Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ko će još propjevati

Objavljeno prije

na

Hapšenjem Nemanje Krstajića povećava se broj osoba koje su dospjele iza rešetaka zbog sumnje da su sarađivali sa Darkom Šarićem, i raste mogućnost da progovori još neko od osumnjičenih ili optuženih za umiješanost u poslove Pljevljaka. Krstajić je uhapšen po potjernici Interpola Srbije u rodnim Pljevljima. On je osumnjičen da je pomagao Darku Šariću da opere novac zarađen od krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu.

Krstajić, koji je dugo živio u Beogradu, da bi se u posljednjih godinu dana skrasio u Pljevljima, uhapšen je na zahtjev srpskog pravosuđa, koje protiv njega vodi postupak. Poslije saslušanja u Višem sudu u Bijelom Polju, određen mu je ekstradicioni pritvor.

Istražni organi Srbije u ovom trenutku Krstajića ne dovode u vezu sa švercom kokaina, već se sumnja da je umiješan u krivično djelo pranja novca. Krstajić koji prema prvim saznanjima medija nije do sada imao posla sa policijom, bio je, kako je „procurelo” iz Republike Srpske, gdje se vodi istraga o poslovanju klana Šarić, prvi čovjek u dvije firme pljevaljskog narko-bosa.

,,Očekuju se nova hapšenja ljudi, koji su se prije izvjesnog vremena iz Beograda preselili u Pljevlja”, naveo je izvor Večernjih novosti (VN) blizak istrazi. ,,Riječ je o mještanima, koji su bili na visokim pozicijama u firmama koje su poslovale u Šarićevoj poslovnoj imperiji. Njihov glavni zadatak je bio pranje novca zarađenog švercom kokaina.”

Šarić je, prema rezultatima istrage, posjedovao niz of-šor kompanija čija je svrha bila ubacivanje u legalne tokove miliona eura zarađenih krijumčarenjem. Prema saznanjima VN, ima indicija da se jedna od dvije firme, koje je vodio Krstajić, bavila stambenom izgradnjom, a da je novac za te poslove stizao iz nekih of-šor firmi registrovanih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Blic piše pak da Krstajića srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti da je umiješan u pranje novca grupe Darka Šarića preko dva preduzeća u Vranju 2009. godine. Navodno je osumnjičeni Pljevljak prao novac od prodaje kokaina, koji mu je davao Boban Stoiljković iz Vranja, inače uhapšen u aprilu 2011. sa sugrađaninom Aleksandrom Mišićem i Beograđaninom Markom Dabovićem, jer su u septembru 2009. organizovali transport 990 kilograma kokaina zaplijenjenih na jahti Maui u urugvajskim vodama.

Stoiljković je blizak saradnik Darka Šarića. Obojica su imala slovački pasoš i Šarić je dok je bio u Slovačkoj živio u Stoiljkovićevom stanu. Vranjanac se tereti i da je dva puta putovao u Brazil kako bi organizovao isporuku više od dvije tone kokaina.

Sumnja se da je Stoiljković vlasnik fabrika hljeba i mlijeka, kao i da je kupovao mehanizaciju i pogone od vranjske Novogradnje. Vjeruje se i da je Stoiljković gazda dvije pumpe Europetrol u Vranju.

Još se ne zna kada će Krstajić biti izručen Beogradu. Poslije perioda žalbe on bi mogao da se nađe u sudnici Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu, već na jesen. Za septembar je zakazan i nastavak suđenja protiv grupe Darka Šarića ne samo za trgovinu narkoticima već i za pranje para. Optužnicama je obuhvaćeno čak 56 osoba, pisale su proljetos VN.

Protiv Šarićeve grupe se postupci vode i zbog prodaje narkotika u Italiji. Pod istragom su i narko-kanali u Danskoj i zemljama Skandinavskog poluostrva.

Moćna američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) je, uz još nekoliko obavještajnih službi država u svijetu, bila zainteresovana za kartel Darka Šarića. DEA je sa srpskom Bezbednosno informativnom agencijom (BIA) pokrenula akciju Balkanski ratnik na razotkrivanju Šarićevih poslova.

Početkom jula je započet iznova krivični postupak, pošto su prvobitnoj optužnici pridodate još tri zbog šverca narkotika iz Južne Amerike. Optuženi se terete za šverc više od ukupno tri tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. U toku je sudski proces i zbog pranja novca stečenog od trgovine drogom koji je ubacivao u legalne tokove privrede u Srbiji u toku privatizacije.

Prva optužnica kojom je, osim Šarića, obuhvaćeno još 20 optuženih, podignuta je 12. aprila 2010. i njom se terete za šverc kokaina zaplijenjenog u Urugvaju 15. oktobra 2009. Oni se sumnjiče da su u septembru 2009. organizovali primopredaju i transport 990 kilograma kokaina, koji je bio dio ukupne količine od 2.174 kilograma, zaplijenjenog na jahti Maui u Urugvaju.

Druga je uslijedila nedugo potom i njom se Šariću i nekolicini srpskih advokata i privrednika sudi zbog pranja novca stečenog preprodajom kokaina, odnosno zbog ubacivanja ,,prljavog novca” u legalne tokove kupovinom preduzeća u privatizaciji, poljoprivrednih dobara, objekata…

U septembru 2011. na pravnu snagu stupila je treća optužnica podignuta zbog šverca 1,1 tone kokaina u Brazilu, na kojoj su, osim Darka Šarića, i Goran Soković, zatim Željko Vujanović, braća Marko i Miloš Pandrc, Radan Adamović, Miloš Cajić, Nikola Dimitrijević, Mirko Miodragović, Aleksandar Miodrag i Darko Gazdić.

Četvrta optužnica podignuta je u oktobru 2011. protiv Šarića i još četvorice optuženih zbog krijumčarenja 990 kilograma kokaina nabavljenog u Brazilu, za koji se sumnja da je deo od 2.174 tone kokaina zaplijenjenog na brodu Maui u Urugvaju 15. oktobra 2009.

Krajem oktobra prošle godine tužilaštvo je podiglo još jednu, petu optužnicu protiv Šarića, na kojoj su osim Šarića, Gorana Sokovića i Željka Vujanovića, Milan Milovac zvani Cigla, Živko Sibinski i Boško Nedić. Optužnica se odnosi na zapljenu 235 kilograma kokaina u blizini Pize u Italiji 19. januara 2009.

Neki od optuženih su i dalje u bjekstvu. U bjekstvu su najtraženiji – narko bos Darko Šarić i njegovi najbliži saradnici Soković i Vujanović.

Za Šarićem je iz Srbije raspisana Interpolova ,,crvena” potjernica još u januaru 2010. No, njemu se izgubio trag u oktobru 2009. tokom akcije Balkanski ratnik, kada je misteriozno nestao iz Crne Gore.

U procesima za šverc kokaina do sada su sedmorica okrivljenih već osuđena na osnovu sporazuma sa tužilaštvom za organizovani kriminal po kojem su priznali krivicu u zamjenu za četiri do 10 godina zatvora, a pojedinima od njih trajno je oduzet dio imovine koju su stekli vršeći krivična djela. Prema pisanju beogradskih medija još dvojica optuženih pregovaraju o nagodbi.

Sporazum o priznanju krivice sa Tužilaštvom su do sada zaključili optuženi Miloš Pandrc, Marko Vorotović, Dejan Rakić Raka, Nikola Pavlović Džoni, Aleksandar Miodrag, Miloš Krpović i Mirko Miodragović.

VN saznaju, advokati ostalih optuženih su tražili od suda da im budu dostavljeni sporazumi o priznavanju krivice i izjave onih koji su odlučili da na taj način okončaju krivični postupak. Branioci onih protiv kojih se postupak nastavlja na taj način žele da se vidi šta su to sve oni priznali. Pored toga, kako advokati najavljuju, tražiće da se tako osuđeni pojave kao svjedoci, kako bi na glavnom pretresu odbrana ostalih optuženih dobila mogućnost da im postavlja pitanja, u skladu sa načelom neposrednosti.

Trojica Šarićevih saradnika dobila su status svjedoka saradnika: Radan Adamović, Nebojša Joksović i Draško Vuković. Oni će se opet naći pred sudom u septembru, kad će ponoviti sve što im je poznato o poslovanjima Darka Šarića i ostalih.

Prvi koji je donio odluku da prizna krivicu u zamjenu za blažu kaznu bio je Nikola Dimitrijević, vlasnik firme DTM rilejšns, optužen u drugom postupku za pranje para.

Večernje novosti su pisale kako Dragan Labudović i Boris Laban, dvojica optuženih za pripadnost kriminalnoj grupi Šarića pregovaraju sa srpskim Tužilaštvom za organizovani kriminal. U zamjenu za priznanje krivice dobili bi blaže zatvorske kazne.

Prema informacijama medija veliku pomoć u razotkrivanju ovog narkokartela pružili su svjedoci saradnici, čije su tvrdnje potkrijepljene dokazima. Upravo zahvaljujući njihovim svjedočenjima, pokrenuto je još nekoliko istraga, koje su rezultirale podizanjem novih optužnica.

Nadležni iz Tužilaštva navode da su spremni da pregovaraju sa svim optuženima, kako bi se proces ubrzao.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo