Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući Turke

Objavljeno prije

na

Turski biznismen i predsjednik Upravnog odbora Ustundag Grupe, jednog od najvećih poslovnih udruženja u Turskoj Adil Ustundag nedavno je boravio u Ulcinju. Čitav je dan razgovarao sa čelnicima opštine o mogućnostima za ulaganja u hotelske kapacitete na ovom području. „Dajte mi neki prostor i za tri godine ću izgraditi što god poželite”, rekao je ovaj preduzetnik. Novi hotelski kompleks mogao bi iznići na drugom kilometru Velike plaže, odnosno na prostoru kojim upravlja HTP Ulcinjska rivijera. Vlada Crne Gore i opština Ulcinj treba da uskoro razmotre mogućnost otkupa akcija tog preduzeća, kako bi otpočela nova faza u razvoju ovoga grada.

Ustundag je, čini se, prava osoba za tako nešto. On je vlasnik jednog od najvećih lanaca hotela u primorskim i u zimskim centrima Turske, koji su poznati kao Green Park Hotels & Resorts. Tržišna vrijednost tih ekskluzivnih objekata je milijardu eura. Kada su reference Ustundaga u pitanju, a o čemu je Vladu izvijestio i diplomatski predstavnik Crne Gore u Turskoj Ramo Bralić, možda dovoljno govori činjenica da je on za samo šest i po mjeseci izgradio veliki zimski centar u Kodžaili, gradu udaljenom sat vremena vožnje od Istanbula. Taj centar turska država pokušavala je napraviti tri decenije i nije uspjela dok se za gradnju nije ponudio Ustundag i stvorio pravu atrakciju.

Ovaj poslovni čovjek čelnicima opštine Ulcinj prenio je da je njegov krug prijatelja i biznismena vrlo širok i da bi mogao da na ulcinjsku rivijeru ponovo dovede mnogo turista. Njegove namjere ne bi, napomenuo je, ostale samo na turizmu već bi u Crnoj Gori mogao pokrenuti i neke projekte u poljoprivredi i u industriji.

Početkom jula u Ulcinju je boravio i potpredsjednik Vlade Kosova i jedan od najbogatijih Albanaca na svijetu Bedžet Pacoli. Njegova firma Mabetex mogla bi već u septembru kupiti hotel Otrant i podići ga na nivo od pet zvjezdica, a još veće interesovanje Pacoli je iskazao za izgradnju hotela Jadran. „Javite mi ukoliko trenutni zakupac tog prostora odustane od realizacije svog projekta”, rekao je navodno Pacoli svojim domaćinima. A veoma su male šanse da na poluostrvu Suka, iznad Male plaže, na prostoru od 26 hiljada kvadratnih metara iznikne objekat kojem se Ulcinjani mogu diviti samo na internetu, u 3D formatu. Iako je bilo najavljeno da će gradnja tog „ulcinjskog Splendida” krenuti na proljeće, dnevno gasne nada da postojeći zakupac tog ekskluzivnog prostora, firma Montenegrostar, može naći novac za investiciju od 50 miliona eura. Takođe, male su šanse da u skorijem roku krene obnova hotela Galeb i Lido, iako za sve to postoje potpisani kupoprodajni ugovori.

Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić još početkom prošle godine najavio je da će se svi privatizacioni ugovori preispitati, ali se dalje nije otišlo. Samo kada bi se obnovili raniji hoteli, Ulcinj bi dobio najmanje 3500 kvalitetnih ležaja, što bi znatno podiglo kvalitet turističke ponude u ovoj opštini, produžilo sezonu i doprinijelo zapošljavanju barem oko 1.500 ljudi.

„Ove najave ulivaju optimizam nakon što su proteklu deceniju kroz Ulcinj protutnjali tzv. strateški investitori, koji su ostavili pustoš”, kaže za Monitor izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović. On ističe da valjda sada svi vide da motiv kupovine ulcinjskih hotela od nereferentnih kompanija nije bio njihova revitalizacija već zauzimanje atraktivnih lokacija i njihova eventualna preprodaja. Prema njegovim riječima, nipošto se ne bi smjeli ponoviti slučajevi s Otrantom, Galebom i Adom. Naime, jedan od najvećih svjetskih brendova, njemački Nekerman, koji pripada koncernu Tomas Kuk, krajem 2001. godine želio je da zakupi taj objekat na početku Velike plaže, ali nije bilo adekvatne reakcije niti volje da se Otrant ustupi jednom od najvećih svjetskih turoperatora. Njegovo ime u turističkom svijetu je, kako su lani saopštili iz crnogorske Vlade, garant odmora dobrog kvaliteta s povoljnim cijenama i perfektnom uslugom!? ,,Nekerman je u najvećoj mjeri zaslužan za razvoj danas poznatih receptivnih destinacija, posebno za njemačke turiste, među kojima su Bugarska, Turska, Španija”, ustvrdili su deset godina nakon neslavne epizode s Otrantom zvaničnici u Podgorici.

U međuvremenu, poznati ulcinjski hotel dospio je u ruke bjelosvjetskih špekulanata i postao školski primjer organizovanog kriminala i korupcije, za koji se konačno zainteresovalo i crnogorsko tužilaštvo. Slična je bila epizoda sa simbolom Ulcinja, hotelom Galeb, koji je željela kupiti austrijska kompanija Špringer. Još veća šansa za početak obnove ulcinjskog turizma ukazala se 2007. godine kada je turska kompanija Gintaš namjeravala da sagradi ekskluzivno naselje na Adi Bojani. Sve je praktično bilo dogovoreno, ali je u posljednjem trenutku posao stopiran iz vrha crnogorske vlasti, pa su Turci oko 50 miliona eura uložili u gradnju poslovnog centra Mol of Montenegro u Podgorici. Bez većih investicija i pouzdanog zakupca to rajsko ostrvo nedostojanstveno tavori i nestaje s turističke mape.

Ovi primjeri dovoljan su dokaz da donosioci odluka na svim nivoima shvate svoju odgovornost za propast ulcinjske hotelske industrije, ali i prilika da se ispravi ovo stanje novim pristupom investitorima i projektima koji bi već u ovoj deceniji mogli preporoditi jug zemlje koji nesumnjivo ima najveće potencijale za razvoj turizma.

Tara nudi usluge

Spremnost da posreduje u dolasku velikih turskih investitora u Ulcinj, iskazao je krajem prošle sedmice i jedan od najbogatijih Turaka Šarik Tara. Čelnik američko-turske kompanije Behtel-Enka porijeklom je iz Nikšića i solidno govori crnogorski.

U Ulcinj je došao svojom skupocjenom jahtom na kojoj je ugostio gradonačelnika Nazifa Cungua i poslanika u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegua i ponudio im posredovanje za izgradnju marine. Inače, nesuđeni graditelj autoputa Bar-Boljare posebno žali što Crna Gora ne preduzima snažnije napore da se izgradi dionica jadransko-jonskog autoputa kroz našu zemlju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo