Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podesni za pljačku

Objavljeno prije

na

Jedan strip serijal obilježava ovo podneblje više od četrdeset godina. Možda nehotičnoj sličnosti sa našom stvarnošću, strip imaginacija koja je stvorila „Ministarstvo za gubljenje vremena” ili parolu „Porez na smog” duguje toliku popularnost u Crnoj Gori. Da se domaća alanfordijada ne završava ovdje, odavno su svi primijetili, pa često prizivaju Superhika koji otima od siromašnih da bi dao bogatima. Namet ,,euro po euro” je aktuelizacija ovog antiheroja.

U momentu izlaska ovog broja iz štampe, većini je novi euro već obračunat na mjesečnim računima za struju, telefon i kablovsku ili skinut sa pripejd računa za mobilni telefon. U isto vrijeme u budžet se sliva onaj prvi euro koji su građani Crne Gore odvojili da bi spasili KAP.

 

,,Euro po euro”– nakupi se. Prema računici Vlade, Crna Gora ima oko 1,1 miliona SIM kartica, pa bi ova taksa donijela između sedam i osam miliona eura godišnje, uzimajući u obzir korekciju za neaktivne SIM kartice. Od takse na priključke za kablovsku televiziju prihodovaće se oko 1,8 miliona eura, a od električnih brojila 4,8 miliona eura na godišnjem nivou. Prosječna četvoročlana porodica će naplatom takse državi godišnje plaćati preko 120 eura.

U Crnoj Gori, na kraju juna ove godine, broj korisnika mobilne telefonije bio je 1.021.572 saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku delatnost. Ispada da po glavi stanovnika „dođe” jedan i po mobilni. Broj aktivnih SIM kartica po glavi stanovnika govori na koje načine se građani dovijaju kako bi „ispeglali” mjesečni budžet. U najvećem broju slučajeva dvije kartice su tu da isti korisnik ostvari „povoljnosti” u dvije različite mreže.

Protekli mjesec su obilježili brojni negativni napisi na račun operatera mobilne telefonije. Počev od onih o problemima prilikom skidanja sa računa takse od jednog eura, pa do slučaja Telenora koji će od 13. avgusta uvesti nove mjere. U toj mreži su najavili promjenu minimalnog iznosa kojim korisnici mogu dopuniti svoj račun, tarifnog intervala, ali i ograničenje validnosti dopune.

Problem je ispao i kada je taksa skidana sa računa onih koji su Crnu Goru posjetili kao turisti. Kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma zakon ne pravi razliku između stranaca i građana Crne Gore. Tamo smatraju da je taksa od jednog eura mjesečno na aktivne SIM kartice turistima simbolična i da im neće pokvariti raspoloženje.

Možda su i u pravu u Ministarstvu. Ispalo je da je isplativije kupiti crnogorsku karticu i donirati euro takse, nego koristiti svoju stalnu, jer kod nas je najskuplji roming u EU. Čak deset puta veći od onoga u zemljama Unije. Evropski parlament je 1. jula odobrio nova ograničenja cijena za upotrebu mobilnog telefona preko granice koja podrazumjeva pozive, slanje poruka i prenos podataka. Najviša cijena po poslatoj poruci je devet centi, a maksimalna za prenos podataka sa interneta biće 70 centi po megabajtu. Evropska komisija (EK) je predvidjela i dalje snižavanje cijena u naredne dvije godine.

O sniženju cijena ovih usluga domaći operateri još ne razmišljaju. Za Večernje novosti portparolka kompanije M:Tel je cijelu situaciju prokomentarisala jednostavno: „U EU su bili primorani da snize cijene roming-servisa korisnicima unutar svojih granica. S obzirom na to da ne pripadamo EU, nijesmo u mogućnosti da imamo cijene na njihovom nivou”.

Cijene usluga saobraćaja mobilnih operatera unutar zemlje je teško upoređivati sa onima iz okruženja. Razloga za to je više. Broj akcija i promotivnih ponuda se svakim danom povećava, cijene variraju od paketa koji neko koristi, dužine sklopljenog ugovora… Teško je ustanoviti koliko troše korisnici postpaid paketa, jer se obračuni rade nekoliko puta u toku dana.

Prostor za manipulisanje počinje mnogo ranije ističe Predrag Boljević savjetnik za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP). ,,Nije uporediv finalni proizvod, cijena usluge, bez prethodne konsolidacije svih ulaznih parametara. To je i priča koja nam se stalno potura, a kojom se pokušavaju obrazložiti ekstremno visoke cijene. Naročito u mobilnoj telefoniji” – kaže Boljević za Monitor. ,,Ako je cijena ulaznih parametara daleko ispod cijene tih istih parametara na globalnom tržištu, tad pričamo o prevarnim radnjama radi ostvarivanja ekstra profita”.

Dažbine koje plaćamo u sektoru elektronskih komunikacija naš sagovornik objašnjava na sljedeći način: „Finalna cijena usluge na tržištu elektronskih komunikacija, nema ama baš nikakve veze sa ulaznim parametrima, cijeni rada i cijeni energije kao najznačajnijim među njima”.

Priča važi i za internet, na koji građani Crne Gore makar ne plaćaju famoznu taksu. Sa ili bez nje, ove usluge su skupe. Primjera radi, među privatnim korisnicima popularni ADSL internet paket brzine 5Mbps/512kbps u Telekomu košta 24.99 eura sa minimalnim trajanjem ugovora od 18 mjeseci. M:tel isti paket nudi u zavisnosti od pretplate na dvanaest ili osamnaest mjeseci 30, odnosno 28 eura. U našem susjedstvu takav paket je znatno jeftiniji. Provajder verat.net za srpsko tržište ovu ponudu daje za nešto iznad 17 eura. Ova tarifa u srpskom Telekomu je jedva euro skuplja. Hrvatski Iskon paket 5/512 nudi po cijeni od 17,63 eura, dok u hrvatskom Telekomu za oko 21 eura možete dobiti uslugu čiji download ide do 10 Mbit/s dok je brzina upload-a ista kao kod pomenutih.

Ovako visoke cijene utiču na svaki posao koji je vezan za internet.

Kao zajednički imenitelj svih ovih primjera stoji mali broj firmi koje pružaju usluge: radi se o svega tri mobilna operatera ili sedam internet provajdera od kojih više od pola ima lokalnu pokrivenost.

Predrag Boljević tvrdi da se cijena svih vrsta usluga na crnogorskom tržištu elektronskih komunikacija najčešće kroji po principu: ,,Sjednu dva, tri lika, i kažu, meni ovoliko, tebi onoliko, a ti ćeš ovoliko i to podijele po broju korisnika. Objave dogovoreno posredstvom medija, sa malim periodom zadrške i sve se to uredno izmiruje od populisa”.

Dok se nameti izmiruju, trideset hiljada potpisnika peticije protiv takse „euro po euro” još čekaju da se završi partija ping ponga koji sa njihovim predmetom igraju Ustavni sud i Skupština Crne Gore.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo