Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećana jesen

Objavljeno prije

na

Poslanici skupštine Crne Gore, kako je planirano, skratiće sebi mandat dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu. Potom će predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisati izbore koji moraju biti održani u roku od 60 do sto dana. Kao mogući datumi izbora, trenutno važe 14. i 21. oktobar. Još se ne zna hoće li predsjednički izbori biti održani sa parlamentarnim. Prethodni parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009, Filip Vujanović je za predsjednika izabran 6. aprila 2008. Mandat poslanicima traje četiri, predsjedniku pet godina.

Predlog za skraćenje mandata poslanicima podnijelo je 30 poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke i Demokratske unije Albanaca. Obrazložili su da se Crna Gora nalazi pred značajnim obavezama koje proizilaze iz već započetog procesa pretpristupnih pregovora, te da je zato neophodno da državni organi u ovu fazu procesa pridruživanja uđu u punom mandatu od četiri godine. Tačno tako su obrazložili i skraćenje mandata uoči prethodnih izbora. Niko nije ni očekivao da kažu kako će još KAP-ovih dugova stići na naplatu, kako je budžet sve prazniji, kako prosječni građani ove zemlje od svojih plata ne mogu da žive, kako će, ako ne optužnice za korupciju, pridruživanje svakako donijeti otpuštanja u državnoj administraciji.

Iako smo mjesecima i od predstavnika DPS-a i od njihovih kolega iz SDP-a slušali busanja u sopstvenu snagu i najave da će razmisliti o samostalnom izlasku na izbore, ta interesna grupacija će opstati. I uoči prošlih izbora pričali su o nepomirljivim razlikama oko privatizacije Elektroprivrede na primjer, uradili su to i sada i nastavili romansu. Pripitomili se Ranko Krivokapić i društvo. Čista računica, duga ljubav.

Predstavnici partija manjinskih naroda koje su na prošlim izborima činili koaliciju Evropska Crna Gora – Milo Đukanović – Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa, na ovim izborima najvjerovatnije neće biti dio te liste. Izmjenama izbornog zakona partije manjinskih naroda dobile su pravo da na lakši način dođu do mandata. Koalicije se prave i poslije izbora, samo niko više neće tako lako moći da se zakloni iza izgovora da je uz vlast bio kako bi se glas njegovog naroda čuo u parlamentu.

U međuvremenu su poslanici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene potpisali sa bivšim diplomatom, Miodragom Lekićem, Sporazum o formiranju Demokratskog fronta. Lekić je određen za njegovog predsjednika, biće nosilac liste Demokratskog fronta i predsjednički kandidat.

Predsjenik NOVE Andrija Mandić kazao je da su glavni ciljevi Demokratskog fronta borba protiv organizovanog kriminala i korupcije kao i međunacionalno pomirenje u Crnoj Gori. Lider PZP-a Nebojša Medojević rekao je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite i radikalne promjene te da se sistem ne može šminkati i popravljati.

Nekoliko dana nakon formiranja Demokratskom frontu se priključio predsjednik Glavnog odbora Unije Slobodnih sindikata Janko Vučinić. On je rekao da je uvjeren da će članstvom u toj političkoj organizaciji doprinijeti promjenama u društvu, neophodnim za postizanje dostojanstva i socijalne sigurnosti radnika.

Prema tvrdnjama Miodraga Lekića Demokratski front će izaći na izbore, ukoliko oni budu fer i demokratski, ,,sa ili bez SNP-a”. Smatra da SNP o Demokratskom frontu treba sam da odluči i da za to preuzme odgovornost.

Način na koji će SNP izaći na izbore odavno je dosadna priča. Redovno se uoči izbora pokreće pitanje šta će i kako će najjača opoziciona partija, šta će i kad će odlučiti njen Glavni odbor. Nižu se uslovi, organizuju sastanci – sve u zadnji čas i sve, dosad, sa nedostatkom elementarnog međusobnog povjerenja u opoziciji. U koje se, dakako, svi kunu.

Jedina istinska snaga koju bi Demokratski front mogao imati jeste – njegova širina. Osnovno ograničenje te organizacije mogle bi biti improvizacije i pokušaji podjele plijena prije njegovog osvajanja.

Iako su se u Demokratskom frontu potrudili da naglase kako će na izbore, pod uslovom da budu fer i demokratski, nijesu, opet, objasnili, šta to tačno znači. Mediji su javili kako ,,SNP razmišlja o bojkotu”. Ni otuda, međutim, nijesu stigli precizirani uslovi za učešće na izborima. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ponovio je da će ta partija na izbore izaći samostalno. Nije precizirao šta bi Pozitivna uradila u slučaju da se ostatak opozicije odluči za bojkot.

Dok razmišljaju o tome postoje li uslovi za fer i demokratske izbore možda bi opozicionim prvacima korisno štivo mogle biti izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su lani usvojili. Tamo, na primjer piše: ,,Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti. Policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju učestvovati u izbornoj kampanji na bilo koji način”. Ima li izbora bez UDBE?

Predrag Bulatović, poslanik SNP-a primijetio je u parlamentu da će se, recimo, usvajanje sistematizacije radnih mjesta u policiji nekako poklopiti sa predizbornim vremenima. Kad se bira između radnog mjesta i promjena u društvu, promjenama su šanse jadne.

Zakon kaže: Funkcionerima je zabranjeno da, u vrijeme izborne

kampanje, svoje medijske nastupe u ulozi državnog ili drugog javnog

funkcionera zloupotrijebe i iskoriste za reklamiranje ili reklamiranje izborne liste i/ili njenog izbornog programa. Nema otvaranja, kamena temeljaca, presijecanja vrpci, predizbornih asfaltiranja?

Ne da se naslutiti je li vrhovna tužiteljica Ranka Čarapić proširila istragu kako bi se saznalo zbog čega su aktivisti u Herceg Novom kupovali lične karte. Ne da se ni zamisliti da će procesuirati kojeg god funkcionera zbog toga što je nešto svečano otvorio u predizbornoj kampanji. Ima li poštovanja zakona sa Rankom Čarapić?

Odluka o predizbornoj koaliciji bez prenemaganja na koja smo navikli, kao i nejasni signali o tome hoće li na jesen biti i izbori za predsjednika Crne Gore svjedoče o tome da ni u vladajućim partijama ne vladaju duhovi ljubavi. Da bi predsjednički izbori bili raspisani Vujanović bi sam sebi morao da skrati mandat. Tu onda postoje razne pravne rupe, uključujući onu da li bi se sadašnji predsjednik mogao još jednom kandidovati, ali se zna da izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine. Kao i to da predsjednik države predlaže predsjednika vlade. Neki u opoziciji kalkulišu kako će DPS na predsjedničke izbore čekati proljeće, kako bi, bez dileme, zadržali pravo na predlaganje premijera.

Unutarpartijske odnose u DPS-u nikad nije zahvalno procjenjivati. Samo oni znaju ko je kome koliko miliona obezbijedio, ko koga za šta može da ucijeni, kome se mogu nasmiješiti nove izmjene i dopune kakvog urbanističkog plana, a kome Spuž. I tako unakrsno. Iako je milion puta sa indignacijom porekao da mu je imunitet ikad trebao, Milo Đukanović nikad nije rekao da neće opet voskresnuti na nekoj od najviših funkcija. I da je rekao – važna posla – uvijek se može proglasiti da je domovina u opasnosti i da joj treba spasitelj. Đukanović sistematično ukazuje javnosti na opasnosti od spoljnih i unutrašnjih neprijatelja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo