Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desant na dilere

Objavljeno prije

na

Širom Srbije istražne sudije su imale pune ruke posla. Poslije akcije Morava koju je sprovelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) u okviru koje je privedeno više od 500 ljudi širom Republike 93 je zadržano u pritvoru. Nekoliko desetina njih je osumnjičeno za rasturanje droge. Među uhapšenima nema stranaca, a nijesu zabilježeni ni veći incidenti. SVEOBUHVATNOST: U akciji za koju se smatra da je najsveobuhvatnija od operacije Sablja u martu 2003, policija je zaplijenila više od 20 kilograma droge i 25 luksuznih automobila – od kojih su četiri ukradena. Oduzeto je takođe 57 komada raznog oružja – od pištolja do vojnih automatskih puški, municija, 1.052.000 falsifikovanih dolara, 120.000 eura i 200.000 dinara.

Najopsežniji dio akcije Morava vođen je u Beogradu. No, MUP je djelovao širom Srbije. Pretreseno je 600 objekata, pri čemu su poseban problem predstavljala blindirana vrata stanova, koja se teže razvaljuju i daju vremena dilerima da unište drogu. Tako se procjenjuje da je oko 100 kilograma droge završilo u kanalizaciji, budući da su dileri pokušavali na sve načine da se oslobode dokaza. Policajci su često prilikom upada u stanove čuli zvuk vodokotlića.

Ivica Dačić, srpski ministar policije, izjavio je da je akcija Morava preventivni udar na dilersku mrežu. ,,Cilj nije bila velika zaplena droge, ili veliki broj uhapšenih, već da se preseče distribucija narkotika do škola i kafića”, rekao je Dačić. Izvor Blica je pak kazao da u narednom periodu može da očekuje još sličnih akcija i dodaje da je Morava pomogla da se do kraja razotkrije mreža uličnih dilera. ,,Htjeli smo da im pokažemo da znamo ko su i da će biti stalno na udaru. Sada smo došli do novih imena, a saznali smo i mjesta gdje se sve droga prodaje i gdje se vrši primopredaja. Imaćemo i nove doušnike”, kazao je izvor Blica iz policije koji tvrdi da se u Srbiji poslovima s drogom bavi između 35 i 40 kriminalnih grupa, od kojih je 20 organizovano. ,,Godišnje se u tom poslu u Srbiji vrti nekoliko stotina miliona eura profita”, naveo je taj izvor.

ČETIRI GRUPE: Među organizovanim grupama se izdvajaju četiri koje narkotike prodaju i u zapadnoj Evropi. U ta četiri klana su uključeni i strani državljani i njihova dilerska mreža se prostire van Srbije. U pitanju su velike količine droge. Isti izvor navodi da u 20 grupa „ima oko 150 pripadnika iz prvog ešalona”. Ako se računaju sitni dileri, koji drogu prodaju na ulici, onda su u pitanju hiljade.

Kriminolog Zlatko Nikolić je kazao da su u ovoj akciji ,,meta” bili dileri droge, a ne glavni organizator rasturanja narkotika. ,,Prvi udar s pravom očekivani je na te, nazovimo, putujuće prodavnice – sitnije ili krupnije dilere. Ovde se ne radi o udaru na barone, dakle vlasnike droge i glavne organizatore iz te branše, već o onome najvidljivijem”. On kaže da, sa policijskog aspekta, privođenje oko 500 osoba u akciji Morava znači neverbalnu poruku ostalim narkodilerima da znaju za njih, kao i da i njih to isto čeka. Nikolić kaže da je bitno da je policija prikupila dokaze koji će biti validni za sud.
,,Policija je znala da je nemoguće da svi koji su privedeni budu i procesuirani. Sve ono što je policija zaplenila prilikom hapšenja, drogu, novac, oružje, falsifikovani novac biće dokaz na sudu. Neki od privedenih će pokušati da se izvuku, neki će uspeti… Sada je na tužilaštvu da uradi svoj deo posla. Tužilaštvo ima za zadatak da pravno formuliše prestup, na osnovu čega će istražni sudija dalje odlučiti da li ima osnova za zadržavanje ili ne”, objašnjava Nikolić.

DJECA NARKOMANI: U posljednje vrijeme stižu sve alarmantniji podaci da u Srbiji narkodileri regrutuju prodavce među učenicima koji prodaju drogu drugoj djeci. Droga se najčešće prodaje u parku kod škola, a dileri godinama otvoreno prodaju paketiće „mušterijama”.

Doktori u Zavodu za bolesti zavisnosti u Beogradu upozoravaju da je sve više djece narkomana. Prošle godine, samo u Beogradu, registrovana su 722 nova zavisnika. ,,Čak 70 odsto mladih probalo je drogu,” procjenjuju u Zavodu.
Drugi upućeni iznose kako je broj onih koji koriste drogu teško procijeniti, a narkomani se registruju kada počnu da se liječe ili kada ih uhapsi policija. Prosjek starosti onih koji probaju ili uzimaju drogu se vrtoglavo spušta. Šokantan je podatak da sa 12 godina djeca probaju marihuanu, a sa 14 heroin. Nekada je prva droga sa kojom su djeca dolazila u kontakt najčešće bila marihuana, dok je sada to sve češće ekstazi.

Cijene droge su niske kako zbog velikih količina na tržištu, tako i zbog lošeg kvaliteta. U Srbiji se gram heroina koji je droga broj jedan po broju korisnika, nabavlja po cijeni od 50 eura, u zavisnosti od čistoće, a ista količina kokaina je do 80 eura. Paket marihuane koja spada u red lakih droga nabavlja se u Beogradu za 300 dinara, tableta spida je 10-15 eura, a ekstazija 200 dinara.

NALIČJE AKCIJE: Analitičari očekuju da se sa hapšenjem narko dilera ne stane. Za ljude koji prate kriminal akcija Morava nije bila iznenađenje, već kako kažu pitanje trenutka kada je to moralo da se dogodi. Nekadašnji visoki funkcioner Službe državne bezbjednosti (SDB), a sada privatni detektiv Božo Spasić upozorava i na drugu stranu akcije Morava koja je, kaže, ,,bila iznuđena od nekoga”.
,,Sitni dileri su uhapšeni, a na njihovo mesto su već uskočili novi. Na ulicama se mogu očekivati obračuni među dilerima zbog zauzimanja nove ili vraćanja stare teritorije. Takođe će doći do povećanja krivičnih dela i nesigurnosti građana na ulicama,” rekao je Spasić.
On navodi da oko 70 do 80 odsto uhapšenih čine upravo dileri, tako da se sad „popunjavaju zatvorski kapaciteti”. No, treba očekivati i kontraudarac mafije i svih onih koji su ugroženi ovom akcijom, kazao je Spasić: ,,Trenutnom akcijom nećemo ugroziti tržište droge već samo učiniti smenu ljudi koja se njome bave”.

Odgovorni urednik nedjeljnika Vreme Filip Švarm je upozorio da će se ,,ako se ne nastavi s ovakvim i sličnim akcijama, ponovo, nakon nekog vremena, sve vratiti na staro”.
Iz MUP poručuju da će, u saradnji sa pravosuđem, bite podnijeti zahtjevi za privremeno oduzimanje luksuznih vozila, vlasništvo dilera, u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine. Biće provjerena i ostala imovina uhapšenih, koja će im, u slučaju da im bude dokazana krivica, biti i trajno oduzeta.

,,Suština je da ovi narkodileri koji kupuju ‘pola Srbije, moraju vratiti ono što su oduzeli”, poručio je direktor policije Milorad Veljović.

Novosadske veze

Direktor policije Srbije Milorad Veljović tvrdi da je tokom akcije Morava u Novom Sadu uhapšen „jak ogranak crnogorske dilerske mafije”, među kojima su Radoslav Cvijović i Predrag Opačić (44). Cvijović je priveden zbog nezakonitog posjedovanja pištolja zbrojevka i 22 metka, dok je krivična prijava protiv Opačića, podnijeta pošto su u njegovoj porodičnoj kući pronađene falsifikovane 23 novčanice od po 100 dolara. Predrag Opačić je 2005. u Specijalnom sudu, kao član veterničke narko-grupe, osuđen na četiri godine zatvora, a Vrhovni sud mu je kaznu smanjio na dvije godine. On je rođeni brat Nenada Opačića, pravosnažno osuđenog vođe veterničkog klana koji izdržava kaznu od 15 godina zatvora. Prema operativnim saznanjima policije, veternički klan je jedan od 20 organizovanih grupa koje se u Srbiji bave trgovinom drogom. Sumnja se da veternički klan veće količine droge nabavlja u Crnoj Gori i da je zatim prodaje u Novom Sadu i okolini.

Strah na granici

Večernje novosti, javljaju kako je akcija Morava izazvala pometnju na narkotržištu u Crnoj Gori i dovela do poskupljenja narkotika. Naglo je skočila cijena marihuane, heroina i skanka, koja se sa crnogorskog tržišta donosi srpskim narkomanima.
U Rožajama i Beranama sada se pola grama heroina prodaje za čak 25 eura. ,,Dileri su se pritajili. Zarada je dobra, ali strah ih je od izlaska na ulice. Boje se da crnogorska policija ne započne akciju sličnu Moravi. Sada drogu kriju na novim lokacijama”, pričaju upućeni u zbivanja na narkotržištu. ,,Velika je uzbuna i u Rožajama. Svi strepe od iznenadnog upada policije i glavni punktovi su izmješteni iz grada, mada je i dosad okolina ovog mjesta služila za prepakivanje tereta”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo