Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bojkot na višem nivou

Objavljeno prije

na

Jedna od epizoda velike priče o bojkotu izbora završava se tako da će opozicija bojkotovati izbore u Kotoru, dok će na Cetinju snage sa vladajućom koalicijom odmjeriti Socijalistička narodna partija i Narodna stranka. Još se tačno ne zna ko će na izbore u Mojkovcu; izvjesno je, zasad, da Pokret za promjene neće. PRAVNA ZAVRZLAMA: SNP je dugo vijećao šta mu je na Cetinju činiti. Predsjednik cetinjskog odbora SNP-a Slobodan Čavor poručivao je prvo da ,,sa PZP-om ne bi više formirao ni mjesnu zajednicu”, zatim je objašnjavao kako će, ipak, poštovati svaku odluku vrha stranke, pa i onu o eventualnom bojkotu. Dotle nije došlo. Cetinjski SNP i Narodna stranka predali su listu za lokalne izbore zakazane za 22. novembar. Na čelu liste je Slobodan Čavor. Predsjednik SNP-a Srđan Milić rekao je ranije da niko u SNP-u nije nikada pomenuo bojkot, već samo ,,neučestvovanje na izborima”. SNP je listu predao dan nakon roka predviđenog odlukom o raspisivanju izbora, jer u toj partiji smatraju da izbori nijesu raspisani u skladu sa zakonom. Oko toga još traje pravna zavrzlama.

Nakon izbora na Žabljaku SNP je upozorila da na izborima u Crnoj Gori važnu ulogu ima organizovani kriminal. Na pitanje da li učešće na cetinjskim izborima znači da je SNP odustao od te priče, potpredsjednik SNP-a Vasilije Lalošević kaže: ,,Ne”. On ocjenjuje da izlazak SNP-a na cetinjske izbore nije problematičan ni za jedinstveno djelovanje opozicije jer ,,učešće ili neučešće na izborima na Cetinju ili u Mojkovcu nije razlog da se krši jedinstvena politička platforma za bolju Crnu Goru i Crnu Goru bez organizovanog kriminala”.

BOJKOTA IMA ILI NEMA: „Priča o jedinstvenoj opoziciji iz ugla SNP-a je priča procesa, a ne priča trenutka”, kaže za Monitor Lalošević. On smatra da jedinstvo opozicije postoji na nekim projektnim zadacima i da se to posebno vidi u parlamentu. „Nema razlika među nama oko osnovnog cilja da Crna Gora bude demokratsko i prosperitetno društvo, društvo vladavine prava”.

Po svemu sudeći, opozicione stranke su suočene sa tim da bojkot izbora često nije po volji njihovim lokalnim ograncima. Iz Odbora Narodne stranke sa Cetinja ocijenili su nelogičnim da se traži bojkot lokalnih izbora, a istovremeno učestvuje u radu Skupštine Crne Gore zbog pristojne novčane nadoknade. Predsjednik cetinjskog Odbora te stranke, Jovan Markuš, rekao je da bojkota ,,ili ima na svim nivoima, ili ga nema”.

Iz Demokratske srpske stranke pozvali su ,,svoje bivše, a nadamo se i buduće koalicione partnere” SNP i NS da povuku izbornu listu za izbore na Cetinju i omoguće vlasti da pred crnogorskom i međunarodnom javnošću demonstrira kako je ostvarila najveće demokratsko dostignuće u 21.vijeku – jednopartijski sistem”. Predsjednik DSS Ranko Kadić rekao je da su u DSS-u uvjereni da se i u Crnoj Gori mora imati morala u politici „barem među opozicionim strankama i da se data riječ mora držati, a ne prodavati za sitni stranački interes”. DSS će, kako je najavljeno, ukoliko ne budu prihvaćeni njegovi apeli, preispitati odluku o načinu izlaska ili neizlaska na izbore u Mojkovcu.

Slaven Radunović, potpredsjednik Nove srpske demokratije, ocjenjuje za Monitor da je bojkot u ovom trenutku najbolji način djelovanja opozicije zbog lošeg izbornog zakonodavstva i miješanja nosilaca organizovanog kriminala i korupcije u izborni proces. ,,Ovdje se na zna gdje je granica između vlasti i organizovanog kriminala – gdje počinje jedno, a gdje se završava drugo.”

Po Radunovićevom mišljenju, opozicija je u Kotoru pokazala da može biti jedinstvena. ,,Mislim da je odluka SNP-a da ipak izađe na izbore na Cetinju epizoda koja, nadam se, neće uticati na jedinstvo svih stranaka.”

PZP NEĆE NA IZBORE: Glavni odbor Pokreta za promjene potvrdio je odluku Predsjedništva o bojkotu cetinjskih izbora i odlučio da ta stranka neće učestvovati ni na izborima u Mojkovcu.

,,Glavni odbor PZP je jednoglasno konstatovao da ne postoje elementarni uslovi za održavanje demokratskih i fer izbora u Mojkovcu, baš kao što ti uslovi neće biti obezbijeđeni u Kotoru i na Cetinju”. U Pokretu za promjene smatraju da ,,neustavni ambijent i neusklađeni izborni zakon, koji ne sadrži nijednu od evropskih preporuka, ne omogućava legitiman izborni proces”. Zaključeno je i da se ,,dugotrajno ustavno nasilje koje sprovodi aktuelni režim ne može više tolerisati”, kao i da se ,,ne smije više legitimisati učestvovanjem na nedemokratskim izborima”.

Nakon odluke SNP-a da ipak ide na cetinjske izbore, iz Pokreta za promjene su poručili da će ubuduće više voditi računa o svojim partijskim, a manje o interesima cjelokupne opozicije.

O kritikama u jednom dijelu javnosti zbog predomišljanja oko neizlaska na izbore, Vasilije Lalošević kaže: „Ukoliko neko nije zadovoljan opozicionim djelovanjem – postoji lagani put – da ljudi koji misle da imaju znanja formiraju političku partiju. Međutim, postoji i mogućnost formiranja zajedničkog fronta za promjenu sistema vrijednosti u Crnoj Gori”.

VLADA U SJENCI: Vrijeme, međutim, teče. Nebojša Medojević upozorava da je permanentni specijalni rat režima protiv opozicije, rezultirao organizacionim, kadrovskim i finansijskim slabljenjem opozicije. Pored toga što partijama smanjuje prihode iz budžeta, vlast, po tvrdnjama Medojevića, pod budnim okom drži sve iole uspješnije poslovne ljude u Crnoj Gori i njihove aktivnosti u proteklih 20 godina, kako bi u pogodnom trenutku mogli ucjenom spriječiti finansiranje opozicije iz privatnih izvora.

U Pokretu za promjene smatraju da opozicija treba da pozove svu demokratsku javnost- nevladine organizacije, medije, nezavisne intelektualce, sindikate – koji žele da Crna Gora postane normalna demokratska država i koji smatraju da to ne može da postane sa Vladom na čijem je čelu premijer Milo Đukanović, da artikulišu jasan politički cilj da Đukanović podnese ostavku.

Po mišljenju Vasilija Laloševića postoji više načina da opozicija i ljudi koji su za bolju Crnu Goru realizuju svoje ideje, ali priča o saradnji mora biti zasnovana na istinskim načelima jednakosti i oslobođena predrasuda. „Kada bi se krenulo ozbiljno u priču o vladi u sjenci možda bi ona imala uspješan tok.”

Sve je moguće. Ako bi i kad bi.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo