Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Slobodna pogodba

Objavljeno prije

na

Ostvarila se Monitorova prognoza. U martu prošle godine naš list je pisao da je u toku dizajniranje Statuta CANU kako bi njen predsjednik mogao biti biran doživotno. ,,Vidjećemo hoće li taj posao biti završen prije nego Momiru Đuroviću istekne tekući, drugi mandat”, ostavljeno je kao otvoreno pitanje u Monitorovom tekstu. Prilagođavanje Statuta obavljeno je uspješno i tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović je prije nekoliko dana po treći put uzastopno izabran za prvog čovjeka te institucije besmrtnika. Da li će na tom mjestu ostati doživotno pokazaće vrijeme. U svakom slučaju, Đuroviću, koji je na čelu CANU od 2002. godine, pošlo je za rukom ono što nije nijednom njegovom prethodniku.

Pravni stručnjaci tvrde da mu je treći mandat izglasan nezakonito.

Po Statutu CANU, usvojenom prije dvadesetak dana, a i starom iz 2009. godine, predsjednik se bira na četiri godine, ,,s mogućnošću još jednog izbora”. Vjerovatno je to poznato i akademicima, ali su odreda digli ruku za Đurovića.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić izjavio je da predsjednik CANU-a ima pravo na samo dva mandata i da ovakve statutarne izmjene predstavljaju ,,najstrašniju zloupotrebu prava”.

Ovo nije jedini primjer vladavine prava na crnogorski način, odnosno kršenja Ustava i zakona i tumačenja njihovih normi kao na pijaci po sistemu slobodne pogodbe. CANU se ovih dana još nekoliko puta ogriješila o zakon.

Iako je po Statutu ,,djelatnost CANU javna”, sjednica skupštine na kojoj je Đurović opet izabran za predsjednika bila je zatvorena za javnost.

Akademici Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Asanović i Vukić Pulević uputili su nedavno otvorena pisma CANU da ne prihvataju članstvo u nju, jer ih je izabrala – protivzakonito. Svoj izbor u CANU nelegitimnim smatra i istoričar Šerbo Rastoder.

Ministarstvo nauka stavilo je u aprilu van snage pravilnik o postupku verifikacije članstva DANU u članstvo CANU, zbog neusklađenosti sa zakonom o toj instituciji. Ministarka nauke Sanja Vlahović najavila je da će Vladi predložiti set mjera kako bi CANU privoljeli da poštuje zakon. Tamošnji besmrtnici odgovorili su da su tim potezom ministarke – šokirani.

Dok je akademik Đurović od prve uspio da se po treći put progura za predsjednika CANU, Vlada Crne Gore po treći put pokušava da Božidara Vuksanovića postavi za direktora Uprave policije. U utorak se o tome raspravljalo i u parlamentu.

Upravni sud Crne Gore je već dva puta poništio rješenje Vlade kojim je Vuksanović 9. aprila određen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Željko Tomović, dugogodišnji pravnik i potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, u razgovoru za Monitor slučaj Vuksanović ocjenjuje kao primjer izbora kadrova na osnovu podzakonskih akata, uz ocjenu da kabinetski dogovori o izboru kadrova nemaju nikakve veze sa pravnom državom.

,,Problem je u tome što političari ne mogu da se usaglase oko zakona, odnosno oko toga ko bira direktora Uprave policije i koja je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova prema policiji. Onda se on bira na osnovu podzakonskog akta. Upravni sud je to, naravno, prepoznao i donio jedinu moguću odluku. U suštini radi se o razaranju sistema građanske države, objašnjava Tomović.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić ranije je kazao da izbor direktora policije najbolje pokazuje neozbiljnost aktuelne vlasti. ,,To očigledno pokazuje da je interes državno-partijskih oligarhija da se pogode ko će da bude direktor policije, a ne da obezbijede funkciju organa. Krajnje je sistemski neprihvatljivo i neozbiljno da se nešto tako dešava, ali u Crnoj Gori sve može, to su ‘borci za vladavinu prava”.

Opozicija je u utorak nazvala farsom trvenje vladajućih partija oko kontrole nad policijom i ono što je pratilo poništavanje imenovanja Vuksanovića za vd direktora policije.

,,Farsa koja je na određeni način urušila sistem i derogirala princip zakonitosti od strane Vlade polako se privodi kraju”, rekao je Predrag Bulatović, poslanik SNP-a. Inspirisan tom gimnastikom sa DPS-ovim partijskim aktivistom, Goran Danilović, potpredsjednik NOVE, konstatovao je: ,,Vuksanović je predizborni šef policije”.

Ovih dana uveliko se polemiše i o još jednom potencijalnom trećem mandatu. Riječ je o tome da li aktuelni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović može po Ustavu da se ponovo kandiduje za tu funkciju.

Vujanović je prvi mandat počeo maja 2003. u državnoj zajednici Crne Gore sa Srbijom, a drugi u nezavisnoj Crnoj Gori prije četiri godine.

Đorđije Blažić smatra da ne postoji ustavna mogućnost za to, jer Ustav iz 2007. godine, a naročito Ustavni zakon za sprovođenje Ustava, ne predviđaju diskontinuitet kada je riječ o mandatima državnih funkcionera. To nije urađeno ni kada je riječ o diskontinuitetu Skupštine, koja je promijenila tri svoja statusna oblika. Bila je Skupština Republike u državnoj zajednici SCG, pa je postala Ustavotvorna, a nakon donošenja Ustava nijesu raspisivani izbori nego je produžila kontinuitet u istom sastavu kao Skupština samostalne Crne Gore.

,,U takvoj pravnoj situaciji ni Predsjednik države ne bi mogao treći put da se kandiduje, jer je već iscrpio dva mandata”, tvrdi Blažić.

Opozicija je i oko toga podijeljena. U SNP-u smatraju da ne postoje pravne prepreke da se Vujanović kandiduje treći put na predsjedničkim izborima. Na drugoj strani, predsjednik parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić i zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović smatraju da po Ustavu Vujanović nema pravo na treću kandidaturu. Vujanović je zbog toga optužio Krivokapića da vrijeđa njegov DPS željom da nametne svog predsjedničkog kandidata, ali nije se izjasnio da li će se kandidovati na predstojećim predsjedničkim izborima.

,,Treći mandat je nešto što je u vladavini prava i u izgrađivanju građanske države Crne Gore potpuno suvišno i za razmišljanje, a ne za praktičnu primjenu”, kaže Željko Tomović.

Aktuelan je i mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mediji su objavili prošlog mjeseca da će joj mandat biti produžen za još najmanje dvije godine, iako joj ističe ove. Ona je u februaru saopštila podatak koji se sasvim uklapa u nakaradnu vladavinu prava u Crnoj Gori. ,,Neko je propustio da Ustavom oroči mandat predsjednika Vrhovnog suda”. Znači, na toj poziciji može ostati do mile volje.

Jačanje vladavine prava biće od vitalne važnosti i ona se mora integrisati u sve nivoe sistema, poručeno je crnogorskim zvaničnicima nedavno iz Evropske unije. Crna Gora je i Ustavom definisana kao država zasnovana na vladavini prava. Ali, kako se iz priloženog vidi, vlast i Ustav prilagođava svojim interesima.

Sudovi pod pritiskom politike

– Crna Gora ima ozbiljan problem sa kadrovskom politikom i ona je najviše podređena nepotizmu. Stvari su sistemski tako postavljene da političari imaju primarnu riječ i donose odluku o izboru najvažnijih kadrova u državi. Recimo, predsjednik Vrhovnog suda bira se na predlog Predsjednika države, parlamenta i vlade. To su tri prve političke ličnosti, a izbor vrši političko tijelo – Skupština Crne Gore. Ustavno rješenje je takvo da tri prve ličnosti vlasti daju jedan jedini predlog Skupštini, koja formalno vrši izbor, ali nema mogućnost da bira jer ima samo jednog kandidata oko kojeg su se usaglasile tri pomenute ličnosti. To je čisto politička odluka. I kroz to treba posmatrati ograničenu mogućnost djelovanja predsjednika Vrhovnog suda, a i cjelokupnog sudstva. Jednostavno, naši sudovi su još pod pritiskom politike, kaže Željko Tomović

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo