Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ko će još propjevati

Objavljeno prije

na

Hapšenjem Nemanje Krstajića povećava se broj osoba koje su dospjele iza rešetaka zbog sumnje da su sarađivali sa Darkom Šarićem, i raste mogućnost da progovori još neko od osumnjičenih ili optuženih za umiješanost u poslove Pljevljaka. Krstajić je uhapšen po potjernici Interpola Srbije u rodnim Pljevljima. On je osumnjičen da je pomagao Darku Šariću da opere novac zarađen od krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Krstajić, koji je dugo živio u Beogradu, da bi se u posljednjih godinu dana skrasio u Pljevljima, uhapšen je na zahtjev srpskog pravosuđa, koje protiv njega vodi postupak. Poslije saslušanja u Višem sudu u Bijelom Polju, određen mu je ekstradicioni pritvor.

Istražni organi Srbije u ovom trenutku Krstajića ne dovode u vezu sa švercom kokaina, već se sumnja da je umiješan u krivično djelo pranja novca. Krstajić koji prema prvim saznanjima medija nije do sada imao posla sa policijom, bio je, kako je „procurelo” iz Republike Srpske, gdje se vodi istraga o poslovanju klana Šarić, prvi čovjek u dvije firme pljevaljskog narko-bosa.

,,Očekuju se nova hapšenja ljudi, koji su se prije izvjesnog vremena iz Beograda preselili u Pljevlja”, naveo je izvor Večernjih novosti (VN) blizak istrazi. ,,Riječ je o mještanima, koji su bili na visokim pozicijama u firmama koje su poslovale u Šarićevoj poslovnoj imperiji. Njihov glavni zadatak je bio pranje novca zarađenog švercom kokaina.”

Šarić je, prema rezultatima istrage, posjedovao niz of-šor kompanija čija je svrha bila ubacivanje u legalne tokove miliona eura zarađenih krijumčarenjem. Prema saznanjima VN, ima indicija da se jedna od dvije firme, koje je vodio Krstajić, bavila stambenom izgradnjom, a da je novac za te poslove stizao iz nekih of-šor firmi registrovanih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Blic piše pak da Krstajića srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti da je umiješan u pranje novca grupe Darka Šarića preko dva preduzeća u Vranju 2009. godine. Navodno je osumnjičeni Pljevljak prao novac od prodaje kokaina, koji mu je davao Boban Stoiljković iz Vranja, inače uhapšen u aprilu 2011. sa sugrađaninom Aleksandrom Mišićem i Beograđaninom Markom Dabovićem, jer su u septembru 2009. organizovali transport 990 kilograma kokaina zaplijenjenih na jahti Maui u urugvajskim vodama.

Stoiljković je blizak saradnik Darka Šarića. Obojica su imala slovački pasoš i Šarić je dok je bio u Slovačkoj živio u Stoiljkovićevom stanu. Vranjanac se tereti i da je dva puta putovao u Brazil kako bi organizovao isporuku više od dvije tone kokaina.

Sumnja se da je Stoiljković vlasnik fabrika hljeba i mlijeka, kao i da je kupovao mehanizaciju i pogone od vranjske Novogradnje. Vjeruje se i da je Stoiljković gazda dvije pumpe Europetrol u Vranju.

Još se ne zna kada će Krstajić biti izručen Beogradu. Poslije perioda žalbe on bi mogao da se nađe u sudnici Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu, već na jesen. Za septembar je zakazan i nastavak suđenja protiv grupe Darka Šarića ne samo za trgovinu narkoticima već i za pranje para. Optužnicama je obuhvaćeno čak 56 osoba, pisale su proljetos VN.

Protiv Šarićeve grupe se postupci vode i zbog prodaje narkotika u Italiji. Pod istragom su i narko-kanali u Danskoj i zemljama Skandinavskog poluostrva.

Moćna američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) je, uz još nekoliko obavještajnih službi država u svijetu, bila zainteresovana za kartel Darka Šarića. DEA je sa srpskom Bezbednosno informativnom agencijom (BIA) pokrenula akciju Balkanski ratnik na razotkrivanju Šarićevih poslova.

Početkom jula je započet iznova krivični postupak, pošto su prvobitnoj optužnici pridodate još tri zbog šverca narkotika iz Južne Amerike. Optuženi se terete za šverc više od ukupno tri tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. U toku je sudski proces i zbog pranja novca stečenog od trgovine drogom koji je ubacivao u legalne tokove privrede u Srbiji u toku privatizacije.

Prva optužnica kojom je, osim Šarića, obuhvaćeno još 20 optuženih, podignuta je 12. aprila 2010. i njom se terete za šverc kokaina zaplijenjenog u Urugvaju 15. oktobra 2009. Oni se sumnjiče da su u septembru 2009. organizovali primopredaju i transport 990 kilograma kokaina, koji je bio dio ukupne količine od 2.174 kilograma, zaplijenjenog na jahti Maui u Urugvaju.

Druga je uslijedila nedugo potom i njom se Šariću i nekolicini srpskih advokata i privrednika sudi zbog pranja novca stečenog preprodajom kokaina, odnosno zbog ubacivanja ,,prljavog novca” u legalne tokove kupovinom preduzeća u privatizaciji, poljoprivrednih dobara, objekata…

U septembru 2011. na pravnu snagu stupila je treća optužnica podignuta zbog šverca 1,1 tone kokaina u Brazilu, na kojoj su, osim Darka Šarića, i Goran Soković, zatim Željko Vujanović, braća Marko i Miloš Pandrc, Radan Adamović, Miloš Cajić, Nikola Dimitrijević, Mirko Miodragović, Aleksandar Miodrag i Darko Gazdić.

Četvrta optužnica podignuta je u oktobru 2011. protiv Šarića i još četvorice optuženih zbog krijumčarenja 990 kilograma kokaina nabavljenog u Brazilu, za koji se sumnja da je deo od 2.174 tone kokaina zaplijenjenog na brodu Maui u Urugvaju 15. oktobra 2009.

Krajem oktobra prošle godine tužilaštvo je podiglo još jednu, petu optužnicu protiv Šarića, na kojoj su osim Šarića, Gorana Sokovića i Željka Vujanovića, Milan Milovac zvani Cigla, Živko Sibinski i Boško Nedić. Optužnica se odnosi na zapljenu 235 kilograma kokaina u blizini Pize u Italiji 19. januara 2009.

Neki od optuženih su i dalje u bjekstvu. U bjekstvu su najtraženiji – narko bos Darko Šarić i njegovi najbliži saradnici Soković i Vujanović.

Za Šarićem je iz Srbije raspisana Interpolova ,,crvena” potjernica još u januaru 2010. No, njemu se izgubio trag u oktobru 2009. tokom akcije Balkanski ratnik, kada je misteriozno nestao iz Crne Gore.

U procesima za šverc kokaina do sada su sedmorica okrivljenih već osuđena na osnovu sporazuma sa tužilaštvom za organizovani kriminal po kojem su priznali krivicu u zamjenu za četiri do 10 godina zatvora, a pojedinima od njih trajno je oduzet dio imovine koju su stekli vršeći krivična djela. Prema pisanju beogradskih medija još dvojica optuženih pregovaraju o nagodbi.

Sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom su do sada zaključili optuženi Miloš Pandrc, Marko Vorotović, Dejan Rakić Raka, Nikola Pavlović Džoni, Aleksandar Miodrag, Miloš Krpović i Mirko Miodragović.

VN saznaju, advokati ostalih optuženih su tražili od suda da im budu dostavljeni sporazumi o priznavanju krivice i izjave onih koji su odlučili da na taj način okončaju krivični postupak. Branioci onih protiv kojih se postupak nastavlja na taj način žele da se vidi šta su to sve oni priznali. Pored toga, kako advokati najavljuju, tražiće da se tako osuđeni pojave kao svjedoci, kako bi na glavnom pretresu odbrana ostalih optuženih dobila mogućnost da im postavlja pitanja, u skladu sa načelom neposrednosti.

Trojica Šarićevih saradnika dobila su status svjedoka saradnika: Radan Adamović, Nebojša Joksović i Draško Vuković. Oni će se opet naći pred sudom u septembru, kad će ponoviti sve što im je poznato o poslovanjima Darka Šarića i ostalih.

Prvi koji je donio odluku da prizna krivicu u zamjenu za blažu kaznu bio je Nikola Dimitrijević, vlasnik firme DTM rilejšns, optužen u drugom postupku za pranje para.

Večernje novosti su pisale kako Dragan Labudović i Boris Laban, dvojica optuženih za pripadnost kriminalnoj grupi Šarića pregovaraju sa srpskim Tužilaštvom za organizovani kriminal. U zamjenu za priznanje krivice dobili bi blaže zatvorske kazne.

Prema informacijama medija veliku pomoć u razotkrivanju ovog narkokartela pružili su svjedoci saradnici, čije su tvrdnje potkrijepljene dokazima. Upravo zahvaljujući njihovim svjedočenjima, pokrenuto je još nekoliko istraga, koje su rezultirale podizanjem novih optužnica.

Nadležni iz Tužilaštva navode da su spremni da pregovaraju sa svim optuženima, kako bi se proces ubrzao.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo