Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećana jesen

Objavljeno prije

na

Poslanici skupštine Crne Gore, kako je planirano, skratiće sebi mandat dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu. Potom će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisati izbore koji moraju biti održani u roku od 60 do sto dana. Kao mogući datumi izbora, trenutno važe 14. i 21. oktobar. Još se ne zna hoće li predsjednički izbori biti održani sa parlamentarnim. Prethodni parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009, Filip Vujanović je za predsjednika izabran 6. aprila 2008. Mandat poslanicima traje četiri, predsjedniku pet godina.

Predlog za skraćenje mandata poslanicima podnijelo je 30 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke i Demokratske unije Albanaca. Obrazložili su da se Crna Gora nalazi pred značajnim obavezama koje proizilaze iz već započetog procesa pretpristupnih pregovora, te da je zato neophodno da državni organi u ovu fazu procesa pridruživanja uđu u punom mandatu od četiri godine. Tačno tako su obrazložili i skraćenje mandata uoči prethodnih izbora. Niko nije ni očekivao da kažu kako će još KAP-ovih dugova stići na naplatu, kako je budžet sve prazniji, kako prosječni građani ove zemlje od svojih plata ne mogu da žive, kako će, ako ne optužnice za korupciju, pridruživanje svakako donijeti otpuštanja u državnoj administraciji.

Iako smo mjesecima i od predstavnika DPS-a i od njihovih kolega iz SDP-a slušali busanja u sopstvenu snagu i najave da će razmisliti o samostalnom izlasku na izbore, ta interesna grupacija će opstati. I uoči prošlih izbora pričali su o nepomirljivim razlikama oko privatizacije Elektroprivrede na primjer, uradili su to i sada i nastavili romansu. Pripitomili se Ranko Krivokapić i društvo. Čista računica, duga ljubav.

Predstavnici partija manjinskih naroda koje su na prošlim izborima činili koaliciju Evropska Crna Gora – Milo Đukanović – Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa, na ovim izborima najvjerovatnije neće biti dio te liste. Izmjenama izbornog zakona partije manjinskih naroda dobile su pravo da na lakši način dođu do mandata. Koalicije se prave i poslije izbora, samo niko više neće tako lako moći da se zakloni iza izgovora da je uz vlast bio kako bi se glas njegovog naroda čuo u parlamentu.

U međuvremenu su poslanici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene potpisali sa bivšim diplomatom, Miodragom Lekićem, Sporazum o formiranju Demokratskog fronta. Lekić je određen za njegovog predsjednika, biće nosilac liste Demokratskog fronta i predsjednički kandidat.

Predsjenik NOVE Andrija Mandić kazao je da su glavni ciljevi Demokratskog fronta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije kao i međunacionalno pomirenje u Crnoj Gori. Lider PZP-a Nebojša Medojević rekao je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite i radikalne promjene te da se sistem ne može šminkati i popravljati.

Nekoliko dana nakon formiranja Demokratskom frontu se priključio predsjednik Glavnog odbora Unije Slobodnih sindikata Janko Vučinić. On je rekao da je uvjeren da će članstvom u toj političkoj organizaciji doprinijeti promjenama u društvu, neophodnim za postizanje dostojanstva i socijalne sigurnosti radnika.

Prema tvrdnjama Miodraga Lekića Demokratski front će izaći na izbore, ukoliko oni budu fer i demokratski, ,,sa ili bez SNP-a”. Smatra da SNP o Demokratskom frontu treba sam da odluči i da za to preuzme odgovornost.

Način na koji će SNP izaći na izbore odavno je dosadna priča. Redovno se uoči izbora pokreće pitanje šta će i kako će najjača opoziciona partija, šta će i kad će odlučiti njen Glavni odbor. Nižu se uslovi, organizuju sastanci – sve u zadnji čas i sve, dosad, sa nedostatkom elementarnog međusobnog povjerenja u opoziciji. U koje se, dakako, svi kunu.

Jedina istinska snaga koju bi Demokratski front mogao imati jeste – njegova širina. Osnovno ograničenje te organizacije mogle bi biti improvizacije i pokušaji podjele plijena prije njegovog osvajanja.

Iako su se u Demokratskom frontu potrudili da naglase kako će na izbore, pod uslovom da budu fer i demokratski, nijesu, opet, objasnili, šta to tačno znači. Mediji su javili kako ,,SNP razmišlja o bojkotu”. Ni otuda, međutim, nijesu stigli precizirani uslovi za učešće na izborima. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ponovio je da će ta partija na izbore izaći samostalno. Nije precizirao šta bi Pozitivna uradila u slučaju da se ostatak opozicije odluči za bojkot.

Dok razmišljaju o tome postoje li uslovi za fer i demokratske izbore možda bi opozicionim prvacima korisno štivo mogle biti izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su lani usvojili. Tamo, na primjer piše: ,,Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti. Policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju učestvovati u izbornoj kampanji na bilo koji način”. Ima li izbora bez UDBE?

Predrag Bulatović, poslanik SNP-a primijetio je u parlamentu da će se, recimo, usvajanje sistematizacije radnih mjesta u policiji nekako poklopiti sa predizbornim vremenima. Kad se bira između radnog mjesta i promjena u društvu, promjenama su šanse jadne.

Zakon kaže: Funkcionerima je zabranjeno da, u vrijeme izborne

kampanje, svoje medijske nastupe u ulozi državnog ili drugog javnog

funkcionera zloupotrijebe i iskoriste za reklamiranje ili reklamiranje izborne liste i/ili njenog izbornog programa. Nema otvaranja, kamena temeljaca, presijecanja vrpci, predizbornih asfaltiranja?

Ne da se naslutiti je li vrhovna tužiteljica Ranka Čarapić proširila istragu kako bi se saznalo zbog čega su aktivisti u Herceg Novom kupovali lične karte. Ne da se ni zamisliti da će procesuirati kojeg god funkcionera zbog toga što je nešto svečano otvorio u predizbornoj kampanji. Ima li poštovanja zakona sa Rankom Čarapić?

Odluka o predizbornoj koaliciji bez prenemaganja na koja smo navikli, kao i nejasni signali o tome hoće li na jesen biti i izbori za predsjednika Crne Gore svjedoče o tome da ni u vladajućim partijama ne vladaju duhovi ljubavi. Da bi predsjednički izbori bili raspisani Vujanović bi sam sebi morao da skrati mandat. Tu onda postoje razne pravne rupe, uključujući onu da li bi se sadašnji predsjednik mogao još jednom kandidovati, ali se zna da izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine. Kao i to da predsjednik države predlaže predsjednika vlade. Neki u opoziciji kalkulišu kako će DPS na predsjedničke izbore čekati proljeće, kako bi, bez dileme, zadržali pravo na predlaganje premijera.

Unutarpartijske odnose u DPS-u nikad nije zahvalno procjenjivati. Samo oni znaju ko je kome koliko miliona obezbijedio, ko koga za šta može da ucijeni, kome se mogu nasmiješiti nove izmjene i dopune kakvog urbanističkog plana, a kome Spuž. I tako unakrsno. Iako je milion puta sa indignacijom porekao da mu je imunitet ikad trebao, Milo Đukanović nikad nije rekao da neće opet voskresnuti na nekoj od najviših funkcija. I da je rekao – važna posla – uvijek se može proglasiti da je domovina u opasnosti i da joj treba spasitelj. Đukanović sistematično ukazuje javnosti na opasnosti od spoljnih i unutrašnjih neprijatelja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo