Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Legalizovana pljačka

Objavljeno prije

na

„Ne mogu da vjerujem da neko može da me nesmetano pljačka, a da ja čak ne znam ni ko je ta osoba”, obraćao se godinama istim riječima državnim institucijama Vukosav Jakić, nastavnik kolašinske OŠ Mojsije Stevanović, prevareni žirant. Nadležni u državnim institucijama samo su slijegali ramenima. Jakiću se od 2010. godine od plate odbijala rata u iznosu od 200 eura, iako nikada nije žirirao osobi koja je nosilac kredita. Kredit od gotovo 10 hiljada eura sa kamatama podignut je na ime Sejfija Omerovića u Agroinvest banci u Beranama. „Prvi put sam čuo za tu osobu kada mi je uručena administrativna zabrana i ne znam ni da li se radi o osobi muškog ili ženskog pola”, navodi se u pismu koje je Jakić prije dvije godine uputio inspekciji rada, tražeći od njih da reaguju jer mu se, osim što je prevaren, od plate odbijalo više od trećine zarade, što je zakonski maksimum. Jakić sa manje od 500 eura izdržava porodicu.

„Ne znam kako da preživim i održim porodicu dok se to konačno ne završi”, navodi on u pismu.

Inspekcija rada konstatovala je da se Jakiću nezakonito odbija više od trećine zarade, uz podsjećanje da poslodavac po zakonu o radu od zaposlenog može obustaviti dio zarade samo na osnovu pravosnažne presude i uz njegov pristanak.

Upozorenje inspektora rada nije pomoglo. Jakiću je uprava škole nastavila da odbija ratu, ne obazirući se ni na prijavu koju je Jakić policiji podnio protiv Omerovića, tražeći pri tom od direktora škole da sačeka da se slučaj riješi i dokaže da se radi o prevari.

Policijska istraga je pokazala da je Omerović nosilac kredita koji je u stvari uzela Radmila Jakić, Vukosavova rođaka i da Vukosavov potpis nije krivotvoren, već da je on potpisao dokumentaciju misleći da žirira rođaci za kredit od 2000 eura. Mislio je i da je ona taj kredit otplatila.

Kako je banka izdala kredit za koji žirant nije ni obaviješten ni pozvan da potpiše papire, pitanje je na koje će odgovor možda dati suđenje protiv uprave i službenika u Agroinvest banci u Beranama, koje je u toku. To suđenje rezultat je jedine ovdašnje veće policijske akcije vezane za zloupotrebe banke i prevarene žirante. Na optuženičkoj klupi su šef kancelarije Božina Čukić i kreditni službenici Slobodan Milošević, Stanka Zečević, Ćole Femić, Ana Šekularac, Ranko Vučeljić, Suzana Đurašković, Jelena Stojanović i Vesko Bojović, kao Halil i Omer Kurtagić, izvršni direktor i direktor u DOO Security Guard Europen Union iz Rožaja. Oni se terete da su pronevjerili oko 246 hiljada eura i falsifikovali isprave. Krivicu je negirao samo šef kancelarije Božina Čukić.

„Nijesu samo u Agroinvest banci izdavali kredite na taj način. Sve su banke, a posebno mikrofinansijske institucije MFI manje više to radile. Riječ je o organizovanom kriminalu. Nadležni se ponašaju kao da je jednom policijskom akcijom završeno rješavanje problema prevarenih žiranata u Crnoj Gori”, kaže za Montior Dejana Savićević, predsjednica NVO Građanski bankarski ombudsman.

Ona kaže da u Crnoj Gori postoji od 30 do 50 hiljada prevarenih žiranata. Neki su postali žiranti a da nikada nijesu žirirali, dok su drugi to učinili jednom ili više puta pa im je dokumentacija zloupotrijebljena. Još nema sudske presude donijete u korist žiranta, kojom bi se žirant obeštetio a odgovorni u bankama, a ne samo pojedinci koji su podizali kredite kaznili, kaže Dejana Savićević. „Najveća kazna za službenike koji su tako izdavali kredite je premještaj na drugo radno mjesto. Jasno je da ti službenici nijesu dodjeljivali kredite bez znanja nadležnih. Jasno je da su banke kršile propise uzimajući za žirante kreditno ne sposobne, i odobravajući kredite kreditno nesposobnima, pa i uz falsifikovanu dokumentaciju”, kaže Savićević.

„Tako su desetine hiljada ljudi postali robovi. Samo nekolicina od njih se usudila da pokrene nešto, da traži svoja prava. Većina ćuti, iz različitih razloga. Neki ne vjeruju da se može nešto učiniti, neki od straha, ima onih koji štite bliske ljude, rođake koji su ih prevarili. Ti ljudi nijesu samo egzistencijalno ugroženi. Oni su poniženi. Dešavala su se i samoubistva”. Institucije se ponašaju kao da problem ne postoji. „Kao da je to što ste prevareni samo vaš problem koji sami morate riješiti. Sudovi su potpuno nepripremljeni za ovu situaciju”.

Prosječna crnogorska penzija nije dovoljna da se preživi trećina mjeseca. Kad se od nje odbije tuđa rata, računica je jasna. Penzioneri Božidar Nosović, Jovan Avramović i Predrag Stajić iz Herceg Novog su, kako se navodi u njihovoj prijavi, žirirali Željku Radoviću za jedan kredit, a ispostavilo se da su žiranti na još dva kredita u različitim bankama koja je Radović podigao na tuđa imena. Krediti su podignuti u Podgoričkoj, Prvoj i Erste banci. Trojica penzionera su podnijeli krivičnu prijavu protiv Radovića i njegove supruge Danijele, te protiv još dvojice nosilaca kredita – Mirka Vojinovića i Uglješe Rubežića zbog sumnje da su počinili krivično djelo prevare.

„Nije sporno da sam Radoviću žirirao jednom, za kredit od pet hiljada eura. U međuvremenu sam saznao da je Radović mjenicu iskoristio i za druga dva kredita što je nemoguće bez saučesništva nekog u bankama”, navodi se u prijavi Božidara Nosovića hercegnovskom tužiocu.

Krediti nijesu vraćani, pa su trojici penzioneri počeli odbijati rate. „Mi nijesmo od banaka obaviješteni ni o visini podignutih kredita”, navodi se u zajedničkoj krivičnoj prijavi. „Lica na koja je podigao kredite Radović je upisivao sam na blanko formular ovjeren u Fondu PIO Herceg Novi na naše ime”.

I predsjednica Udruženja je među prevarenim žirantima. Da je žirirala na nekoliko kredita saznala je u banci Agroinvest slučajno.

„U banci su mi objasnili da ne mogu da podignem kredit jer sam žirant na velikom broju kredita. Nijesam uspjela ni da upamtim imena svih onih kojima sam navodno žirirala”, priča ona. Ona napominje da joj banka nije dozvolila da podigne kredit ali jeste da tako kreditno nesposobna bude žirant i da joj plata bude opterećena više nego što je dozvoljeno.

Kada je shvatila da je prevarena, Savićević je podnijela prijave protiv službenika Agroinvest banke Veska Lakovića i Danice Kalezić, odgovornih iz JU Centar za kulturu Danilovgrad, direktora Slavka Sekulovića, i zaposlenih u računovodstvu Dragice Dujović i Marije Grgurević, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i Lidije Kadović, Dragane Lazinice, Dragoljuba Lakića, Zorana Žarića i Željka Pavićevića zbog sumnje da su falsifikovali njene isprave.

Tereti ih da su zloupotrijebili njenu ličnu dokumentaciju da bi ostvarili protivpravnu korist od preko 40 hiljada eura. „Nadležni u Centru za kulturu sačinili su izjavu žiranta bez mog znanja. Na osnovu te dokumentacije žirirala sam izvjesnom Zoranu Žariću na iznos od 7000 eura iako ga ni ne poznajem. Ne poznajem ni Dragoljuba Lakića kom sam žirirala za kredit od 8000 eura, kao ni Željka Pavićevića kom sam žirirala za osam hiljada eura, ni Draganu Lazinicu kojoj sam žirant takođe za 8 000 eura, ni Lidiju Kadović kojoj sam žirirala za četiri hiljade eura”, kaže Dejana Savićević

Vještak je utvrdio je da je njen potpis falsifikovan. Presuda je već trebalo da je donesena, ali je sud odložio. Ukoliko presuda ne bude u njenu korist, Dejana Savićević će ići do Strazbura. Godinama se obraćala nadležnim institucijama. „Oni su me tjerali da ja radim njihov posao. Da budem tužilac, da istražujem, da sama tjeram pravdu. Zamjenik Osnovnog tužioca mi je rekao da idem kući i da ništa od toga neće biti.”

Država mora početi da organizovano rješava ovaj problem. Do sada je jedino uspostavljena institucija crnogorskog ombudsmana koji nema ovlašćenja sem savjetodavnih. „Treba obeštetiti prevarene, treba imenovati odgovorne, banke treba da snose odgovornost i stave moratorij na zatezne kamate dok se problem ne riješi, treba donijeti zakon o zaštiti klijenata koji postoji svuda u regionu. Vrlo je važno naglasiti da nije problem samo u falsifikovanju i prevarama. Banke odmah naplaćuju dugovanja od žiranta, umjesto da se pokušaju naplatiti od dužnika”, upozorava Savićevićeva.

Bankarski ombudsman Halil Kalač predložio je nedavno da se donese zakon o ličnom bankrotu građana kojim bi se pomoglo prevarenim žirantima da izađu iz finansijskih teškoća. On je kazao da se zakonom o potrošačkim kreditima, čije se usvajanje uskoro očekuje, mora omogućiti da se svi postojeći kreditni aranžmani između banaka i njihovih klijenata preispitaju kako bi se uklonile nepravilnosti i zaštitila finansijska prava građana. On kaže da je u posljednje vrijeme manje zloupotreba.

„Da, sad je bolje, a ono što se ranije radilo puj pike ne važi. Tako se trenutno država i odnosi prema ovom problemu. Za tendenciju pada prevara i zloupotreba nije zaslužna država, već oprez građana nakon lošeg iskustva”, kaže Dejana Savićević. „Ne može CBCG olako da prelazi preko nepodnošenja izvještaja pojedinih mikrofinansijskih institucija (MFI). Zašto je odobreno da se banke i MFI ponašaju kao zelenaši i kamataši?”, pitala je ona nedavno nadležne podsjećajući da je Agroinvest banka sada preimenovan u Monte kredit koji je, kako kaže, ojadio toliko ljudi širom Crne Gore.

Prevareni žiranti su tek dio priče o jednoj državi čije su institucije štitile jednog vođu i njegovu banku koja je ugrozila ekonomski sistem zemlje, prala novac od narkotika, izdavala kredite mimo ekonomske logike a premijer te zemlje tvrdio da su „i druge banke kršile zakon”. Prevareni žiranti su dio priče o jednoj državi u kojoj se glumi demokratija. A caruje bezakonje i nasilje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo