Ostvarila se Monitorova prognoza. U martu prošle godine naš list je pisao da je u toku dizajniranje Statuta CANU kako bi njen predsjednik mogao biti biran doživotno. ,,Vidjećemo hoće li taj posao biti završen prije nego Momiru Đuroviću istekne tekući, drugi mandat”, ostavljeno je kao otvoreno pitanje u Monitorovom tekstu. Prilagođavanje Statuta obavljeno je uspješno i tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović je prije nekoliko dana po treći put uzastopno izabran za prvog čovjeka te institucije besmrtnika. Da li će na tom mjestu ostati doživotno pokazaće vrijeme. U svakom slučaju, Đuroviću, koji je na čelu CANU od 2002. godine, pošlo je za rukom ono što nije nijednom njegovom prethodniku.

Pravni stručnjaci tvrde da mu je treći mandat izglasan nezakonito.

Po Statutu CANU, usvojenom prije dvadesetak dana, a i starom iz 2009. godine, predsjednik se bira na četiri godine, ,,s mogućnošću još jednog izbora”. Vjerovatno je to poznato i akademicima, ali su odreda digli ruku za Đurovića.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić izjavio je da predsjednik CANU-a ima pravo na samo dva mandata i da ovakve statutarne izmjene predstavljaju ,,najstrašniju zloupotrebu prava”.

Ovo nije jedini primjer vladavine prava na crnogorski način, odnosno kršenja Ustava i zakona i tumačenja njihovih normi kao na pijaci po sistemu slobodne pogodbe. CANU se ovih dana još nekoliko puta ogriješila o zakon.

Iako je po Statutu ,,djelatnost CANU javna”, sjednica skupštine na kojoj je Đurović opet izabran za predsjednika bila je zatvorena za javnost.

Akademici Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Asanović i Vukić Pulević uputili su nedavno otvorena pisma CANU da ne prihvataju članstvo u nju, jer ih je izabrala – protivzakonito. Svoj izbor u CANU nelegitimnim smatra i istoričar Šerbo Rastoder.

Ministarstvo nauka stavilo je u aprilu van snage pravilnik o postupku verifikacije članstva DANU u članstvo CANU, zbog neusklađenosti sa zakonom o toj instituciji. Ministarka nauke Sanja Vlahović najavila je da će Vladi predložiti set mjera kako bi CANU privoljeli da poštuje zakon. Tamošnji besmrtnici odgovorili su da su tim potezom ministarke – šokirani.

Dok je akademik Đurović od prve uspio da se po treći put progura za predsjednika CANU, Vlada Crne Gore po treći put pokušava da Božidara Vuksanovića postavi za direktora Uprave policije. U utorak se o tome raspravljalo i u parlamentu.

Upravni sud Crne Gore je već dva puta poništio rješenje Vlade kojim je Vuksanović 9. aprila određen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Željko Tomović, dugogodišnji pravnik i potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, u razgovoru za Monitor slučaj Vuksanović ocjenjuje kao primjer izbora kadrova na osnovu podzakonskih akata, uz ocjenu da kabinetski dogovori o izboru kadrova nemaju nikakve veze sa pravnom državom.

,,Problem je u tome što političari ne mogu da se usaglase oko zakona, odnosno oko toga ko bira direktora Uprave policije i koja je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova prema policiji. Onda se on bira na osnovu podzakonskog akta. Upravni sud je to, naravno, prepoznao i donio jedinu moguću odluku. U suštini radi se o razaranju sistema građanske države, objašnjava Tomović.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić ranije je kazao da izbor direktora policije najbolje pokazuje neozbiljnost aktuelne vlasti. ,,To očigledno pokazuje da je interes državno-partijskih oligarhija da se pogode ko će da bude direktor policije, a ne da obezbijede funkciju organa. Krajnje je sistemski neprihvatljivo i neozbiljno da se nešto tako dešava, ali u Crnoj Gori sve može, to su ‘borci za vladavinu prava”.

Opozicija je u utorak nazvala farsom trvenje vladajućih partija oko kontrole nad policijom i ono što je pratilo poništavanje imenovanja Vuksanovića za vd direktora policije.

,,Farsa koja je na određeni način urušila sistem i derogirala princip zakonitosti od strane Vlade polako se privodi kraju”, rekao je Predrag Bulatović, poslanik SNP-a. Inspirisan tom gimnastikom sa DPS-ovim partijskim aktivistom, Goran Danilović, potpredsjednik NOVE, konstatovao je: ,,Vuksanović je predizborni šef policije”.

Ovih dana uveliko se polemiše i o još jednom potencijalnom trećem mandatu. Riječ je o tome da li aktuelni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović može po Ustavu da se ponovo kandiduje za tu funkciju.

Vujanović je prvi mandat počeo maja 2003. u državnoj zajednici Crne Gore sa Srbijom, a drugi u nezavisnoj Crnoj Gori prije četiri godine.

Đorđije Blažić smatra da ne postoji ustavna mogućnost za to, jer Ustav iz 2007. godine, a naročito Ustavni zakon za sprovođenje Ustava, ne predviđaju diskontinuitet kada je riječ o mandatima državnih funkcionera. To nije urađeno ni kada je riječ o diskontinuitetu Skupštine, koja je promijenila tri svoja statusna oblika. Bila je Skupština Republike u državnoj zajednici SCG, pa je postala Ustavotvorna, a nakon donošenja Ustava nijesu raspisivani izbori nego je produžila kontinuitet u istom sastavu kao Skupština samostalne Crne Gore.

,,U takvoj pravnoj situaciji ni Predsjednik države ne bi mogao treći put da se kandiduje, jer je već iscrpio dva mandata”, tvrdi Blažić.

Opozicija je i oko toga podijeljena. U SNP-u smatraju da ne postoje pravne prepreke da se Vujanović kandiduje treći put na predsjedničkim izborima. Na drugoj strani, predsjednik parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić i zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović smatraju da po Ustavu Vujanović nema pravo na treću kandidaturu. Vujanović je zbog toga optužio Krivokapića da vrijeđa njegov DPS željom da nametne svog predsjedničkog kandidata, ali nije se izjasnio da li će se kandidovati na predstojećim predsjedničkim izborima.

,,Treći mandat je nešto što je u vladavini prava i u izgrađivanju građanske države Crne Gore potpuno suvišno i za razmišljanje, a ne za praktičnu primjenu”, kaže Željko Tomović.

Aktuelan je i mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mediji su objavili prošlog mjeseca da će joj mandat biti produžen za još najmanje dvije godine, iako joj ističe ove. Ona je u februaru saopštila podatak koji se sasvim uklapa u nakaradnu vladavinu prava u Crnoj Gori. ,,Neko je propustio da Ustavom oroči mandat predsjednika Vrhovnog suda”. Znači, na toj poziciji može ostati do mile volje.

Jačanje vladavine prava biće od vitalne važnosti i ona se mora integrisati u sve nivoe sistema, poručeno je crnogorskim zvaničnicima nedavno iz Evropske unije. Crna Gora je i Ustavom definisana kao država zasnovana na vladavini prava. Ali, kako se iz priloženog vidi, vlast i Ustav prilagođava svojim interesima.

Sudovi pod pritiskom politike

– Crna Gora ima ozbiljan problem sa kadrovskom politikom i ona je najviše podređena nepotizmu. Stvari su sistemski tako postavljene da političari imaju primarnu riječ i donose odluku o izboru najvažnijih kadrova u državi. Recimo, predsjednik Vrhovnog suda bira se na predlog Predsjednika države, parlamenta i vlade. To su tri prve političke ličnosti, a izbor vrši političko tijelo – Skupština Crne Gore. Ustavno rješenje je takvo da tri prve ličnosti vlasti daju jedan jedini predlog Skupštini, koja formalno vrši izbor, ali nema mogućnost da bira jer ima samo jednog kandidata oko kojeg su se usaglasile tri pomenute ličnosti. To je čisto politička odluka. I kroz to treba posmatrati ograničenu mogućnost djelovanja predsjednika Vrhovnog suda, a i cjelokupnog sudstva. Jednostavno, naši sudovi su još pod pritiskom politike, kaže Željko Tomović

Veseljko KOPRIVICA