Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Divlja ljepota bez kraja

Objavljeno prije

na

„Nemamo fiskalni račun”, vrti glavom i sliježe ramenima preplanuli mladić u šortsu sa šarama izblijedjelim od sunca, dok pokušava naplatiti parking nedaleko od plaže u Čanju. Nema objašnjenja zašto nigdje nema oznake da se parking naplaćuje, table s imenom zakupca, cijenom parkinga, ogradom. Ne zna ni gdje mu je papir koji je dokaz da smije uzimati novac turistima, niti zašto nema računa za ono što naplati. Samo uporno odmahuje glavom i pominje gazdu koji „ima sve, samo sad nije tu”.

Račune ne izdaju ni oni koji brodićima prevoze kupače do obližnje plaže do koje se ne može kopnom. Ne daju ih ni zakupci plaže, koji dvije ležaljke i suncobran naplaćuju deset eura. Nikakvog papira nećete dobiti kada krenete da platite ceh koji ste napravili u obližnjem restoranu. Tek ako ga tražite – konobar nevoljko nudi da ga ispiše pošto „neme struje”.

Ukratko – četvoročlana porodica za dan boravka na plaži – od parkinga, brodića, plaže pa do restorana – potroši četrdesetak eura. Plaža ima stotinjak suncobrana. Nekolicina ljudi uključena u biznis samo na ovoj plaži nadomak Sutomora, inkasiraju oko četiri hiljade eura dnevno. Bez i jednog jedinog izdatog PDV računa. Koliko je takvih biznisa po Crnoj Gori ovoga ljeta – samo možemo da nagađamo.

I dok sezonski radnici za svoje poslodavce ubiraju novac u sivoj zoni – država i građani ostaju kratkih rukava i ne dobijaju ono što jeste njihovo – pare od poreza. Za to vrijeme, oni stalno zaposleni u Vladi ne pokazuju ni najmanju želju da uzmu ono što državi i građanima zakonom pripada. Lakše im je da neumorno uzimaju nove kredite da bi popunili budžetske rupe. O tome nas, naravno, uredno izvještavaju režimski mediji, kao da te kredite niko nikada neće morati da vraća.

,,Siva ekonomija dugoročno ima katastrofalne posljedice po opšti napredak zemlje. Pored toga što stvara ozbiljan manjak u javnim finansijama, ona proizvodi i novo zaduživanje, a time bitno pogoršava makroekonomske parametre, koji su u našoj situaciji od izuzetne važnosti”, objašnjava, u razgovoru za Monitor, ekonomski analitičar Vasilije Kostić. On kaže da bi budžetski problemi, ali i naš spoljni dug, bili manji kada bi se siva prevela u legalnu ekonomiju.

I dok oni što sjede u Vladi izgleda još nijesu shvatili suštinu reklamne kampanje ,,PDV je tvoj novac”, sve više građana počinje da razmišlja o tom novcu. Sve je više onih koji zovu Call centar Poreske uprave i prijavljuju gdje su i kada ostali bez računa (pozivanjem besplatnog broja 19707 građani mogu Poreskoj upravi prijaviti nepravilnosti). Iz PR službe Poreske uprave Monitoru je saopšteno da je tokom sezone analizom dostavljenih žalbi građana utvrđeno „da su najćešće pritužbe vezane za evidentiranje prometa i izdavanje fiskalnih računa pri naplati parkinga i plažnog mobilijara, kao i u ugostiteljskim objektima, odnosno kafićima i restoranima”.

U Poreskoj upravi objašnjavaju i da tokom ljetnjih mjeseci najveći broj prijava dolazi upravo iz primorskih opština i Podgorice. Zato su određeni broj inspektora iz kontinentalnog dijela zemlje rasporedili u primorske opštine ,,zbog povećanih potreba za kontrolama obveznika koji privremeno obavljaju djelatnost”.

No, po stanju na terenu reklo bi se da ih nema dovoljno. Ipak su optimisti: ,,Imajući u vidu činjenicu da je ovogodišnja turistička sezona uspješna i da su intenzivirane mjere kontrole obveznika u primorskim opštinama, očekuje se da će naplata PDV-a biti veća u odnosu na komparativni period 2011. godine”.

Nijedna krilatica ne opisuje Crnu Goru tako precizno kao ona koja je, u marketinške svrhe razvoja turizma, osmišljena prije nekoliko godina. Wild beauty – Divlja ljepota. Tvorac ovog slogana bio je inspirisan zadivljujućom ljepotom obale, planina, kanjona brzih planinskih rijeka i nestvarno lijepim jezerima. No, divljoj ljepoti Crne Gore nema kraja. Kao divlju turističku destinaciju, zapamtiće je svi koji ovih dana po primorju i svim drugim krajevima Crne Gore ne dobijaju PDV račune za usluge i robe koje plaćaju.

Turisti će doći i otići. Pitanje je hoće li se ikada više vratiti.

Građani su ti koji plaćaju skupe zakrpe šupljeg budžeta. Poznati crnogorski ekonomista i odnedavno generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kaže da ima više načina za ublažavanje budžetskog deficita. „Striktna kontrola izdavanja PDV računa uz visoke kazne za nepoštovanje ove zakonske obaveze, može dati rezultate isključivo ako nema privilegovanih koji bez ikakvih posljedica izbjegavaju tu obavezu”, objašnjava Bojanić. On napominje da treba uvesti transparentnu kontrolu uplate poreza i doprinosa na plate i kažnjavanje u slučaju neizmirenja duga u propisanim rokovima. „Možemo samo da naslutimo koji veliki poreski obveznici već godinama ne ispunjavaju svoje obaveze. Tu je, takođe, ne manje važna i kontrola neregistrovanih pravnih i fizičkih lica koja se bave sezonskim poslovima”.

Umjesto svega toga – imamo zaduživanje i uvođenje nameta građanima. „Da je država bila efikasnija u naplati svojih prihoda, naročito od neformalnog sektora, vjerovatno je da bi potrebe za dodatnim oporezivanjem građana bile manje”, objašnjava dr Vasilije Kostić. On smatra da je sam proces brzog, izvjesnog i sigurnog prihoda u kompletiranju budžetskih stavki, bio jedan od faktora koji je uticao na opredjeljenje Ministarstava za uvođenje taksi na brojila i mobilne telefone. Drugi načini su bili skopčani sa dužim, a time i neizvjesnijim rokom naplate.

VASILIJE KOSTIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR
Sve više bezakonja

Prije izbijanja svjetske ekonomske krize nivo sive ekonomije u zemljama EU, po nekim istraživanjima, bio je oko 16 odsto GDP-a, dok je tokom 2010. godine povećan na 20 odsto GDP-a. Kod nas se procjene kreću od 20-40, kaže za Monitor Vasilije Kostić.

„Viši ili niži nivo sive ekonomije u jednom društvu je, istovremeno, u velikoj mjeri i pokazatelj sposobnosti vlasti i njenih institucija da realizuju viziju društvenog razvoja i usklade ekonomske interese društva s pojedinačnim interesima ekonomskih subjekata.

MONITOR: Odakle toliko sive ekonomije i kako je smanjiti?
KOSTIĆ: Siva ekonomija nije, suprotno vladajućoj predrasudi, obavezna posljedica pohlepnog ponašanja pojedinačnih ekonomskih subjekata, mada ne treba isključiti ni ovaj faktor. Ona je uvijek i prije svega posljedica suprotnosti interesa društva i interesa pomenutih ekonomskih subjekata.

Ukoliko vlast stalno donosi nove propise o poslovanju i uz to visoke takse, poreze, doprinose, virmarine, saglasnosti, izvode, planove… koji su u suprotnosti s izvornim interesima pojedinačnih ekonomskih subjekata, onda oni, očekivano, donose odluku o neprimjenjivanju ili ograničenom primjenjivanju regulative o poslovanju koju je uspostavila država – idu u sivu zonu.

Država bi se, zato, morala potruditi da uredi sistem na način da poslovnim subjektima omogući stimulativne uslove za obavljanje biznisa, ali i da pri takvim uslovima poslovanje u sivoj zoni učini apsolutno neisplativim, prijeteći mogućim gašenjem biznisa, oduzimanjem imovine i sličnim rigoroznim mjerama kako ekonomski subjekti ne bi mogli naći isplativu formu za poslovanje u sivoj zoni.

MONITOR: Koliko je komplikovano to i uraditi?
KOSTIĆ: Problem rješenja sive ekonomije nije tako kompleksan i težak kako ga često predstavljaju. Njegovo rješenje počinje s odgovornom administracijom koja podstiče legalno poslovanje a destimuliše i čini neisplativim poslovanje u sivoj zoni. Pojedinci, ekonomski subjekti će sa zadovoljstvom plaćati porez u situaciji kada za to što plate dobiju kvalitetne javne usluge – komunalne, zdravstvene, obrazovne, kulturne, efikasnu administraciju, jer će biti svjesni da njihovo blagostanje – njihov biznis, zavisi od nivoa kvaliteta takvih usluga koje je stvorila država. Na to će ih podsjećati i ozbiljne kazne za slučaj utaje poreza. Suprotno tome, ako postoji nezadovoljstvo radom administracije i ako se stvori takva vrsta percepcije, da se bogatstvo stiče zahvaljujući vezama, dogovorima, korupciji, onda će se porez shvatati kao namet i očekivano će se izbjegavati.

MONITOR: Veza sive ekonomije i korupcije je neraskidiva.
KOSTIĆ: Uz sivu ekonomiju obavezno ide i korupcija. Istraživanja su pokazala da postoji pozitivna veza između ove dvije pojave, te da siva ekonomija u većem stepenu generiše nastanak korupcije, nego što korupcija podstiče sivu ekonomiju. Ipak, treba znati da su igračima u sivoj zoni ekonomije potrebni korumpirani državni službenici, a korumpiranim službenicima siva ekonomija.

Ne treba smetnuti s uma ni siromaštvo širokih slojeva stanovništva koje je prisiljeno da privređuje u sivoj zoni ekonomije. Na takve vidove privređivanja vlast je često tolerantna jer nema šta da ponudi, što opet generira poruku ohrabrenja drugima.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo