Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ko će još propjevati

Objavljeno prije

na

Hapšenjem Nemanje Krstajića povećava se broj osoba koje su dospjele iza rešetaka zbog sumnje da su sarađivali sa Darkom Šarićem, i raste mogućnost da progovori još neko od osumnjičenih ili optuženih za umiješanost u poslove Pljevljaka. Krstajić je uhapšen po potjernici Interpola Srbije u rodnim Pljevljima. On je osumnjičen da je pomagao Darku Šariću da opere novac zarađen od krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Krstajić, koji je dugo živio u Beogradu, da bi se u posljednjih godinu dana skrasio u Pljevljima, uhapšen je na zahtjev srpskog pravosuđa, koje protiv njega vodi postupak. Poslije saslušanja u Višem sudu u Bijelom Polju, određen mu je ekstradicioni pritvor.

Istražni organi Srbije u ovom trenutku Krstajića ne dovode u vezu sa švercom kokaina, već se sumnja da je umiješan u krivično djelo pranja novca. Krstajić koji prema prvim saznanjima medija nije do sada imao posla sa policijom, bio je, kako je „procurelo” iz Republike Srpske, gdje se vodi istraga o poslovanju klana Šarić, prvi čovjek u dvije firme pljevaljskog narko-bosa.

,,Očekuju se nova hapšenja ljudi, koji su se prije izvjesnog vremena iz Beograda preselili u Pljevlja”, naveo je izvor Večernjih novosti (VN) blizak istrazi. ,,Riječ je o mještanima, koji su bili na visokim pozicijama u firmama koje su poslovale u Šarićevoj poslovnoj imperiji. Njihov glavni zadatak je bio pranje novca zarađenog švercom kokaina.”

Šarić je, prema rezultatima istrage, posjedovao niz of-šor kompanija čija je svrha bila ubacivanje u legalne tokove miliona eura zarađenih krijumčarenjem. Prema saznanjima VN, ima indicija da se jedna od dvije firme, koje je vodio Krstajić, bavila stambenom izgradnjom, a da je novac za te poslove stizao iz nekih of-šor firmi registrovanih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Blic piše pak da Krstajića srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti da je umiješan u pranje novca grupe Darka Šarića preko dva preduzeća u Vranju 2009. godine. Navodno je osumnjičeni Pljevljak prao novac od prodaje kokaina, koji mu je davao Boban Stoiljković iz Vranja, inače uhapšen u aprilu 2011. sa sugrađaninom Aleksandrom Mišićem i Beograđaninom Markom Dabovićem, jer su u septembru 2009. organizovali transport 990 kilograma kokaina zaplijenjenih na jahti Maui u urugvajskim vodama.

Stoiljković je blizak saradnik Darka Šarića. Obojica su imala slovački pasoš i Šarić je dok je bio u Slovačkoj živio u Stoiljkovićevom stanu. Vranjanac se tereti i da je dva puta putovao u Brazil kako bi organizovao isporuku više od dvije tone kokaina.

Sumnja se da je Stoiljković vlasnik fabrika hljeba i mlijeka, kao i da je kupovao mehanizaciju i pogone od vranjske Novogradnje. Vjeruje se i da je Stoiljković gazda dvije pumpe Europetrol u Vranju.

Još se ne zna kada će Krstajić biti izručen Beogradu. Poslije perioda žalbe on bi mogao da se nađe u sudnici Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu, već na jesen. Za septembar je zakazan i nastavak suđenja protiv grupe Darka Šarića ne samo za trgovinu narkoticima već i za pranje para. Optužnicama je obuhvaćeno čak 56 osoba, pisale su proljetos VN.

Protiv Šarićeve grupe se postupci vode i zbog prodaje narkotika u Italiji. Pod istragom su i narko-kanali u Danskoj i zemljama Skandinavskog poluostrva.

Moćna američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) je, uz još nekoliko obavještajnih službi država u svijetu, bila zainteresovana za kartel Darka Šarića. DEA je sa srpskom Bezbednosno informativnom agencijom (BIA) pokrenula akciju Balkanski ratnik na razotkrivanju Šarićevih poslova.

Početkom jula je započet iznova krivični postupak, pošto su prvobitnoj optužnici pridodate još tri zbog šverca narkotika iz Južne Amerike. Optuženi se terete za šverc više od ukupno tri tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. U toku je sudski proces i zbog pranja novca stečenog od trgovine drogom koji je ubacivao u legalne tokove privrede u Srbiji u toku privatizacije.

Prva optužnica kojom je, osim Šarića, obuhvaćeno još 20 optuženih, podignuta je 12. aprila 2010. i njom se terete za šverc kokaina zaplijenjenog u Urugvaju 15. oktobra 2009. Oni se sumnjiče da su u septembru 2009. organizovali primopredaju i transport 990 kilograma kokaina, koji je bio dio ukupne količine od 2.174 kilograma, zaplijenjenog na jahti Maui u Urugvaju.

Druga je uslijedila nedugo potom i njom se Šariću i nekolicini srpskih advokata i privrednika sudi zbog pranja novca stečenog preprodajom kokaina, odnosno zbog ubacivanja ,,prljavog novca” u legalne tokove kupovinom preduzeća u privatizaciji, poljoprivrednih dobara, objekata…

U septembru 2011. na pravnu snagu stupila je treća optužnica podignuta zbog šverca 1,1 tone kokaina u Brazilu, na kojoj su, osim Darka Šarića, i Goran Soković, zatim Željko Vujanović, braća Marko i Miloš Pandrc, Radan Adamović, Miloš Cajić, Nikola Dimitrijević, Mirko Miodragović, Aleksandar Miodrag i Darko Gazdić.

Četvrta optužnica podignuta je u oktobru 2011. protiv Šarića i još četvorice optuženih zbog krijumčarenja 990 kilograma kokaina nabavljenog u Brazilu, za koji se sumnja da je deo od 2.174 tone kokaina zaplijenjenog na brodu Maui u Urugvaju 15. oktobra 2009.

Krajem oktobra prošle godine tužilaštvo je podiglo još jednu, petu optužnicu protiv Šarića, na kojoj su osim Šarića, Gorana Sokovića i Željka Vujanovića, Milan Milovac zvani Cigla, Živko Sibinski i Boško Nedić. Optužnica se odnosi na zapljenu 235 kilograma kokaina u blizini Pize u Italiji 19. januara 2009.

Neki od optuženih su i dalje u bjekstvu. U bjekstvu su najtraženiji – narko bos Darko Šarić i njegovi najbliži saradnici Soković i Vujanović.

Za Šarićem je iz Srbije raspisana Interpolova ,,crvena” potjernica još u januaru 2010. No, njemu se izgubio trag u oktobru 2009. tokom akcije Balkanski ratnik, kada je misteriozno nestao iz Crne Gore.

U procesima za šverc kokaina do sada su sedmorica okrivljenih već osuđena na osnovu sporazuma sa tužilaštvom za organizovani kriminal po kojem su priznali krivicu u zamjenu za četiri do 10 godina zatvora, a pojedinima od njih trajno je oduzet dio imovine koju su stekli vršeći krivična djela. Prema pisanju beogradskih medija još dvojica optuženih pregovaraju o nagodbi.

Sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom su do sada zaključili optuženi Miloš Pandrc, Marko Vorotović, Dejan Rakić Raka, Nikola Pavlović Džoni, Aleksandar Miodrag, Miloš Krpović i Mirko Miodragović.

VN saznaju, advokati ostalih optuženih su tražili od suda da im budu dostavljeni sporazumi o priznavanju krivice i izjave onih koji su odlučili da na taj način okončaju krivični postupak. Branioci onih protiv kojih se postupak nastavlja na taj način žele da se vidi šta su to sve oni priznali. Pored toga, kako advokati najavljuju, tražiće da se tako osuđeni pojave kao svjedoci, kako bi na glavnom pretresu odbrana ostalih optuženih dobila mogućnost da im postavlja pitanja, u skladu sa načelom neposrednosti.

Trojica Šarićevih saradnika dobila su status svjedoka saradnika: Radan Adamović, Nebojša Joksović i Draško Vuković. Oni će se opet naći pred sudom u septembru, kad će ponoviti sve što im je poznato o poslovanjima Darka Šarića i ostalih.

Prvi koji je donio odluku da prizna krivicu u zamjenu za blažu kaznu bio je Nikola Dimitrijević, vlasnik firme DTM rilejšns, optužen u drugom postupku za pranje para.

Večernje novosti su pisale kako Dragan Labudović i Boris Laban, dvojica optuženih za pripadnost kriminalnoj grupi Šarića pregovaraju sa srpskim Tužilaštvom za organizovani kriminal. U zamjenu za priznanje krivice dobili bi blaže zatvorske kazne.

Prema informacijama medija veliku pomoć u razotkrivanju ovog narkokartela pružili su svjedoci saradnici, čije su tvrdnje potkrijepljene dokazima. Upravo zahvaljujući njihovim svjedočenjima, pokrenuto je još nekoliko istraga, koje su rezultirale podizanjem novih optužnica.

Nadležni iz Tužilaštva navode da su spremni da pregovaraju sa svim optuženima, kako bi se proces ubrzao.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo