Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećana jesen

Objavljeno prije

na

Poslanici skupštine Crne Gore, kako je planirano, skratiće sebi mandat dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu. Potom će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisati izbore koji moraju biti održani u roku od 60 do sto dana. Kao mogući datumi izbora, trenutno važe 14. i 21. oktobar. Još se ne zna hoće li predsjednički izbori biti održani sa parlamentarnim. Prethodni parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009, Filip Vujanović je za predsjednika izabran 6. aprila 2008. Mandat poslanicima traje četiri, predsjedniku pet godina.

Predlog za skraćenje mandata poslanicima podnijelo je 30 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke i Demokratske unije Albanaca. Obrazložili su da se Crna Gora nalazi pred značajnim obavezama koje proizilaze iz već započetog procesa pretpristupnih pregovora, te da je zato neophodno da državni organi u ovu fazu procesa pridruživanja uđu u punom mandatu od četiri godine. Tačno tako su obrazložili i skraćenje mandata uoči prethodnih izbora. Niko nije ni očekivao da kažu kako će još KAP-ovih dugova stići na naplatu, kako je budžet sve prazniji, kako prosječni građani ove zemlje od svojih plata ne mogu da žive, kako će, ako ne optužnice za korupciju, pridruživanje svakako donijeti otpuštanja u državnoj administraciji.

Iako smo mjesecima i od predstavnika DPS-a i od njihovih kolega iz SDP-a slušali busanja u sopstvenu snagu i najave da će razmisliti o samostalnom izlasku na izbore, ta interesna grupacija će opstati. I uoči prošlih izbora pričali su o nepomirljivim razlikama oko privatizacije Elektroprivrede na primjer, uradili su to i sada i nastavili romansu. Pripitomili se Ranko Krivokapić i društvo. Čista računica, duga ljubav.

Predstavnici partija manjinskih naroda koje su na prošlim izborima činili koaliciju Evropska Crna Gora – Milo Đukanović – Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa, na ovim izborima najvjerovatnije neće biti dio te liste. Izmjenama izbornog zakona partije manjinskih naroda dobile su pravo da na lakši način dođu do mandata. Koalicije se prave i poslije izbora, samo niko više neće tako lako moći da se zakloni iza izgovora da je uz vlast bio kako bi se glas njegovog naroda čuo u parlamentu.

U međuvremenu su poslanici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene potpisali sa bivšim diplomatom, Miodragom Lekićem, Sporazum o formiranju Demokratskog fronta. Lekić je određen za njegovog predsjednika, biće nosilac liste Demokratskog fronta i predsjednički kandidat.

Predsjenik NOVE Andrija Mandić kazao je da su glavni ciljevi Demokratskog fronta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije kao i međunacionalno pomirenje u Crnoj Gori. Lider PZP-a Nebojša Medojević rekao je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite i radikalne promjene te da se sistem ne može šminkati i popravljati.

Nekoliko dana nakon formiranja Demokratskom frontu se priključio predsjednik Glavnog odbora Unije Slobodnih sindikata Janko Vučinić. On je rekao da je uvjeren da će članstvom u toj političkoj organizaciji doprinijeti promjenama u društvu, neophodnim za postizanje dostojanstva i socijalne sigurnosti radnika.

Prema tvrdnjama Miodraga Lekića Demokratski front će izaći na izbore, ukoliko oni budu fer i demokratski, ,,sa ili bez SNP-a”. Smatra da SNP o Demokratskom frontu treba sam da odluči i da za to preuzme odgovornost.

Način na koji će SNP izaći na izbore odavno je dosadna priča. Redovno se uoči izbora pokreće pitanje šta će i kako će najjača opoziciona partija, šta će i kad će odlučiti njen Glavni odbor. Nižu se uslovi, organizuju sastanci – sve u zadnji čas i sve, dosad, sa nedostatkom elementarnog međusobnog povjerenja u opoziciji. U koje se, dakako, svi kunu.

Jedina istinska snaga koju bi Demokratski front mogao imati jeste – njegova širina. Osnovno ograničenje te organizacije mogle bi biti improvizacije i pokušaji podjele plijena prije njegovog osvajanja.

Iako su se u Demokratskom frontu potrudili da naglase kako će na izbore, pod uslovom da budu fer i demokratski, nijesu, opet, objasnili, šta to tačno znači. Mediji su javili kako ,,SNP razmišlja o bojkotu”. Ni otuda, međutim, nijesu stigli precizirani uslovi za učešće na izborima. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ponovio je da će ta partija na izbore izaći samostalno. Nije precizirao šta bi Pozitivna uradila u slučaju da se ostatak opozicije odluči za bojkot.

Dok razmišljaju o tome postoje li uslovi za fer i demokratske izbore možda bi opozicionim prvacima korisno štivo mogle biti izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su lani usvojili. Tamo, na primjer piše: ,,Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti. Policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju učestvovati u izbornoj kampanji na bilo koji način”. Ima li izbora bez UDBE?

Predrag Bulatović, poslanik SNP-a primijetio je u parlamentu da će se, recimo, usvajanje sistematizacije radnih mjesta u policiji nekako poklopiti sa predizbornim vremenima. Kad se bira između radnog mjesta i promjena u društvu, promjenama su šanse jadne.

Zakon kaže: Funkcionerima je zabranjeno da, u vrijeme izborne

kampanje, svoje medijske nastupe u ulozi državnog ili drugog javnog

funkcionera zloupotrijebe i iskoriste za reklamiranje ili reklamiranje izborne liste i/ili njenog izbornog programa. Nema otvaranja, kamena temeljaca, presijecanja vrpci, predizbornih asfaltiranja?

Ne da se naslutiti je li vrhovna tužiteljica Ranka Čarapić proširila istragu kako bi se saznalo zbog čega su aktivisti u Herceg Novom kupovali lične karte. Ne da se ni zamisliti da će procesuirati kojeg god funkcionera zbog toga što je nešto svečano otvorio u predizbornoj kampanji. Ima li poštovanja zakona sa Rankom Čarapić?

Odluka o predizbornoj koaliciji bez prenemaganja na koja smo navikli, kao i nejasni signali o tome hoće li na jesen biti i izbori za predsjednika Crne Gore svjedoče o tome da ni u vladajućim partijama ne vladaju duhovi ljubavi. Da bi predsjednički izbori bili raspisani Vujanović bi sam sebi morao da skrati mandat. Tu onda postoje razne pravne rupe, uključujući onu da li bi se sadašnji predsjednik mogao još jednom kandidovati, ali se zna da izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine. Kao i to da predsjednik države predlaže predsjednika vlade. Neki u opoziciji kalkulišu kako će DPS na predsjedničke izbore čekati proljeće, kako bi, bez dileme, zadržali pravo na predlaganje premijera.

Unutarpartijske odnose u DPS-u nikad nije zahvalno procjenjivati. Samo oni znaju ko je kome koliko miliona obezbijedio, ko koga za šta može da ucijeni, kome se mogu nasmiješiti nove izmjene i dopune kakvog urbanističkog plana, a kome Spuž. I tako unakrsno. Iako je milion puta sa indignacijom porekao da mu je imunitet ikad trebao, Milo Đukanović nikad nije rekao da neće opet voskresnuti na nekoj od najviših funkcija. I da je rekao – važna posla – uvijek se može proglasiti da je domovina u opasnosti i da joj treba spasitelj. Đukanović sistematično ukazuje javnosti na opasnosti od spoljnih i unutrašnjih neprijatelja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo