Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećana jesen

Objavljeno prije

na

Poslanici skupštine Crne Gore, kako je planirano, skratiće sebi mandat dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu. Potom će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisati izbore koji moraju biti održani u roku od 60 do sto dana. Kao mogući datumi izbora, trenutno važe 14. i 21. oktobar. Još se ne zna hoće li predsjednički izbori biti održani sa parlamentarnim. Prethodni parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009, Filip Vujanović je za predsjednika izabran 6. aprila 2008. Mandat poslanicima traje četiri, predsjedniku pet godina.

Predlog za skraćenje mandata poslanicima podnijelo je 30 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke i Demokratske unije Albanaca. Obrazložili su da se Crna Gora nalazi pred značajnim obavezama koje proizilaze iz već započetog procesa pretpristupnih pregovora, te da je zato neophodno da državni organi u ovu fazu procesa pridruživanja uđu u punom mandatu od četiri godine. Tačno tako su obrazložili i skraćenje mandata uoči prethodnih izbora. Niko nije ni očekivao da kažu kako će još KAP-ovih dugova stići na naplatu, kako je budžet sve prazniji, kako prosječni građani ove zemlje od svojih plata ne mogu da žive, kako će, ako ne optužnice za korupciju, pridruživanje svakako donijeti otpuštanja u državnoj administraciji.

Iako smo mjesecima i od predstavnika DPS-a i od njihovih kolega iz SDP-a slušali busanja u sopstvenu snagu i najave da će razmisliti o samostalnom izlasku na izbore, ta interesna grupacija će opstati. I uoči prošlih izbora pričali su o nepomirljivim razlikama oko privatizacije Elektroprivrede na primjer, uradili su to i sada i nastavili romansu. Pripitomili se Ranko Krivokapić i društvo. Čista računica, duga ljubav.

Predstavnici partija manjinskih naroda koje su na prošlim izborima činili koaliciju Evropska Crna Gora – Milo Đukanović – Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa, na ovim izborima najvjerovatnije neće biti dio te liste. Izmjenama izbornog zakona partije manjinskih naroda dobile su pravo da na lakši način dođu do mandata. Koalicije se prave i poslije izbora, samo niko više neće tako lako moći da se zakloni iza izgovora da je uz vlast bio kako bi se glas njegovog naroda čuo u parlamentu.

U međuvremenu su poslanici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene potpisali sa bivšim diplomatom, Miodragom Lekićem, Sporazum o formiranju Demokratskog fronta. Lekić je određen za njegovog predsjednika, biće nosilac liste Demokratskog fronta i predsjednički kandidat.

Predsjenik NOVE Andrija Mandić kazao je da su glavni ciljevi Demokratskog fronta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije kao i međunacionalno pomirenje u Crnoj Gori. Lider PZP-a Nebojša Medojević rekao je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite i radikalne promjene te da se sistem ne može šminkati i popravljati.

Nekoliko dana nakon formiranja Demokratskom frontu se priključio predsjednik Glavnog odbora Unije Slobodnih sindikata Janko Vučinić. On je rekao da je uvjeren da će članstvom u toj političkoj organizaciji doprinijeti promjenama u društvu, neophodnim za postizanje dostojanstva i socijalne sigurnosti radnika.

Prema tvrdnjama Miodraga Lekića Demokratski front će izaći na izbore, ukoliko oni budu fer i demokratski, ,,sa ili bez SNP-a”. Smatra da SNP o Demokratskom frontu treba sam da odluči i da za to preuzme odgovornost.

Način na koji će SNP izaći na izbore odavno je dosadna priča. Redovno se uoči izbora pokreće pitanje šta će i kako će najjača opoziciona partija, šta će i kad će odlučiti njen Glavni odbor. Nižu se uslovi, organizuju sastanci – sve u zadnji čas i sve, dosad, sa nedostatkom elementarnog međusobnog povjerenja u opoziciji. U koje se, dakako, svi kunu.

Jedina istinska snaga koju bi Demokratski front mogao imati jeste – njegova širina. Osnovno ograničenje te organizacije mogle bi biti improvizacije i pokušaji podjele plijena prije njegovog osvajanja.

Iako su se u Demokratskom frontu potrudili da naglase kako će na izbore, pod uslovom da budu fer i demokratski, nijesu, opet, objasnili, šta to tačno znači. Mediji su javili kako ,,SNP razmišlja o bojkotu”. Ni otuda, međutim, nijesu stigli precizirani uslovi za učešće na izborima. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ponovio je da će ta partija na izbore izaći samostalno. Nije precizirao šta bi Pozitivna uradila u slučaju da se ostatak opozicije odluči za bojkot.

Dok razmišljaju o tome postoje li uslovi za fer i demokratske izbore možda bi opozicionim prvacima korisno štivo mogle biti izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su lani usvojili. Tamo, na primjer piše: ,,Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti. Policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju učestvovati u izbornoj kampanji na bilo koji način”. Ima li izbora bez UDBE?

Predrag Bulatović, poslanik SNP-a primijetio je u parlamentu da će se, recimo, usvajanje sistematizacije radnih mjesta u policiji nekako poklopiti sa predizbornim vremenima. Kad se bira između radnog mjesta i promjena u društvu, promjenama su šanse jadne.

Zakon kaže: Funkcionerima je zabranjeno da, u vrijeme izborne

kampanje, svoje medijske nastupe u ulozi državnog ili drugog javnog

funkcionera zloupotrijebe i iskoriste za reklamiranje ili reklamiranje izborne liste i/ili njenog izbornog programa. Nema otvaranja, kamena temeljaca, presijecanja vrpci, predizbornih asfaltiranja?

Ne da se naslutiti je li vrhovna tužiteljica Ranka Čarapić proširila istragu kako bi se saznalo zbog čega su aktivisti u Herceg Novom kupovali lične karte. Ne da se ni zamisliti da će procesuirati kojeg god funkcionera zbog toga što je nešto svečano otvorio u predizbornoj kampanji. Ima li poštovanja zakona sa Rankom Čarapić?

Odluka o predizbornoj koaliciji bez prenemaganja na koja smo navikli, kao i nejasni signali o tome hoće li na jesen biti i izbori za predsjednika Crne Gore svjedoče o tome da ni u vladajućim partijama ne vladaju duhovi ljubavi. Da bi predsjednički izbori bili raspisani Vujanović bi sam sebi morao da skrati mandat. Tu onda postoje razne pravne rupe, uključujući onu da li bi se sadašnji predsjednik mogao još jednom kandidovati, ali se zna da izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine. Kao i to da predsjednik države predlaže predsjednika vlade. Neki u opoziciji kalkulišu kako će DPS na predsjedničke izbore čekati proljeće, kako bi, bez dileme, zadržali pravo na predlaganje premijera.

Unutarpartijske odnose u DPS-u nikad nije zahvalno procjenjivati. Samo oni znaju ko je kome koliko miliona obezbijedio, ko koga za šta može da ucijeni, kome se mogu nasmiješiti nove izmjene i dopune kakvog urbanističkog plana, a kome Spuž. I tako unakrsno. Iako je milion puta sa indignacijom porekao da mu je imunitet ikad trebao, Milo Đukanović nikad nije rekao da neće opet voskresnuti na nekoj od najviših funkcija. I da je rekao – važna posla – uvijek se može proglasiti da je domovina u opasnosti i da joj treba spasitelj. Đukanović sistematično ukazuje javnosti na opasnosti od spoljnih i unutrašnjih neprijatelja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo