Povežite se sa nama

Izdvojeno

DJECA NASILNOG DRUŠTVA: Normalizacija siledžijstva  

Objavljeno prije

na

I nedavni slučaj  u Baru, koji je uzburkao javnost, pokazuje da institucije u Crnoj Gori vrlo malo rade na prevenciji i uzrocima vršnjačkog nasilja. U našem zakonodavstvu ne postoji posebna definicija vršnjačkog nasilja, a institucije ne vode evidenciju broja prijavljenih i procesuiranih slučajeva vršnjačkog nasilja

 

Istraživanje o vršnjačkom nasilju u školama, koje je sprovedeno prije nekoliko godina, pokazalo je da je u crnogorskim osnovnim i srednjim školama svako četvrto dijete doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, a u prvom mjesecu školske godine neki oblik nasilnog ponašanja doživjelo je svako peto dijete. Istraživanje su, uz podršku tadašnjeg Ministarstva prosvjete, sproveli Udruženje Roditelji, Juventas i Unija srednjoškolaca Crne Gore.

Da agresivno ponašanje među djecom ne jenjava pokazuje i posljednji slučaj  u Baru. Žrtva maloljetničkog nasilja je trinaestogodišnji dječak koga je šakama u glavu udarao vršnjak, dok su drugi posmatrali i snimali. Pojedinci iz grupe dječaka,  maloljetnom napadaču govore – „raskrvari ga“.

Policija je, ubrzo nakon što je video snimak počeo da kruži društvenim mrežama, identifikovala aktere događaja. Istragom je utvrđeno da niko od učesnika incidenta ne podliježe krivičnom gonjenju, jer su godinu mlađi od dobi (14 godina) koju prepoznaje Krivični zakonik. Odbačene su prijave protiv njih i državni organi gonjenja su tu završili taj predmet. Izvor Monitora u tužilaštvu pojašnjava da prema zakonu nadležni tužilac, niti policija, nijesu obavezni da takve slučajeve prijave drugim nadležnim organima – poput Centra za socijalni rad ili škole, ali da u Crnoj Gori postoji praksa da to ipak rade vodeći računa o „najboljem interesu djeteta“. Izvor iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta pojasnio je da ni oni nijesu nadležni za ovaj slučaj, jer je utvrđeno da se odigrao daleko od dvorišta škole.

Prošle godine je javnost šokirana slučajem vršnjačkog nasilja u Beranama. Tu su bili uključeni stariji maloljetnici, koji se nalaze u vaspitno popravnom domu. Protiv trojice dječaka iz Berana, uzrasta od 14 do 16 godina, podignuta je optužnica zbog sumnje da su više mjeseci zlostavljali dvanaestogodišnju djevojčicu. Maloljetnicima je stavljeno na teret da su počinili krivično djelo silovanje, krivično djelo obljuba sa djetetom i krivično djelo ucjena.

Nije dovoljno rereagovati kad se nešto desi i objelodani. Kancelarija zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombudsman) često je upozoravala institucije da bi trebalo snažno da se bave uzrocima i prevencijom. Zaštitnik se posebno osvrnuo na ulogu obrazovnih ustanova, u čijim dvorištima i objektima je siledžijstvo sve učestalije, iako tamo radi najveći broj profilisanih stručnjaka, koji mogu primijetiti određene promjene u ponašanjima i reagovati kako problemi ne bi eskalirali.

„U svim slučajevima vršnjačkog nasilja u kojima postupa Zaštitnik zapažamo da obrazovna ustanova angažuje sve raspoložive kapacitete u cilju sprovođenja mjera za adekvatno kažnjavanje učenika koji su učestvovali u nasilju. Međutim, stiče se utisak da ni škola, niti druge službe ne preduzimaju konkretne radnje i mjere da ispitaju uzroke određenih ponašanja i pravovremeno reaguju kako bi spriječile dalje konflikte i pomogle učenicima koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje“, navode iz Kancelarije zaštitnika.

U našem zakonodavstvu ne postoji posebna definicija vršnjačkog nasilja, dok institucije ne vode evidenciju broja prijavljenih i procesuiranih slučajeva vršnjačkog nasilja.

Iz Udruženja Roditelji kažu za Monitor da je vršnjačko nasilje karakteristično za školsku sredinu, ali da istraživanja pokazuju da se ono dešava i na putu od škole do kuće, na autobuskim stajalištima, u prevozu… Važno je, tvrde, istaći da je nasilno ponašanje u vezi sa odnosima u školi i okolnostima u njoj, ali da svaka pojava vršnjačkog nasilja nije direktno vezana za život škole.

Nasilno ponašanje može biti fizičko (nanošenje fizičke povrede), verbalno (ruganje, ucjenjivanje, prijetnja) i socijalna izolacija (izopštavanje iz društva). Kao podvrste nasilnog ponašanja navode se i seksualno, kulturno, ekonomsko i sajberbuling (nasilje putem modernih tehnologija).

Psihološkinja Milica Pušonjić kaže kako se često može čuti da je nasilje među djecom „normalna pojava“ sa kojom se raste i u skladu sa tim postoje očekivanja da će dječje nasilno ponašanje biti spontano prevaziđeno tokom razvoja. Međutim, ona upozorava da posljedice počinjenog i proživljenog nasila  mogu biti trajne – za čitav život.

Predrasude, tvrdi, postoje i u pogledu razumijevanja manje vidljivih oblika nasilnog ponašanja kakvi su verbalno i socijalno-emocionalno nasilje. Mnoga djeca, a i odrasli, ne shvataju ozbiljnosti omalovažanja, nazivanja pogrdnim imenima, vrijeđanja, ignorisanja, uhođenja…

„Obično se nalaze racionalni ’razlozi’ da ovo ponašanje i nije baš nasilno, da se njime želi postići određeni cilj ili napraviti ’šala’ i slično. Među učenicima, obično dječacima, a i pojedinim roditeljima, raširena je predrasuda da nasilje osnažuje dijete“, kaže Pušonjić.

Iz Roditeljske SOS linije, koja djeluje pod okriljem Udruženja Roditelji, ističu da je „svuda oko nas nasilje“. Tvrde da na to zaboravljamo kada razmišljamo o djeci i njihovom ponašanju i olako ih optužimo kao isključive krivce. „Nikako da shvatimo da se oni ponašaju u skladu sa onim šta je opšte prihvaćeno i što im je svakodnevica. Dovoljno je ovih dana pogledati komentare građana na slučajeve nasilja i shvatiti da očigledno smatramo da je nasilje i odgovaranje nasiljem na nasilje potpuno ispravno“, navode u odgovoru.

Oni smatraju da je važno da roditelji i nastavnici, i svi akteri koji učestvuju u dječijem odrastanju, sarađuju na smanjenju nasilja u školi. I to, kažu, svi roditelji, a ne samo oni čija djeca zlostavljaju ili trpe nasilje.

Većina istraživača i teoretičara koji se bave problemima vršnjačkog nasilja smatra da je ono odraz ukupne situacije u društvu. U društvima u kojima se delinkventno ponašanje i kriminal ne sankcionišu na adekvatan način, mladi se poistovjećuju sa „negativnim herojima”. Kod nas generacijama rastu djeca u ambijentu u kojem se nasilje normalizuje. Posljedice su tu.

 

U školama se znaju procedure i odgovornost

Prema važećim propisima, nakon pojave nasilja, u školama postoji niz aktivnosti koje sprovode škole i centri za socijalni rad. Međutim, škole su se žalile da centri za socijalni rad često izostaju ili pokazuju vrlo malo interesovanja u ovakvim slučajevima. Zato najčešće samo kazne nasilnike (često i isključenjem iz ustanove), dok roditelji žrtve premještaju u druge škole.

U Udruženju Roditelji ističu da se u školama zna procedura šta treba da se radi u slučaju vršnjačkog nasilja, zna se odgovornost, i šta se dešava ako se ne preduzmu potrebni koraci.

„Upostavljena je i posebna linija za prijavu u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (070 777 777), a i poseban Nacionalni komitet za vršnjačko nasilje se bavi konkretnim slučajevima. Kao društvu nam je preostalo da radimo na poboljšanju kvaliteta podrške porodicama od nadležnih ustanova socijalne i dječije zaštite i u slučajevima kada njihovo dijete trpi nasilje i onda kada se nasilno ponaša“, saopštili su iz ovog udruženja.

U toj NVO ocjenjuju da moraju postojati posebni programi i rada sa porodicama, uz nadzor koji inače centri za socijalni rad sprovode, a i sistem zdravstva bi morao biti od veće podrške i u okviru domova zdravlja imati usluge psihosocijalne podrške.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

KADROVANJE CRNE GORE: Gdje ja stadoh, ti produbi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa , od formiranja nove Vlade Zdravka Krivokapića, opterećena sa skoro dvije stotine novih plata. Prethodno je i odlazeća tehnička Vlada Duška Markovića od septembra do decembra u javnoj upravi zaposlila skoro 500 novih lica

 

„Izgubili smo devet hiljada radnih mjesta od kada je ova Vlada na vlasti“, saopštio je Nebojša Medojević obrazlažući svoju ostavku na poslaničku funkciju. Vlada nije napravila nijedan od rezova koji su bili neophodni, dodao je predsjednik PzP, pojašnjavajući kako nije smanjena potrošnja u državnoj administraciji, ali ni broj zaposlenih koji su paraziti DPS-a. ,,Samo smo se dodatno zadužili na staru privrednu strukturu…”.

Iako statistički podaci daju za pravo bivšem poslaniku, izvršnoj vlasti i njenim emisarima u javnim i državnim institucijama i preduzećima ne treba, tek tako, prebacivati kako ne stvaraju nova radna mjesta i ne zapošljavaju nove ljude. Medojević bi ponešto o tome mogao saznati i u vlastitoj partiji.

Treba, ipak, poći od početka. I  DPS vlasti koje su period između avgustovskih izbora i formiranja  nove Vlade iskoristile da među budžetske korisnike ubace što više svojih.
U periodu septembar – decembar prošle godine, tehnička Vlada Duška Markovića povećala je broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama – korisnicima državnog budžeta za 3.178 osoba. Taj podatak Monitor je dobio iz Ministarstva javne uprave (MJU), odakle se pozivaju na podatke Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih u potrošačkim jedinicama budžeta na dan 30. novembar 2020.  To je oko dva odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.

Velika većina novozaposlenih obrela se u vaspitno-obrazovnim ustanovama (ukupno 2.702 zaposlena više u septembru nego u avgustu). Uglavnom je, kažu naši sagovornici riječ o vaspitačima, učiteljima i nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme, pa im resorno ministarstvo svake godine „ukrade“ jul i avgust. Odnosno, isplati im 10 plata za godinu rada.

Ni  to nije kompletna priča. „Iako se mjesec avgust ne može uzeti kao pravi pokazatelj stvarnog rasta broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra, povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je, iako kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020, kada je školska godina još uvijek trajala. U ovom slučaju, povećanje broja zaposlenih u tadašnjem resoru prosvjete iznosi 713 osoba “, rečeno nam je u kabinetu ministarke Tamare Srzentić. Naši sagovornici naglašavaju: „Izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo