Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opet na početku

Objavljeno prije

na

Kamp 1 na Koniku, nakon 13 godina: 150 porodica romske i egipćanske populacije, raseljenih sa Kosova, opet pod šatorima. Baš kao i kada su prije više od decenije stigli u Crnu Goru tražeći utočište. Privremeni smještaj, trošne barake koje su dobili u naselju Konik, potrajao je. Prije skoro dvije sedmice kamp je zahvatio požar i skoro sve barake su izgorjele. Više od 800 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Stanovnici Kampa 1 na Koniku samo su manji dio onih koji su nakon ratnih dešavanja na Kosovu 1999. godine stigli u Crnu Goru. Samo od oktobra do decembra 1999. godine registrovano je 32. 040 raseljenih lica sa Kosova.

Crna Gora je, generalno, prihvatila izbjeglice i interno raseljena lica koja su činila više od 20 odsto ukupne populacije Crne Gore, ali nije imala relevantno zakonodavstvo koje predviđa bilo kakvo održivo rješenje za njih. Međutim, pomoć je stizala od međunarodnih organizacija – UNHCR-a, SDC-a, Help-a. Izbjeglim Romima i Egipćanima sa Kosova dati su porodični kartoni za evidenciju humanitarne pomoći. I šatori u kojima su pokušavali da bar na trenutak zaborave kroz šta su prošli i šta su sve izgubili.

Uz pomoć UNHCR-a, SDC-a i Help-a izgrađene su im konačno montažne barake a Komesarijat za raseljena lica Vlade RCG trebalo je da nađe neko održivo, trajno rješenje.

To je trebalo da riješi Nacionalna strategija za trajno rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica, usvojena u martu 2005.g od. Cilj strategije bio je da se u naredne tri godine iznađe optimalno rješenje za raseljena i interno raseljena lica koja borave u Crnoj Gori. Strategija je ukazala na repatrijaciju, lokalnu integraciju i odlazak u treće zemlje. Od 2005.godine u cilju održivog povratka interno raseljenih lica na Kosovo Zavod za zbrinjavanje izbjeglica učestvovao je sa UNHCR-om i Danskim savjetom za izbjeglice u realizaciji projekta „Idi-Vidi”. Porodice koje su bile zainteresovane za povratak imale su mogućnost da preko različitih aktivnosti (posjeta mjestu ranijeg prebivališta, sastancima i susretima sa predstavnicima privremene Vlade Kosova, lokalnih organa vlasti) saznaju o mogućnostima povratka i steknu pravu sliku o situaciji u mjestu porijekla.

Zavod za zbrinjavanje izbjeglica je saopštio da je preko 300 porodica pokazalo interesovanje za povratak u mjesto porijekla. Većina raseljenih se odlučila za lokalnu integraciju. Nadležni nijesu realizovali ono što je za njihovu integraciju u crnogorsko društvo strategijom planirano. Umjesto toga,donijeta je nova strategija.

Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipćana 2008-2012 je za stanovnike kampa bila zračak nade u onim tmurnim i neizvjesnim vremenima. Vlada je septembra 2009. godine usvojila i Akcioni plan za rješavanje statusa raseljenih lica koja borave u Crnoj Gori. Nažalost, za stanovnike kampa skoro se ništa i nije promijenilo. A sad su opet u šatorima.

Prije nego je kamp izgorio potpredsjednik Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana Muhamed Uković upozoravao je da postoji opasnost od požara.

,,Da li je potrebno podsjetiti na izgubljene mlade živote u prethodnih nekoliko godina u požarima u nekoliko naselja gdje žive Romi i Egipćani. Neke opštine dobile su značajna finansijska sredstva za poboljšanje uslova stanovanja Roma i Egipćana, a projekat nisu ni započeli, a kamoli priveli kraju. Od planiranih finansijskih sredstava za realizaciju ciljeva Strategije 2008-2012. Vlada je odvojila oko 30 posto od ukupno planiranih sredstava, ostalih 70 posto je otišlo ko zna gdje”, saopštio je Uković. On je podsjetio da je Vlada obećala da će samo za prvu godinu implementacije ovog dokumenta obezbjediti 400.000 eura.

U organizaciji Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada, početkom jula, prije požara, održan je sastanak sa predstavnicima Crvenog krsta, Javnog preduzeća Čistoća, Službom zaštite Glavnog grada i Komunalne policije, u cilju sprječavanja eventualnih požara u kampovima na Koniku kao i za poboljšanje higijenskih uslova u njima. „Na području kampova Konik 1 i 2 postoji opasnost od izbijanja požara usljed visokih temperatura, i pored svakodnevnih aktivnosti nadležnih službi”, saopšteno je tada iz podgoričkog biroa za odnose s javnošću.

Požar nije spriječen. Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša saopštio je da je postavljanje šatora u Kampu na Koniku, trenutno jedino moguće i realno rješenje, te da nadležni razmišljaju o srednjoročnom rješenju, od kojih je najrealije naselje sa pokretnim kontejnerima ili kamp kućama.

Stanovnici kampa su nezadovoljni privremenim smještajem pa je stotinjak njih protestovalo ispred zgrade Vlade, a zatim su krenuli ka Crvenom krstu i UNHCR-u. Nakon sastanka u UNHCR-u, obećano im je da će za tri mjeseca dobiti krov nad glavom. Zaključkom Vlade planirano je da se obezbijedi 150 kontejnera, kao srednjoročno rješenje za smještaj ovih ljudi. Obećana je i izgradnja devet stambenih jedinica u blizini deponije za otpad glavnog grada, iako je Strategijom predviđeno da se naselja neće nalaziti u blizini deponije.

Koordinator programa ljudskih prava NVO Građanska alijansa Milan Radović je kazao da bi, s obzirom na to da su se na donatorskoj konferenciji u Sarajevu skupila značajna sredstva za rješavanje stambenog pitanja raseljenih, bilo dobro da nadležni od tog novca kupe određeni broj stanova koji su trenutno na prodaji u Podgorici i drugim gradovima i tako riješe pitanje stana za ugrožene ovim požarom.

„Nova privremena rješenja bi samo produžila agoniju ovim porodicama i izvjesno je trošila dostupne fondove za trajno rješavanje njihovog stambenog pitanja”, poručio je Radović.

Požarom u kojem su stanovnici kampa izgubili i ono malo što su stekli prethodnih trinaest godina zatvoren je krug neispunjenih obećanja i nadanja. A pod šatorima, kao i prije trinaest godina, opet tinja romska nada da će u Crnoj Gori ipak naći utočište. Uostalom, EU je pred Crnu Goru postavila uslov: mora se riješiti položaj Roma i Egipćana, a posebno raseljenih i izbjeglih sa Kosova.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo