Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podesni za pljačku

Objavljeno prije

na

Jedan strip serijal obilježava ovo podneblje više od četrdeset godina. Možda nehotičnoj sličnosti sa našom stvarnošću, strip imaginacija koja je stvorila „Ministarstvo za gubljenje vremena” ili parolu „Porez na smog” duguje toliku popularnost u Crnoj Gori. Da se domaća alanfordijada ne završava ovdje, odavno su svi primijetili, pa često prizivaju Superhika koji otima od siromašnih da bi dao bogatima. Namet ,,euro po euro” je aktuelizacija ovog antiheroja.

U momentu izlaska ovog broja iz štampe, većini je novi euro već obračunat na mjesečnim računima za struju, telefon i kablovsku ili skinut sa pripejd računa za mobilni telefon. U isto vrijeme u budžet se sliva onaj prvi euro koji su građani Crne Gore odvojili da bi spasili KAP.

 

,,Euro po euro”– nakupi se. Prema računici Vlade, Crna Gora ima oko 1,1 miliona SIM kartica, pa bi ova taksa donijela između sedam i osam miliona eura godišnje, uzimajući u obzir korekciju za neaktivne SIM kartice. Od takse na priključke za kablovsku televiziju prihodovaće se oko 1,8 miliona eura, a od električnih brojila 4,8 miliona eura na godišnjem nivou. Prosječna četvoročlana porodica će naplatom takse državi godišnje plaćati preko 120 eura.

U Crnoj Gori, na kraju juna ove godine, broj korisnika mobilne telefonije bio je 1.021.572 saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku delatnost. Ispada da po glavi stanovnika „dođe” jedan i po mobilni. Broj aktivnih SIM kartica po glavi stanovnika govori na koje načine se građani dovijaju kako bi „ispeglali” mjesečni budžet. U najvećem broju slučajeva dvije kartice su tu da isti korisnik ostvari „povoljnosti” u dvije različite mreže.

Protekli mjesec su obilježili brojni negativni napisi na račun operatera mobilne telefonije. Počev od onih o problemima prilikom skidanja sa računa takse od jednog eura, pa do slučaja Telenora koji će od 13. avgusta uvesti nove mjere. U toj mreži su najavili promjenu minimalnog iznosa kojim korisnici mogu dopuniti svoj račun, tarifnog intervala, ali i ograničenje validnosti dopune.

Problem je ispao i kada je taksa skidana sa računa onih koji su Crnu Goru posjetili kao turisti. Kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma zakon ne pravi razliku između stranaca i građana Crne Gore. Tamo smatraju da je taksa od jednog eura mjesečno na aktivne SIM kartice turistima simbolična i da im neće pokvariti raspoloženje.

Možda su i u pravu u Ministarstvu. Ispalo je da je isplativije kupiti crnogorsku karticu i donirati euro takse, nego koristiti svoju stalnu, jer kod nas je najskuplji roming u EU. Čak deset puta veći od onoga u zemljama Unije. Evropski parlament je 1. jula odobrio nova ograničenja cijena za upotrebu mobilnog telefona preko granice koja podrazumjeva pozive, slanje poruka i prenos podataka. Najviša cijena po poslatoj poruci je devet centi, a maksimalna za prenos podataka sa interneta biće 70 centi po megabajtu. Evropska komisija (EK) je predvidjela i dalje snižavanje cijena u naredne dvije godine.

O sniženju cijena ovih usluga domaći operateri još ne razmišljaju. Za Večernje novosti portparolka kompanije M:Tel je cijelu situaciju prokomentarisala jednostavno: „U EU su bili primorani da snize cijene roming-servisa korisnicima unutar svojih granica. S obzirom na to da ne pripadamo EU, nijesmo u mogućnosti da imamo cijene na njihovom nivou”.

Cijene usluga saobraćaja mobilnih operatera unutar zemlje je teško upoređivati sa onima iz okruženja. Razloga za to je više. Broj akcija i promotivnih ponuda se svakim danom povećava, cijene variraju od paketa koji neko koristi, dužine sklopljenog ugovora… Teško je ustanoviti koliko troše korisnici postpaid paketa, jer se obračuni rade nekoliko puta u toku dana.

Prostor za manipulisanje počinje mnogo ranije ističe Predrag Boljević savjetnik za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP). ,,Nije uporediv finalni proizvod, cijena usluge, bez prethodne konsolidacije svih ulaznih parametara. To je i priča koja nam se stalno potura, a kojom se pokušavaju obrazložiti ekstremno visoke cijene. Naročito u mobilnoj telefoniji” – kaže Boljević za Monitor. ,,Ako je cijena ulaznih parametara daleko ispod cijene tih istih parametara na globalnom tržištu, tad pričamo o prevarnim radnjama radi ostvarivanja ekstra profita”.

Dažbine koje plaćamo u sektoru elektronskih komunikacija naš sagovornik objašnjava na sljedeći način: „Finalna cijena usluge na tržištu elektronskih komunikacija, nema ama baš nikakve veze sa ulaznim parametrima, cijeni rada i cijeni energije kao najznačajnijim među njima”.

Priča važi i za internet, na koji građani Crne Gore makar ne plaćaju famoznu taksu. Sa ili bez nje, ove usluge su skupe. Primjera radi, među privatnim korisnicima popularni ADSL internet paket brzine 5Mbps/512kbps u Telekomu košta 24.99 eura sa minimalnim trajanjem ugovora od 18 mjeseci. M:tel isti paket nudi u zavisnosti od pretplate na dvanaest ili osamnaest mjeseci 30, odnosno 28 eura. U našem susjedstvu takav paket je znatno jeftiniji. Provajder verat.net za srpsko tržište ovu ponudu daje za nešto iznad 17 eura. Ova tarifa u srpskom Telekomu je jedva euro skuplja. Hrvatski Iskon paket 5/512 nudi po cijeni od 17,63 eura, dok u hrvatskom Telekomu za oko 21 eura možete dobiti uslugu čiji download ide do 10 Mbit/s dok je brzina upload-a ista kao kod pomenutih.

Ovako visoke cijene utiču na svaki posao koji je vezan za internet.

Kao zajednički imenitelj svih ovih primjera stoji mali broj firmi koje pružaju usluge: radi se o svega tri mobilna operatera ili sedam internet provajdera od kojih više od pola ima lokalnu pokrivenost.

Predrag Boljević tvrdi da se cijena svih vrsta usluga na crnogorskom tržištu elektronskih komunikacija najčešće kroji po principu: ,,Sjednu dva, tri lika, i kažu, meni ovoliko, tebi onoliko, a ti ćeš ovoliko i to podijele po broju korisnika. Objave dogovoreno posredstvom medija, sa malim periodom zadrške i sve se to uredno izmiruje od populisa”.

Dok se nameti izmiruju, trideset hiljada potpisnika peticije protiv takse „euro po euro” još čekaju da se završi partija ping ponga koji sa njihovim predmetom igraju Ustavni sud i Skupština Crne Gore.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo