Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Korak do crvene zone

Objavljeno prije

na

Statistički podaci su veoma dobri, tvrde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Ministar Predrag Sekulić i čelnici nacionalne i lokalnih turističkih organizacija kažu da turisti stižu, a da je para više nego lani. To što se sa takvom konstatacijom ne slažu svi oni koji žive od te privredne grane, ministra i njegove saradnike mnogo ne interesuje. Uostalom, ovo je, kako navodi turistički ekspert Rade Ratković, samo 22. repriza koju imamo od 1991. godine: kratka sezona sa velikom gužvom. Računa se da će turizam ove godine po osnovu PDV, donijeti u državni budžet oko 120 miliona eura. Multiplikativni efekti od te grane su mnogo veći i teško ih je izračunati. To nije dovoljno da se Crna Gora spasi od bankrota i poboljša drastično narušena likvidnost privrede i građana, ali pokazuje vitalnost turizma i omogućava državi da barem dva mjeseca izmiruje svoje obaveze. Bez prihoda od turizma bili bismo u još dubljem glibu.

Zato se Vlada elegantno odlučila da pristupi novom zaduživanju i uzme kredit od jedne švajcarske banke od sto miliona eura. Javnost se pokušava uvjeriti da je to urađeno ,,pod veoma povoljnim uslovima”. Baš kao što je lani slavodobitno saopštavano da su ,,uspješno plasirane euroobveznice”. Ne kažu, naravno, nikada da se kupuju i grčke obveznice, koja je praktično bankrotirala, kao i španske, za koju analitičari upozoravaju da bi mogla postati nova Grčka. A njihove euroobeznice imaju manju kamatu nego crnogorske!?

Prosječna kamata za španske obveznice prodate prije dvije sedmice, a koje će biti naplaćene za sedam godina, je 6,7 posto, dok je na prethodnoj aukciji iznosila 4,83 posto. Tada je Crna Gora, u dvije emisije, prodavala obveznice vrijedne 380 miliona eura koje su, kako su nas izvijestili iz Ministarstva finansija, planule na tržištu sa kamatom od čak 7,25 i 7,87 posto!? Zato će crnogorski građani samo zbog tog perfektno urađenog posla i krpljenja budžetskih rupa, a ne i za razvojne projekte, morati da do početka 2016. godine plate čitavih 525 miliona eura!

Slično je i ove godine. Na proljeće se država zadužila kod Kredit Svis banke 150 miliona eura, a evo sada još 100! Dobit od turizma nije, dakle, dovoljna da se podmire sve obaveze trošadžijske države i ugradnje tajkuna u i oko vlasti. Naročito u situaciji kada treba podmazati izbornu mašineriju i sva gladna usta koja će doći na prag vladajuće koalicije. Na ovakav scenario uzdrmanu vlast ćera i saznanje da se neće ostvariti njihovo predviđanje o rastu ekonomije od 2,5 odsto u ovoj godini. Sada ona navodi da će ekonomija rasti tek 0,5 odsto, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smatra da će ta cifra biti 0,4 odsto, dok u Međunarodnom monetarnom fondu tvrde da Crna Gora ove godine neće zabilježiti nikakav rast!

EBRD je ovih dana prepolovila i prognozu rasta crnogorske ekonomije u 2013. godini, sa 1,6 na 0,8 odsto. ,,Privreda te zemlje se i dalje oporavlja od efekata krize, deficit tekućeg platnog bilansa i dalje je visok, rast industrijske proizvodnje nestabilan, a obim kredita i dalje u padu na godišnjem nivou”, konstatuje EBRD u izvještaju Regionalni ekonomski izgledi. I ministar finansija Milorad Katnić tek sada navodi da je model rasta zasnovan na velikom prilivu kapitala kojim je finansirana domaća potrošnja nepovratno iza nas. ,,Bio je neodrživ i donio je mnoge disbalanse”, priznaje ovaj Lukšićev najbliži saradnik. Što li o svemu misli njihov učitelj, kreator ovog štetočinskog ekonomskog modela dr Veselin Vukotić?

Ekonomski analitičar Slaviša Lekić kaže da je uzimanje kredita u jeku turističke sezone i najvećeg priliva novca u budžet alarmantno. „Da je kredit dobar i da neće poremetiti ukupno zaduženje, zaista predstavlja samo dobru predizbornu priču, kaže Lekić. Kada se na 100 miliona eura doda taksa od euro, ne treba očekivati nedostatak sredstava u budžetu, barem dok se izbori ne završe. Poslije nas čeka zima sa svojim čarima i nespremnošću da se sa njom borimo, a nova zaduženja, po povoljnim uslovima, nam uvijek stoje na raspolaganju”, zaključuje Lekić.

Lako je razumjeti zašto crnogorska vlast nije ponovo emitovala omiljene euroobveznice ili pozvala u pomoć MMF. Prvi scenario je odbačen zato što bi kamata na nove crnogorske obveznice, uz pogoršani kreditni rejting zemlje, sada bila čitavih 10 odsto, što bi zaprijetilo kolapsom javnih finansija, a druga zato što se još pokušava izbjeći recept MMF-a: smanjenje javne potrošnje, otpuštanje radnika u javnom sektoru i povećanje poreza za tranšu pomoći. „No, ukoliko javnu potrošnju ne racionalizujemo i uvećamo prihode, slijede problemi u konsolidaciji javnih finansija i problemi sa međunarodnim kreditorima”, kaže visoki funkcioner Pokreta za promjene Zarija Pejović. Ali, najvažnije je, kontaju u vladajućoj koaliciji, prije ovih izbora, da Kredit Svis banka i Svjetska banka ne postavljaju uslove tog tipa. Ko preživi, pričaće. I vraćati dugove.

Dug utrostručen za pet godina

Novim zaduživanjem Crna Gora se opasno približava granici od 60 odsto BDP, kada se dovodi u pitanje sposobnost da vraća svoje obaveze. Vlada je svojom ekonomskom politikom planirala da on ove godine ne bude iznad 50 odsto. Dug i dalje alarmantno raste postajući najveći ekonomski i opštedruštveni problem ove zemlje. U zadnjih pet godina on je utrostručen!

Kada se tome doda milijardu eura kredita privatnog sektora, javnih preduzeća i opština, te mogućnost da dođu odjednom na naplatu i garancije za KAP od preko sto miliona eura, nikom ko dođe na vlast u oktobru ne treba zavidjeti.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo