Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Divlja ljepota bez kraja

Objavljeno prije

na

„Nemamo fiskalni račun”, vrti glavom i sliježe ramenima preplanuli mladić u šortsu sa šarama izblijedjelim od sunca, dok pokušava naplatiti parking nedaleko od plaže u Čanju. Nema objašnjenja zašto nigdje nema oznake da se parking naplaćuje, table s imenom zakupca, cijenom parkinga, ogradom. Ne zna ni gdje mu je papir koji je dokaz da smije uzimati novac turistima, niti zašto nema računa za ono što naplati. Samo uporno odmahuje glavom i pominje gazdu koji „ima sve, samo sad nije tu”.

Račune ne izdaju ni oni koji brodićima prevoze kupače do obližnje plaže do koje se ne može kopnom. Ne daju ih ni zakupci plaže, koji dvije ležaljke i suncobran naplaćuju deset eura. Nikakvog papira nećete dobiti kada krenete da platite ceh koji ste napravili u obližnjem restoranu. Tek ako ga tražite – konobar nevoljko nudi da ga ispiše pošto „neme struje”.

Ukratko – četvoročlana porodica za dan boravka na plaži – od parkinga, brodića, plaže pa do restorana – potroši četrdesetak eura. Plaža ima stotinjak suncobrana. Nekolicina ljudi uključena u biznis samo na ovoj plaži nadomak Sutomora, inkasiraju oko četiri hiljade eura dnevno. Bez i jednog jedinog izdatog PDV računa. Koliko je takvih biznisa po Crnoj Gori ovoga ljeta – samo možemo da nagađamo.

I dok sezonski radnici za svoje poslodavce ubiraju novac u sivoj zoni – država i građani ostaju kratkih rukava i ne dobijaju ono što jeste njihovo – pare od poreza. Za to vrijeme, oni stalno zaposleni u Vladi ne pokazuju ni najmanju želju da uzmu ono što državi i građanima zakonom pripada. Lakše im je da neumorno uzimaju nove kredite da bi popunili budžetske rupe. O tome nas, naravno, uredno izvještavaju režimski mediji, kao da te kredite niko nikada neće morati da vraća.

,,Siva ekonomija dugoročno ima katastrofalne posljedice po opšti napredak zemlje. Pored toga što stvara ozbiljan manjak u javnim finansijama, ona proizvodi i novo zaduživanje, a time bitno pogoršava makroekonomske parametre, koji su u našoj situaciji od izuzetne važnosti”, objašnjava, u razgovoru za Monitor, ekonomski analitičar Vasilije Kostić. On kaže da bi budžetski problemi, ali i naš spoljni dug, bili manji kada bi se siva prevela u legalnu ekonomiju.

I dok oni što sjede u Vladi izgleda još nijesu shvatili suštinu reklamne kampanje ,,PDV je tvoj novac”, sve više građana počinje da razmišlja o tom novcu. Sve je više onih koji zovu Call centar Poreske uprave i prijavljuju gdje su i kada ostali bez računa (pozivanjem besplatnog broja 19707 građani mogu Poreskoj upravi prijaviti nepravilnosti). Iz PR službe Poreske uprave Monitoru je saopšteno da je tokom sezone analizom dostavljenih žalbi građana utvrđeno „da su najćešće pritužbe vezane za evidentiranje prometa i izdavanje fiskalnih računa pri naplati parkinga i plažnog mobilijara, kao i u ugostiteljskim objektima, odnosno kafićima i restoranima”.

U Poreskoj upravi objašnjavaju i da tokom ljetnjih mjeseci najveći broj prijava dolazi upravo iz primorskih opština i Podgorice. Zato su određeni broj inspektora iz kontinentalnog dijela zemlje rasporedili u primorske opštine ,,zbog povećanih potreba za kontrolama obveznika koji privremeno obavljaju djelatnost”.

No, po stanju na terenu reklo bi se da ih nema dovoljno. Ipak su optimisti: ,,Imajući u vidu činjenicu da je ovogodišnja turistička sezona uspješna i da su intenzivirane mjere kontrole obveznika u primorskim opštinama, očekuje se da će naplata PDV-a biti veća u odnosu na komparativni period 2011. godine”.

Nijedna krilatica ne opisuje Crnu Goru tako precizno kao ona koja je, u marketinške svrhe razvoja turizma, osmišljena prije nekoliko godina. Wild beauty – Divlja ljepota. Tvorac ovog slogana bio je inspirisan zadivljujućom ljepotom obale, planina, kanjona brzih planinskih rijeka i nestvarno lijepim jezerima. No, divljoj ljepoti Crne Gore nema kraja. Kao divlju turističku destinaciju, zapamtiće je svi koji ovih dana po primorju i svim drugim krajevima Crne Gore ne dobijaju PDV račune za usluge i robe koje plaćaju.

Turisti će doći i otići. Pitanje je hoće li se ikada više vratiti.

Građani su ti koji plaćaju skupe zakrpe šupljeg budžeta. Poznati crnogorski ekonomista i odnedavno generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kaže da ima više načina za ublažavanje budžetskog deficita. „Striktna kontrola izdavanja PDV računa uz visoke kazne za nepoštovanje ove zakonske obaveze, može dati rezultate isključivo ako nema privilegovanih koji bez ikakvih posljedica izbjegavaju tu obavezu”, objašnjava Bojanić. On napominje da treba uvesti transparentnu kontrolu uplate poreza i doprinosa na plate i kažnjavanje u slučaju neizmirenja duga u propisanim rokovima. „Možemo samo da naslutimo koji veliki poreski obveznici već godinama ne ispunjavaju svoje obaveze. Tu je, takođe, ne manje važna i kontrola neregistrovanih pravnih i fizičkih lica koja se bave sezonskim poslovima”.

Umjesto svega toga – imamo zaduživanje i uvođenje nameta građanima. „Da je država bila efikasnija u naplati svojih prihoda, naročito od neformalnog sektora, vjerovatno je da bi potrebe za dodatnim oporezivanjem građana bile manje”, objašnjava dr Vasilije Kostić. On smatra da je sam proces brzog, izvjesnog i sigurnog prihoda u kompletiranju budžetskih stavki, bio jedan od faktora koji je uticao na opredjeljenje Ministarstava za uvođenje taksi na brojila i mobilne telefone. Drugi načini su bili skopčani sa dužim, a time i neizvjesnijim rokom naplate.

VASILIJE KOSTIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR
Sve više bezakonja

Prije izbijanja svjetske ekonomske krize nivo sive ekonomije u zemljama EU, po nekim istraživanjima, bio je oko 16 odsto GDP-a, dok je tokom 2010. godine povećan na 20 odsto GDP-a. Kod nas se procjene kreću od 20-40, kaže za Monitor Vasilije Kostić.

„Viši ili niži nivo sive ekonomije u jednom društvu je, istovremeno, u velikoj mjeri i pokazatelj sposobnosti vlasti i njenih institucija da realizuju viziju društvenog razvoja i usklade ekonomske interese društva s pojedinačnim interesima ekonomskih subjekata.

MONITOR: Odakle toliko sive ekonomije i kako je smanjiti?
KOSTIĆ: Siva ekonomija nije, suprotno vladajućoj predrasudi, obavezna posljedica pohlepnog ponašanja pojedinačnih ekonomskih subjekata, mada ne treba isključiti ni ovaj faktor. Ona je uvijek i prije svega posljedica suprotnosti interesa društva i interesa pomenutih ekonomskih subjekata.

Ukoliko vlast stalno donosi nove propise o poslovanju i uz to visoke takse, poreze, doprinose, virmarine, saglasnosti, izvode, planove… koji su u suprotnosti s izvornim interesima pojedinačnih ekonomskih subjekata, onda oni, očekivano, donose odluku o neprimjenjivanju ili ograničenom primjenjivanju regulative o poslovanju koju je uspostavila država – idu u sivu zonu.

Država bi se, zato, morala potruditi da uredi sistem na način da poslovnim subjektima omogući stimulativne uslove za obavljanje biznisa, ali i da pri takvim uslovima poslovanje u sivoj zoni učini apsolutno neisplativim, prijeteći mogućim gašenjem biznisa, oduzimanjem imovine i sličnim rigoroznim mjerama kako ekonomski subjekti ne bi mogli naći isplativu formu za poslovanje u sivoj zoni.

MONITOR: Koliko je komplikovano to i uraditi?
KOSTIĆ: Problem rješenja sive ekonomije nije tako kompleksan i težak kako ga često predstavljaju. Njegovo rješenje počinje s odgovornom administracijom koja podstiče legalno poslovanje a destimuliše i čini neisplativim poslovanje u sivoj zoni. Pojedinci, ekonomski subjekti će sa zadovoljstvom plaćati porez u situaciji kada za to što plate dobiju kvalitetne javne usluge – komunalne, zdravstvene, obrazovne, kulturne, efikasnu administraciju, jer će biti svjesni da njihovo blagostanje – njihov biznis, zavisi od nivoa kvaliteta takvih usluga koje je stvorila država. Na to će ih podsjećati i ozbiljne kazne za slučaj utaje poreza. Suprotno tome, ako postoji nezadovoljstvo radom administracije i ako se stvori takva vrsta percepcije, da se bogatstvo stiče zahvaljujući vezama, dogovorima, korupciji, onda će se porez shvatati kao namet i očekivano će se izbjegavati.

MONITOR: Veza sive ekonomije i korupcije je neraskidiva.
KOSTIĆ: Uz sivu ekonomiju obavezno ide i korupcija. Istraživanja su pokazala da postoji pozitivna veza između ove dvije pojave, te da siva ekonomija u većem stepenu generiše nastanak korupcije, nego što korupcija podstiče sivu ekonomiju. Ipak, treba znati da su igračima u sivoj zoni ekonomije potrebni korumpirani državni službenici, a korumpiranim službenicima siva ekonomija.

Ne treba smetnuti s uma ni siromaštvo širokih slojeva stanovništva koje je prisiljeno da privređuje u sivoj zoni ekonomije. Na takve vidove privređivanja vlast je često tolerantna jer nema šta da ponudi, što opet generira poruku ohrabrenja drugima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo