Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Legalizovana pljačka

Objavljeno prije

10 godina

na

dejana-savicevic

„Ne mogu da vjerujem da neko može da me nesmetano pljačka, a da ja čak ne znam ni ko je ta osoba”, obraćao se godinama istim riječima državnim institucijama Vukosav Jakić, nastavnik kolašinske OŠ Mojsije Stevanović, prevareni žirant. Nadležni u državnim institucijama samo su slijegali ramenima. Jakiću se od 2010. godine od plate odbijala rata u iznosu od 200 eura, iako nikada nije žirirao osobi koja je nosilac kredita. Kredit od gotovo 10 hiljada eura sa kamatama podignut je na ime Sejfija Omerovića u Agroinvest banci u Beranama. „Prvi put sam čuo za tu osobu kada mi je uručena administrativna zabrana i ne znam ni da li se radi o osobi muškog ili ženskog pola”, navodi se u pismu koje je Jakić prije dvije godine uputio inspekciji rada, tražeći od njih da reaguju jer mu se, osim što je prevaren, od plate odbijalo više od trećine zarade, što je zakonski maksimum. Jakić sa manje od 500 eura izdržava porodicu.

„Ne znam kako da preživim i održim porodicu dok se to konačno ne završi”, navodi on u pismu.

Inspekcija rada konstatovala je da se Jakiću nezakonito odbija više od trećine zarade, uz podsjećanje da poslodavac po zakonu o radu od zaposlenog može obustaviti dio zarade samo na osnovu pravosnažne presude i uz njegov pristanak.

Upozorenje inspektora rada nije pomoglo. Jakiću je uprava škole nastavila da odbija ratu, ne obazirući se ni na prijavu koju je Jakić policiji podnio protiv Omerovića, tražeći pri tom od direktora škole da sačeka da se slučaj riješi i dokaže da se radi o prevari.

Policijska istraga je pokazala da je Omerović nosilac kredita koji je u stvari uzela Radmila Jakić, Vukosavova rođaka i da Vukosavov potpis nije krivotvoren, već da je on potpisao dokumentaciju misleći da žirira rođaci za kredit od 2000 eura. Mislio je i da je ona taj kredit otplatila.

Kako je banka izdala kredit za koji žirant nije ni obaviješten ni pozvan da potpiše papire, pitanje je na koje će odgovor možda dati suđenje protiv uprave i službenika u Agroinvest banci u Beranama, koje je u toku. To suđenje rezultat je jedine ovdašnje veće policijske akcije vezane za zloupotrebe banke i prevarene žirante. Na optuženičkoj klupi su šef kancelarije Božina Čukić i kreditni službenici Slobodan Milošević, Stanka Zečević, Ćole Femić, Ana Šekularac, Ranko Vučeljić, Suzana Đurašković, Jelena Stojanović i Vesko Bojović, kao Halil i Omer Kurtagić, izvršni direktor i direktor u DOO Security Guard Europen Union iz Rožaja. Oni se terete da su pronevjerili oko 246 hiljada eura i falsifikovali isprave. Krivicu je negirao samo šef kancelarije Božina Čukić.

„Nijesu samo u Agroinvest banci izdavali kredite na taj način. Sve su banke, a posebno mikrofinansijske institucije MFI manje više to radile. Riječ je o organizovanom kriminalu. Nadležni se ponašaju kao da je jednom policijskom akcijom završeno rješavanje problema prevarenih žiranata u Crnoj Gori”, kaže za Montior Dejana Savićević, predsjednica NVO Građanski bankarski ombudsman.

Ona kaže da u Crnoj Gori postoji od 30 do 50 hiljada prevarenih žiranata. Neki su postali žiranti a da nikada nijesu žirirali, dok su drugi to učinili jednom ili više puta pa im je dokumentacija zloupotrijebljena. Još nema sudske presude donijete u korist žiranta, kojom bi se žirant obeštetio a odgovorni u bankama, a ne samo pojedinci koji su podizali kredite kaznili, kaže Dejana Savićević. „Najveća kazna za službenike koji su tako izdavali kredite je premještaj na drugo radno mjesto. Jasno je da ti službenici nijesu dodjeljivali kredite bez znanja nadležnih. Jasno je da su banke kršile propise uzimajući za žirante kreditno ne sposobne, i odobravajući kredite kreditno nesposobnima, pa i uz falsifikovanu dokumentaciju”, kaže Savićević.

„Tako su desetine hiljada ljudi postali robovi. Samo nekolicina od njih se usudila da pokrene nešto, da traži svoja prava. Većina ćuti, iz različitih razloga. Neki ne vjeruju da se može nešto učiniti, neki od straha, ima onih koji štite bliske ljude, rođake koji su ih prevarili. Ti ljudi nijesu samo egzistencijalno ugroženi. Oni su poniženi. Dešavala su se i samoubistva”. Institucije se ponašaju kao da problem ne postoji. „Kao da je to što ste prevareni samo vaš problem koji sami morate riješiti. Sudovi su potpuno nepripremljeni za ovu situaciju”.

Prosječna crnogorska penzija nije dovoljna da se preživi trećina mjeseca. Kad se od nje odbije tuđa rata, računica je jasna. Penzioneri Božidar Nosović, Jovan Avramović i Predrag Stajić iz Herceg Novog su, kako se navodi u njihovoj prijavi, žirirali Željku Radoviću za jedan kredit, a ispostavilo se da su žiranti na još dva kredita u različitim bankama koja je Radović podigao na tuđa imena. Krediti su podignuti u Podgoričkoj, Prvoj i Erste banci. Trojica penzionera su podnijeli krivičnu prijavu protiv Radovića i njegove supruge Danijele, te protiv još dvojice nosilaca kredita – Mirka Vojinovića i Uglješe Rubežića zbog sumnje da su počinili krivično djelo prevare.

„Nije sporno da sam Radoviću žirirao jednom, za kredit od pet hiljada eura. U međuvremenu sam saznao da je Radović mjenicu iskoristio i za druga dva kredita što je nemoguće bez saučesništva nekog u bankama”, navodi se u prijavi Božidara Nosovića hercegnovskom tužiocu.

Krediti nijesu vraćani, pa su trojici penzioneri počeli odbijati rate. „Mi nijesmo od banaka obaviješteni ni o visini podignutih kredita”, navodi se u zajedničkoj krivičnoj prijavi. „Lica na koja je podigao kredite Radović je upisivao sam na blanko formular ovjeren u Fondu PIO Herceg Novi na naše ime”.

I predsjednica Udruženja je među prevarenim žirantima. Da je žirirala na nekoliko kredita saznala je u banci Agroinvest slučajno.

„U banci su mi objasnili da ne mogu da podignem kredit jer sam žirant na velikom broju kredita. Nijesam uspjela ni da upamtim imena svih onih kojima sam navodno žirirala”, priča ona. Ona napominje da joj banka nije dozvolila da podigne kredit ali jeste da tako kreditno nesposobna bude žirant i da joj plata bude opterećena više nego što je dozvoljeno.

Kada je shvatila da je prevarena, Savićević je podnijela prijave protiv službenika Agroinvest banke Veska Lakovića i Danice Kalezić, odgovornih iz JU Centar za kulturu Danilovgrad, direktora Slavka Sekulovića, i zaposlenih u računovodstvu Dragice Dujović i Marije Grgurević, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i Lidije Kadović, Dragane Lazinice, Dragoljuba Lakića, Zorana Žarića i Željka Pavićevića zbog sumnje da su falsifikovali njene isprave.

Tereti ih da su zloupotrijebili njenu ličnu dokumentaciju da bi ostvarili protivpravnu korist od preko 40 hiljada eura. „Nadležni u Centru za kulturu sačinili su izjavu žiranta bez mog znanja. Na osnovu te dokumentacije žirirala sam izvjesnom Zoranu Žariću na iznos od 7000 eura iako ga ni ne poznajem. Ne poznajem ni Dragoljuba Lakića kom sam žirirala za kredit od 8000 eura, kao ni Željka Pavićevića kom sam žirirala za osam hiljada eura, ni Draganu Lazinicu kojoj sam žirant takođe za 8 000 eura, ni Lidiju Kadović kojoj sam žirirala za četiri hiljade eura”, kaže Dejana Savićević

Vještak je utvrdio je da je njen potpis falsifikovan. Presuda je već trebalo da je donesena, ali je sud odložio. Ukoliko presuda ne bude u njenu korist, Dejana Savićević će ići do Strazbura. Godinama se obraćala nadležnim institucijama. „Oni su me tjerali da ja radim njihov posao. Da budem tužilac, da istražujem, da sama tjeram pravdu. Zamjenik Osnovnog tužioca mi je rekao da idem kući i da ništa od toga neće biti.”

Država mora početi da organizovano rješava ovaj problem. Do sada je jedino uspostavljena institucija crnogorskog ombudsmana koji nema ovlašćenja sem savjetodavnih. „Treba obeštetiti prevarene, treba imenovati odgovorne, banke treba da snose odgovornost i stave moratorij na zatezne kamate dok se problem ne riješi, treba donijeti zakon o zaštiti klijenata koji postoji svuda u regionu. Vrlo je važno naglasiti da nije problem samo u falsifikovanju i prevarama. Banke odmah naplaćuju dugovanja od žiranta, umjesto da se pokušaju naplatiti od dužnika”, upozorava Savićevićeva.

Bankarski ombudsman Halil Kalač predložio je nedavno da se donese zakon o ličnom bankrotu građana kojim bi se pomoglo prevarenim žirantima da izađu iz finansijskih teškoća. On je kazao da se zakonom o potrošačkim kreditima, čije se usvajanje uskoro očekuje, mora omogućiti da se svi postojeći kreditni aranžmani između banaka i njihovih klijenata preispitaju kako bi se uklonile nepravilnosti i zaštitila finansijska prava građana. On kaže da je u posljednje vrijeme manje zloupotreba.

„Da, sad je bolje, a ono što se ranije radilo puj pike ne važi. Tako se trenutno država i odnosi prema ovom problemu. Za tendenciju pada prevara i zloupotreba nije zaslužna država, već oprez građana nakon lošeg iskustva”, kaže Dejana Savićević. „Ne može CBCG olako da prelazi preko nepodnošenja izvještaja pojedinih mikrofinansijskih institucija (MFI). Zašto je odobreno da se banke i MFI ponašaju kao zelenaši i kamataši?”, pitala je ona nedavno nadležne podsjećajući da je Agroinvest banka sada preimenovan u Monte kredit koji je, kako kaže, ojadio toliko ljudi širom Crne Gore.

Prevareni žiranti su tek dio priče o jednoj državi čije su institucije štitile jednog vođu i njegovu banku koja je ugrozila ekonomski sistem zemlje, prala novac od narkotika, izdavala kredite mimo ekonomske logike a premijer te zemlje tvrdio da su „i druge banke kršile zakon”. Prevareni žiranti su dio priče o jednoj državi u kojoj se glumi demokratija. A caruje bezakonje i nasilje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

3 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

3 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Juna, 2022

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo