Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Strah od prevare

Objavljeno prije

na

U petak, kada će ovaj broj Monitora biti na kioscima, Školski odbor cetinjske Gimnazije izabrat će novog direktora škole. Na konkurs su se prijavila četiri kandidata, među kojima je i bivši direktor Miomir Đurišić. Konkurisali su i Bosiljka Kankaraš iz Podgorice, Slobodan Čurović iz Bijelog Polja i Marijan Božović, takođe porijeklom iz Bijelog Polja, nastanjen u Podgorici. Njih troje ulaze u borbu za direktorsko mjesto sa čovjekom koga podržavaju učenici, njihovi roditelji i većina profesora. Zbog Miomira Đurišića su učenici cetinjske Gimnazije 42 dana bili van školskih klupa i ušli u otvoreni rat za Ministarstvom prosvjete. Stizalo je i do prijetnji zatvaranjem Gimnazije. Nakon svega i svačega, spasonosno rješenje pronašao je premijer Milo Đukanović. Ko bi drugi. Pod premijerovim pokroviteljstvom formiran je novi Školski odbor. Nikad niko nije javno i jasno rekao da je Đukanović baš to obećao, ali se očekuje da Đurišić ponovo dobije direktorsku funkciju. Đurišić se nekoliko dana mislio da li da se, poslije svega, uopšte kandiduje za mjesto direktora. Ipak je zaključio da to duguje učenicima,roditeljima i profesorima koji su ga podržavali. Kandidovanje Bosiljke Kankaraš, Čurovića i Božovića bilo je iznenađenje za prijestonicu. Ko su oni i zašto su se prijavili na konkurs, jedna je od najživljih tema na Cetinju ovih dana.

Kako Monitor saznaje, Božović nije ni priložio plan razvoja škole. Planovi koje su ponudili Bosiljka Kankaraš i Čurović ne sadrže neke od ključnih elemenata. Jedno od objašnjenja koje se može čuti od upućenih na Cetinju je da su to ljudi koji su i ranije konkurisali za razna direktorska mjesta u drugim školama i nijesu bili izabrani. Drugo, manje vjerovatno, je da time daju legitimitet konkursu – da ne bude baš očigledno da je namješten.

Profesori iz cetinjske Gimnazije, međutim, kažu da ih je ipak strah da Đurišić neće biti izabran za direktora. Članovi školskog odbora koje je imanovalo ministarstvo i Zavod za školstvo su redom viđeni članovi vladajuće koalicije. Većina je njihova.

Monitor je već pisao da je Boris Prlja bio šef lokalnog DPS-a, šef je banke familije Đukanović na Cetinju, sestrić ministra ekonomije Branka Vujovića. Ivan Gazivoda je u vrhu lokalnog SDP-a, Anđe Kapičić je bila na listi vladajuće koalicije na prošlim lokalnim izborima, Branka Lopičić je bila politički aktivna u DPS-u. Ministarstvo prosvjete je, odmah nakon što je objelodanjeno da je postignut kompromis saopštilo, da je za njih Đurišić i dalje neprihvatljiv i da će svojim članovina sugerisati da ga ne podrže. Ministarstvo prosvjete predstavljaju dva člana, isto toliko ima i Zavod za školstvo. Da li je ministarstvo spremno da odustane od običaja da crta svojim i predstavnicima Zavoda za koga će glasati – ne zna se. Kao ni da li je baš sve isto nakon ostavki u ministarstvu.

Ako Đurišić prođe na Školskom odboru, tu priči nije kraj. Potpis na imenovanje direktora stavlja ministar prosvjeta Sreten Škuletić. Nakon iznenadnih inspekcija u Gimnaziji, tokom trajanja đačkih protesta, on je Vladi referisao kako su inspektori konstatovali nepravilnosti u radu škole. „Čak i da je odluka o izboru direktora konačna, poslije ovog nalaza prosvjetnog inspektora, ministar ne bi imao pravo ni mogućnost da ovakvom kandidatu da saglasnost na izbor direktora”. Dok čitate ovaj tekst već je jasnije hoće li Škuletić doći u situaciju da porekne svoju ili premijerovu riječ.

Naravno, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se neđe nađe neka pravna rupa ili začkoljica, pa da Đurišić ne bude izabran za direktora škole. Zakon se u ovoj državi može svakako tumačiti. Propisi služe za ustoličavanje partijskih kadrova, što Đurišić nije.

Najbitnije je ono što se i dalje ne zna – šta su se učenici i roditelji dogovorili sa premijerom Đukanovićem. U zemlji u kojoj institucije ne funkcionišu zna se čija je posljednja. ,,Premijer je jedini pokazao razumijevanje i ponudio konkretno rješenje”, bili su zahvalni učenici.

Učenici su poručili i da će ponovo na ulicu, ako Đurišić ne bude izabran za direktora. U to sada više malo ko vjeruje. Jasno je, to je Monitor i ranije pisao, da je Đukanović morao napraviti kompromis jer nije smio dozvoliti da se grad okrene protiv njega uoči lokalnih izbora. Izbori su za dvadesetak dana, a profesori se plaše da se izbor Đurišića, na neki način ne otegne. Poslije će malo koga biti briga što se dešava na Cetinju.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo