Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kačamak ili cicvara

Objavljeno prije

na

Vijest da je Milo Kadija, vlasnik Etno sela Kadmi na Njegušima, u subotu veče izbacio iz svog restorana Podgoričanku Veselinku Rajković, njeno petoro maloljetne djece i monahinju Mitropolije crnogorsko-primorske SPC-a, našla se na udarnim stranama crnogorskih i srpskih medija. Po pisanju Vijesti Rajković je sa djecom i vjerskom učiteljicom svoje djece u subotu krenula na more. Svratili su u Kadijino etno selo na Njegušima. Nakon što su od konobarice naručili kačamak, čuli su odgovor od Kadije: ,,Za vas ovdje nema obroka”. Rajkovićeva kaže da je pomislila da se neko našalio s njima: ,,Bio je potpuno ozbiljan i gledao je u vjersku učiteljicu moje djece, koja je bila u crkvenoj odori. Upitao je vjeroučiteljicu, kao da je znao odgovor: ‘Vi radite za srpsku crkvu?’, na šta mu je kratko odgovorila: ‘Radim”. Ponovio je: ‘Za vas ođe nema hrane, ođe je sve crnogorsko”. Rajković je ove tvrdnje ponovila i u policiji.

Nakon što su obavještene o incidentu, Vijesti su kontaktirale Kadiju. Po svjedočenju novinara, nakon što je psovao i spuštio slušalicu, Kadija ga je pozvao i kazao: ,,Napiši da sam crnogorski nacionalista”, i da ,,Srbi ne mogu da jedu kod mene”.

Kadija je kasnije ,,ublažio” stav i demantovao da je ikoga izbacio iz svog restorana: ,,Došle su i tražile srpsku cicvaru, na šta sam im odgovorio da kod nas ima samo crnogorskog kačamaka. Monahinja je kazala da je ovdje „sve pola srpsko, pola crnogorsko”, na šta sam reagovao riječima: ‘Ovo Boga mi nije nego moje, i samo crnogorsko’. Iz restorana su izašle same”. On precizira da im je preporučio kačamak ,,čije spremanje, međutim, moraju sačekati dva-tri sata, s obzirom na tradicionalnu recepturu pripreme”!

,,Nudili smo im pršute, sira, priganica, meda, onoga što ima na Njegušima. Kod mene u restoranu nema pljeskavica, ćevapa i ‘srpskih mućkalica”, precizira Kadija, pozivajući se na svjedoka, „konobaricu iz Srbije”. Kuvarica u restoranu M.M. iz Srbije, u izjavi za policiju, negirala je tvrdnje Rajković i monahinje da ih je Kadija izbacio i izjavila kako je njen šef samo rekao ,,ovo je moj lokal” i produžio dalje.

U svoju odbranu Kadija je istakao da godinama radi sa deset agencija iz Srbije, te da je u njegovom restoranu zaposleno šest radnica iz Srbije.

Poslije medijske objave incidenta Kadija je dobio više od 200 SMS poruka sa prijetećim sadržajem koje policija istražuje. On je policiji na Cetinju predao krivičnu prijavu protiv monahinje i Rajkovićeve, jer su, tvrdi, svojim djelovanjem ugrozile njegovu i bezbjednost njegove porodice i lokala.

Pored burnih medijskih reakcija i novog talasa nacionalističkog prepucavanja, incident je naišao na javnu osudu. Brojne nevladine organizacije su osudile Kadijino ponašanje. Ombudsman Šućko Baković formirao je predmet na sopstvenu inicijativu. ,,Izguraćemo slučaj do kraja. Isto se desilo slabovidom Andriji Samardžiću, kojeg je vlasnik restorana izbacio sa psom, nakon čega se izvinio”, rekao je Baković.

Političari su svak na svoj način iznijeli stavove o incidentu. Tako je SDP istakao da se već 28 godina bori protiv svake netrpeljivosti, a iz NOVE da su se stekli uslovi da vlasnik restorana odmah bude uhapšen, a njegov lokal zatvoren.

Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić je ocijenio da „nijedan ružan gest ne može negativno da utiče na crnogorsku turističku ponudu”.

Pravna država je odmah izašla na lice mjesta i zapečatila Kadijino Etno selo. Saopštili su da će protiv D00 Kadmi i njenog vlasnika podnijeti ,,zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka po više osnova”. Kadija je reklamirao etno selo iako nije za to imao odobrenje nadležnih, nije imao dokumentaciju za pružanje usluga smještaja u desetak bungalova, i sve tome slično. Do sada o tome, neznaveni, ništa nijesu znali.

Kadija bi državi mogao da posluži kao primjer za trenirane strogoće. A ovakav incident u atmosferi kontrolisanog nacionalizma koju vlast po potrebi podgrijava nije ni prvi ni posljednji.

Država ni nakon mjesec i po dana nije adekvatno reagovala na incidente tokom košarkaške utakmice između Crne Gore i Srbije na Cetinju i skandiranja: „Srbe na vrbe” i „Ubij, zakolji, da Srbin ne postoji!”. Posljednji popis kaže da u Crnoj Gori živi 28,73 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

A i što bi institucije reagovale kada je fiksiranje spoljašnjih i domaćih neprijatelja, te plansko podgrijavanje nacionalne strasti, jedna od oprobanih tehnika crnogorskog režima.

Majstor u tom poslu je partijski šef Milo Đukanović koji neprijatelje hirurški precizno detektuje još od ‘90-ih. Nedavno je izjavio da su nezavisni mediji produžena ruka srpskih obavještajnih službi i zarobljenici velikosrpskog projekta. Možete samo zamisliti Monitor sa kokardom.

DPS kadrovi su odnedavno počeli i na skupštinskim odborima da određuju ko voli a ko ne voli Crnu Goru i po tome ocjenjuju podobnost za funkcije. Profesor Milan Popović nije prošao crtu.

To što je koalicija DPSDP rasprodala i uništila državne resurse, hiljade radnika opravila kući, što šuruje sa organizovanim kriminalom, se ne broji. Najbitnije je to da oni drže ruku na srce kada se intonira himna. Svak ko zbori o švercu, kriminalu, rasprodaji nacionalnih resursa je go izdajnik i velikosrbin.

Mediji i intelektualci opijeni režimskim crnogorstvom su najzaslužniji za održavanje slike da ništa drugo nije važno sem odbrane tekovina. Tako smo dogurali dotle da Pobjeda one iste nekadašnje Miloševićeve i Đukanovićeve separatističke neprijatelje, sada progoni kao neprijatelje države Crne Gore kao takve. U Pobjedi je moguće pročitati da je – šovinizam kada mrziš Srbe više nego što je potrebno!

Simptomatično je da i u ovakvim i sličnim slučajevima ne reaguju crnogorske institucije koje su tokom ‘90-ih branile principe demokratije – Matica crnogorska, Crnogorski PEN, Helsinški komitet… režimski mediji i intelektualci sada junački brane Đukanovićevu vlast, uz dozu ,,diskretnog” crnogorskog nacionalizma. Upoređuje se herojska crnogorska Tablja i sramna srpska Ćele kula, proziva se Milovan Đilas zbog velikosrpstva, zloupotrebljava se Njegoš da se napadnu domaći i spoljašnji neprijatelji…

Takav ,,patriotizam” nejteže se može osvetiti Crnoj Gori.

A što se tiče incidenta na Njegušima, Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da u radnjama vlasnika etno sela Kadmi nema elemenata nijednog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, ali će uputiti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Iz Tužilaštva se navodi da je ponašanje Kadije prema monahinji i osobama koje su bile u njenom društvu, ocijenjeno kao diskriminacija po osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti u smislu Zakona o zabrani diskrimancije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo