Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Legalizovana pljačka

Objavljeno prije

9 godina

na

dejana-savicevic

„Ne mogu da vjerujem da neko može da me nesmetano pljačka, a da ja čak ne znam ni ko je ta osoba”, obraćao se godinama istim riječima državnim institucijama Vukosav Jakić, nastavnik kolašinske OŠ Mojsije Stevanović, prevareni žirant. Nadležni u državnim institucijama samo su slijegali ramenima. Jakiću se od 2010. godine od plate odbijala rata u iznosu od 200 eura, iako nikada nije žirirao osobi koja je nosilac kredita. Kredit od gotovo 10 hiljada eura sa kamatama podignut je na ime Sejfija Omerovića u Agroinvest banci u Beranama. „Prvi put sam čuo za tu osobu kada mi je uručena administrativna zabrana i ne znam ni da li se radi o osobi muškog ili ženskog pola”, navodi se u pismu koje je Jakić prije dvije godine uputio inspekciji rada, tražeći od njih da reaguju jer mu se, osim što je prevaren, od plate odbijalo više od trećine zarade, što je zakonski maksimum. Jakić sa manje od 500 eura izdržava porodicu.

„Ne znam kako da preživim i održim porodicu dok se to konačno ne završi”, navodi on u pismu.

Inspekcija rada konstatovala je da se Jakiću nezakonito odbija više od trećine zarade, uz podsjećanje da poslodavac po zakonu o radu od zaposlenog može obustaviti dio zarade samo na osnovu pravosnažne presude i uz njegov pristanak.

Upozorenje inspektora rada nije pomoglo. Jakiću je uprava škole nastavila da odbija ratu, ne obazirući se ni na prijavu koju je Jakić policiji podnio protiv Omerovića, tražeći pri tom od direktora škole da sačeka da se slučaj riješi i dokaže da se radi o prevari.

Policijska istraga je pokazala da je Omerović nosilac kredita koji je u stvari uzela Radmila Jakić, Vukosavova rođaka i da Vukosavov potpis nije krivotvoren, već da je on potpisao dokumentaciju misleći da žirira rođaci za kredit od 2000 eura. Mislio je i da je ona taj kredit otplatila.

Kako je banka izdala kredit za koji žirant nije ni obaviješten ni pozvan da potpiše papire, pitanje je na koje će odgovor možda dati suđenje protiv uprave i službenika u Agroinvest banci u Beranama, koje je u toku. To suđenje rezultat je jedine ovdašnje veće policijske akcije vezane za zloupotrebe banke i prevarene žirante. Na optuženičkoj klupi su šef kancelarije Božina Čukić i kreditni službenici Slobodan Milošević, Stanka Zečević, Ćole Femić, Ana Šekularac, Ranko Vučeljić, Suzana Đurašković, Jelena Stojanović i Vesko Bojović, kao Halil i Omer Kurtagić, izvršni direktor i direktor u DOO Security Guard Europen Union iz Rožaja. Oni se terete da su pronevjerili oko 246 hiljada eura i falsifikovali isprave. Krivicu je negirao samo šef kancelarije Božina Čukić.

„Nijesu samo u Agroinvest banci izdavali kredite na taj način. Sve su banke, a posebno mikrofinansijske institucije MFI manje više to radile. Riječ je o organizovanom kriminalu. Nadležni se ponašaju kao da je jednom policijskom akcijom završeno rješavanje problema prevarenih žiranata u Crnoj Gori”, kaže za Montior Dejana Savićević, predsjednica NVO Građanski bankarski ombudsman.

Ona kaže da u Crnoj Gori postoji od 30 do 50 hiljada prevarenih žiranata. Neki su postali žiranti a da nikada nijesu žirirali, dok su drugi to učinili jednom ili više puta pa im je dokumentacija zloupotrijebljena. Još nema sudske presude donijete u korist žiranta, kojom bi se žirant obeštetio a odgovorni u bankama, a ne samo pojedinci koji su podizali kredite kaznili, kaže Dejana Savićević. „Najveća kazna za službenike koji su tako izdavali kredite je premještaj na drugo radno mjesto. Jasno je da ti službenici nijesu dodjeljivali kredite bez znanja nadležnih. Jasno je da su banke kršile propise uzimajući za žirante kreditno ne sposobne, i odobravajući kredite kreditno nesposobnima, pa i uz falsifikovanu dokumentaciju”, kaže Savićević.

„Tako su desetine hiljada ljudi postali robovi. Samo nekolicina od njih se usudila da pokrene nešto, da traži svoja prava. Većina ćuti, iz različitih razloga. Neki ne vjeruju da se može nešto učiniti, neki od straha, ima onih koji štite bliske ljude, rođake koji su ih prevarili. Ti ljudi nijesu samo egzistencijalno ugroženi. Oni su poniženi. Dešavala su se i samoubistva”. Institucije se ponašaju kao da problem ne postoji. „Kao da je to što ste prevareni samo vaš problem koji sami morate riješiti. Sudovi su potpuno nepripremljeni za ovu situaciju”.

Prosječna crnogorska penzija nije dovoljna da se preživi trećina mjeseca. Kad se od nje odbije tuđa rata, računica je jasna. Penzioneri Božidar Nosović, Jovan Avramović i Predrag Stajić iz Herceg Novog su, kako se navodi u njihovoj prijavi, žirirali Željku Radoviću za jedan kredit, a ispostavilo se da su žiranti na još dva kredita u različitim bankama koja je Radović podigao na tuđa imena. Krediti su podignuti u Podgoričkoj, Prvoj i Erste banci. Trojica penzionera su podnijeli krivičnu prijavu protiv Radovića i njegove supruge Danijele, te protiv još dvojice nosilaca kredita – Mirka Vojinovića i Uglješe Rubežića zbog sumnje da su počinili krivično djelo prevare.

„Nije sporno da sam Radoviću žirirao jednom, za kredit od pet hiljada eura. U međuvremenu sam saznao da je Radović mjenicu iskoristio i za druga dva kredita što je nemoguće bez saučesništva nekog u bankama”, navodi se u prijavi Božidara Nosovića hercegnovskom tužiocu.

Krediti nijesu vraćani, pa su trojici penzioneri počeli odbijati rate. „Mi nijesmo od banaka obaviješteni ni o visini podignutih kredita”, navodi se u zajedničkoj krivičnoj prijavi. „Lica na koja je podigao kredite Radović je upisivao sam na blanko formular ovjeren u Fondu PIO Herceg Novi na naše ime”.

I predsjednica Udruženja je među prevarenim žirantima. Da je žirirala na nekoliko kredita saznala je u banci Agroinvest slučajno.

„U banci su mi objasnili da ne mogu da podignem kredit jer sam žirant na velikom broju kredita. Nijesam uspjela ni da upamtim imena svih onih kojima sam navodno žirirala”, priča ona. Ona napominje da joj banka nije dozvolila da podigne kredit ali jeste da tako kreditno nesposobna bude žirant i da joj plata bude opterećena više nego što je dozvoljeno.

Kada je shvatila da je prevarena, Savićević je podnijela prijave protiv službenika Agroinvest banke Veska Lakovića i Danice Kalezić, odgovornih iz JU Centar za kulturu Danilovgrad, direktora Slavka Sekulovića, i zaposlenih u računovodstvu Dragice Dujović i Marije Grgurević, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i Lidije Kadović, Dragane Lazinice, Dragoljuba Lakića, Zorana Žarića i Željka Pavićevića zbog sumnje da su falsifikovali njene isprave.

Tereti ih da su zloupotrijebili njenu ličnu dokumentaciju da bi ostvarili protivpravnu korist od preko 40 hiljada eura. „Nadležni u Centru za kulturu sačinili su izjavu žiranta bez mog znanja. Na osnovu te dokumentacije žirirala sam izvjesnom Zoranu Žariću na iznos od 7000 eura iako ga ni ne poznajem. Ne poznajem ni Dragoljuba Lakića kom sam žirirala za kredit od 8000 eura, kao ni Željka Pavićevića kom sam žirirala za osam hiljada eura, ni Draganu Lazinicu kojoj sam žirant takođe za 8 000 eura, ni Lidiju Kadović kojoj sam žirirala za četiri hiljade eura”, kaže Dejana Savićević

Vještak je utvrdio je da je njen potpis falsifikovan. Presuda je već trebalo da je donesena, ali je sud odložio. Ukoliko presuda ne bude u njenu korist, Dejana Savićević će ići do Strazbura. Godinama se obraćala nadležnim institucijama. „Oni su me tjerali da ja radim njihov posao. Da budem tužilac, da istražujem, da sama tjeram pravdu. Zamjenik Osnovnog tužioca mi je rekao da idem kući i da ništa od toga neće biti.”

Država mora početi da organizovano rješava ovaj problem. Do sada je jedino uspostavljena institucija crnogorskog ombudsmana koji nema ovlašćenja sem savjetodavnih. „Treba obeštetiti prevarene, treba imenovati odgovorne, banke treba da snose odgovornost i stave moratorij na zatezne kamate dok se problem ne riješi, treba donijeti zakon o zaštiti klijenata koji postoji svuda u regionu. Vrlo je važno naglasiti da nije problem samo u falsifikovanju i prevarama. Banke odmah naplaćuju dugovanja od žiranta, umjesto da se pokušaju naplatiti od dužnika”, upozorava Savićevićeva.

Bankarski ombudsman Halil Kalač predložio je nedavno da se donese zakon o ličnom bankrotu građana kojim bi se pomoglo prevarenim žirantima da izađu iz finansijskih teškoća. On je kazao da se zakonom o potrošačkim kreditima, čije se usvajanje uskoro očekuje, mora omogućiti da se svi postojeći kreditni aranžmani između banaka i njihovih klijenata preispitaju kako bi se uklonile nepravilnosti i zaštitila finansijska prava građana. On kaže da je u posljednje vrijeme manje zloupotreba.

„Da, sad je bolje, a ono što se ranije radilo puj pike ne važi. Tako se trenutno država i odnosi prema ovom problemu. Za tendenciju pada prevara i zloupotreba nije zaslužna država, već oprez građana nakon lošeg iskustva”, kaže Dejana Savićević. „Ne može CBCG olako da prelazi preko nepodnošenja izvještaja pojedinih mikrofinansijskih institucija (MFI). Zašto je odobreno da se banke i MFI ponašaju kao zelenaši i kamataši?”, pitala je ona nedavno nadležne podsjećajući da je Agroinvest banka sada preimenovan u Monte kredit koji je, kako kaže, ojadio toliko ljudi širom Crne Gore.

Prevareni žiranti su tek dio priče o jednoj državi čije su institucije štitile jednog vođu i njegovu banku koja je ugrozila ekonomski sistem zemlje, prala novac od narkotika, izdavala kredite mimo ekonomske logike a premijer te zemlje tvrdio da su „i druge banke kršile zakon”. Prevareni žiranti su dio priče o jednoj državi u kojoj se glumi demokratija. A caruje bezakonje i nasilje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

2 dana

na

30 Jula, 2021

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

1 sedmica

na

23 Jula, 2021

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

1 sedmica

na

23 Jula, 2021

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo