika do škola i kafića”, rekao je Dačić. Izvor Blica je pak kazao da u narednom periodu može da očekuje još sličnih akcija i dodaje da je Morava pomogla da se do kraja razotkrije mreža uličnih dilera. ,,Htjeli smo da im pokažemo da znamo ko su i da će biti stalno na udaru. Sada smo došli do novih imena, a saznali smo i mjesta gdje se sve droga prodaje i gdje se vrši primopredaja. Imaćemo i nove doušnike”, kazao je izvor Blica iz policije koji tvrdi da se u Srbiji poslovima s drogom bavi između 35 i 40 kriminalnih grupa, od kojih je 20 organizovano. ,,Godišnje se u tom poslu u Srbiji vrti nekoliko stotina miliona eura profita”, naveo je taj izvor.

ČETIRI GRUPE: Među organizovanim grupama se izdvajaju četiri koje narkotike prodaju i u zapadnoj Evropi. U ta četiri klana su uključeni i strani državljani i njihova dilerska mreža se prostire van Srbije. U pitanju su velike količine droge. Isti izvor navodi da u 20 grupa „ima oko 150 pripadnika iz prvog ešalona”. Ako se računaju sitni dileri, koji drogu prodaju na ulici, onda su u pitanju hiljade.

Kriminolog Zlatko Nikolić je kazao da su u ovoj akciji ,,meta” bili dileri droge, a ne glavni organizator rasturanja narkotika. ,,Prvi udar s pravom očekivani je na te, nazovimo, putujuće prodavnice – sitnije ili krupnije dilere. Ovde se ne radi o udaru na barone, dakle vlasnike droge i glavne organizatore iz te branše, već o onome najvidljivijem”. On kaže da, sa policijskog aspekta, privođenje oko 500 osoba u akciji Morava znači neverbalnu poruku ostalim narkodilerima da znaju za njih, kao i da i njih to isto čeka. Nikolić kaže da je bitno da je policija prikupila dokaze koji će biti validni za sud.
,,Policija je znala da je nemoguće da svi koji su privedeni budu i procesuirani. Sve ono što je policija zaplenila prilikom hapšenja, drogu, novac, oružje, falsifikovani novac biće dokaz na sudu. Neki od privedenih će pokušati da se izvuku, neki će uspeti… Sada je na tužilaštvu da uradi svoj deo posla. Tužilaštvo ima za zadatak da pravno formuliše prestup, na osnovu čega će istražni sudija dalje odlučiti da li ima osnova za zadržavanje ili ne”, objašnjava Nikolić.

DJECA NARKOMANI: U posljednje vrijeme stižu sve alarmantniji podaci da u Srbiji narkodileri regrutuju prodavce među učenicima koji prodaju drogu drugoj djeci. Droga se najčešće prodaje u parku kod škola, a dileri godinama otvoreno prodaju paketiće „mušterijama”.

Doktori u Zavodu za bolesti zavisnosti u Beogradu upozoravaju da je sve više djece narkomana. Prošle godine, samo u Beogradu, registrovana su 722 nova zavisnika. ,,Čak 70 odsto mladih probalo je drogu,” procjenjuju u Zavodu.
Drugi upućeni iznose kako je broj onih koji koriste drogu teško procijeniti, a narkomani se registruju kada počnu da se liječe ili kada ih uhapsi policija. Prosjek starosti onih koji probaju ili uzimaju drogu se vrtoglavo spušta. Šokantan je podatak da sa 12 godina djeca probaju marihuanu, a sa 14 heroin. Nekada je prva droga sa kojom su djeca dolazila u kontakt najčešće bila marihuana, dok je sada to sve češće ekstazi.

Cijene droge su niske kako zbog velikih količina na tržištu, tako i zbog lošeg kvaliteta. U Srbiji se gram heroina koji je droga broj jedan po broju korisnika, nabavlja po cijeni od 50 eura, u zavisnosti od čistoće, a ista količina kokaina je do 80 eura. Paket marihuane koja spada u red lakih droga nabavlja se u Beogradu za 300 dinara, tableta spida je 10-15 eura, a ekstazija 200 dinara.

NALIČJE AKCIJE: Analitičari očekuju da se sa hapšenjem narko dilera ne stane. Za ljude koji prate kriminal akcija Morava nije bila iznenađenje, već kako kažu pitanje trenutka kada je to moralo da se dogodi. Nekadašnji visoki funkcioner Službe državne bezbjednosti (SDB), a sada privatni detektiv Božo Spasić upozorava i na drugu stranu akcije Morava koja je, kaže, ,,bila iznuđena od nekoga”.
,,Sitni dileri su uhapšeni, a na njihovo mesto su već uskočili novi. Na ulicama se mogu očekivati obračuni među dilerima zbog zauzimanja nove ili vraćanja stare teritorije. Takođe će doći do povećanja krivičnih dela i nesigurnosti građana na ulicama,” rekao je Spasić.
On navodi da oko 70 do 80 odsto uhapšenih čine upravo dileri, tako da se sad „popunjavaju zatvorski kapaciteti”. No, treba očekivati i kontraudarac mafije i svih onih koji su ugroženi ovom akcijom, kazao je Spasić: ,,Trenutnom akcijom nećemo ugroziti tržište droge već samo učiniti smenu ljudi koja se njome bave”.

Odgovorni urednik nedjeljnika Vreme Filip Švarm je upozorio da će se ,,ako se ne nastavi s ovakvim i sličnim akcijama, ponovo, nakon nekog vremena, sve vratiti na staro”.
Iz MUP poručuju da će, u saradnji sa pravosuđem, bite podnijeti zahtjevi za privremeno oduzimanje luksuznih vozila, vlasništvo dilera, u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine. Biće provjerena i ostala imovina uhapšenih, koja će im, u slučaju da im bude dokazana krivica, biti i trajno oduzeta.

,,Suština je da ovi narkodileri koji kupuju ‘pola Srbije, moraju vratiti ono što su oduzeli”, poručio je direktor policije Milorad Veljović.

Novosadske veze

Direktor policije Srbije Milorad Veljović tvrdi da je tokom akcije Morava u Novom Sadu uhapšen „jak ogranak crnogorske dilerske mafije”, među kojima su Radoslav Cvijović i Predrag Opačić (44). Cvijović je priveden zbog nezakonitog posjedovanja pištolja zbrojevka i 22 metka, dok je krivična prijava protiv Opačića, podnijeta pošto su u njegovoj porodičnoj kući pronađene falsifikovane 23 novčanice od po 100 dolara. Predrag Opačić je 2005. u Specijalnom sudu, kao član veterničke narko-grupe, osuđen na četiri godine zatvora, a Vrhovni sud mu je kaznu smanjio na dvije godine. On je rođeni brat Nenada Opačića, pravosnažno osuđenog vođe veterničkog klana koji izdržava kaznu od 15 godina zatvora. Prema operativnim saznanjima policije, veternički klan je jedan od 20 organizovanih grupa koje se u Srbiji bave trgovinom drogom. Sumnja se da veternički klan veće količine droge nabavlja u Crnoj Gori i da je zatim prodaje u Novom Sadu i okolini.

Strah na granici

Večernje novosti, javljaju kako je akcija Morava izazvala pometnju na narkotržištu u Crnoj Gori i dovela do poskupljenja narkotika. Naglo je skočila cijena marihuane, heroina i skanka, koja se sa crnogorskog tržišta donosi srpskim narkomanima.
U Rožajama i Beranama sada se pola grama heroina prodaje za čak 25 eura. ,,Dileri su se pritajili. Zarada je dobra, ali strah ih je od izlaska na ulice. Boje se da crnogorska policija ne započne akciju sličnu Moravi. Sada drogu kriju na novim lokacijama”, pričaju upućeni u zbivanja na narkotržištu. ,,Velika je uzbuna i u Rožajama. Svi strepe od iznenadnog upada policije i glavni punktovi su izmješteni iz grada, mada je i dosad okolina ovog mjesta služila za prepakivanje tereta”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo