Povežite se sa nama

Izdvojeno

REFORME POČELE OD PROSVJETE: Šakom o katedru

Objavljeno prije

na

Mjesečne plate kompletnog osoblja jedne podgoričke osnovne škole jednake su godišnjoj zaradi jednog ministra ili poslanika. Naravno, ne računajući sve druge privilegije koje ih sljeduju. Pa da onda neko kaže da je najava štrajka ucjena

 

Kakva je to škola kada učenik jedva čeka da izađe iz nje, pitao je direktore škola premijer Zdravko Krivokapić na prošlonedjeljnom sastanku. Odgovor nije dobio jer je držao monolog, začinjen prijetnjama, vikom i lupanjem šakom o govornicu. Premijer se tu osvrnuo na razne pojave u školstvu a posebno je odjeknula njegova preventivna kritika štrajka. „Ako se taj štrajk desi, a na osnovu informacija koje ja imam najverovatnije može, onda je to još jednom opstrukcija ovoj Vladi”.

Samo par dana ranije premijer, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta i ministar finansija razgovarali su sa predstavnicima Sindikata prosvjete o tome da li i na koji način država može stimulisati rad prosvjetnih radnika tokom pandemije. O štrajku nije bilo ni pomena. „Prijetnji sa naše strane nije bilo. Niti ucjena”, izjavio je potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Nikolaj Knežević.

Iz jednog od najmoćnijih sindikata, koji predstavlja preko 10.000 zapošljenih u obrazovanju, saopštili su da su na žalbe vladinih zvaničnika da su zatekli rasulo i praznu kasu odgovorili da su svjesni situacije i da nijesu došli da razgovaraju o povećanju plata.

„Što se štrajka neposredno tiče, premijer je vjerovatno mislio na takozvani bijeli štrajk. Kada kolege kroz bolovanje i smanjen intenzitet rada žele da skrenu pažnju na svoj status. Ako je na to mislio, pogrešnu je adresu odabrao. Štrajk sam ja pomenuo još u septembru kao mogućnost neotpočinjanja nastavne godine. Žao mi je što taj moj predlog nije dobio većinu u sindikalnim organima“, kaže za Monitor Slobodan Savović, predsjednik Gradskog odbora Podgorica i član Glavnog odbora Sindikata prosvjete. On ističe da je sindikat prosvjete od početka konzistentno tražio rješavanje istih pitanja.

„Pregovori se nastavljaju, to je sigurno. Pored zahtjeva koje smo ostvarili u pregovorima, ostaje u fokusu valorizacija rada preko norme. Tražili smo i od ‘onih’ i od ‘ovih’ definisanje uslova pod kojim ulazimo u ovu novu realnost. Škola, đaci i nastavnici pogođeni koronom neće se skoro vratiti u normalu“, ističe Savović i objašnjava da još nije definisan glavni uslov a to je naplata časova preko norme.

Tu se matematika Vlade i sindikata ne slaže. Premijer računa ovako: „Nemojte mene da dovodite u situaciju da je 30 minuta jednako 45 minuta, sadržaj vam je smanjen 20 odsto. Napravićete normalnu računicu šta je 18 časova norme a šta je 40 sati radne nedelje“. Iz Sindikata su mu odgovorili:   „Nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave, isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima. Koju god operaciju da primijenimo, to mora biti uvećana norma ili prekovremeni rad“.

Prema zakonima o obrazovanju, nastavnici su dužni da u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje izvode nastavu (norma časova) od 18 do 20 časova. Nastavnicima je u kovid uslovima nametnuta sedmična norma od 25 do 30 časova. Nedavno su iz Udruženje nastavnika društvene grupe predmeta tražili od resornog ministarstva da upozori direktore da se zakoni poštuju.

Premijera ljuti i činjenica da je Sindikat prosvjete 30. oktobra prošle godine vladi u tehničkom mandatu predložio nekoliko modela po kojima bi njihov dodatni rad mogao biti valorizovan. Među predlozima su stimulans od 10 odsto na zarade tokom trajanja pandemije ili linearno uvećanje zarada za pet odsto i dodatnih pet odsto za one koji dio nastave drže onlajn, a dio u učionici. Odlazeći ministar Damir Šehović bio je voljan da na sve pristane. „Taj koji vam je to obećao neka vam to ispuni. Nemojte nas ucjenjivati“, odgovara sada Krivokapić.

Za sada se završilo na tome da su iz sindikata pozvali premijera na dalje pregovore kazavši mu da ne ucjenjuju, ali da neće ni ćutati o tome da prosvjetni radnici obezbjeđuju zaštitne maske i kompjutere na radnom mjestu.

„Ogroman teret tokom pandemije pored ljekara pretrpio je i nastavni kadar u školama, jer se učenju na daljinu pristupilo bez adekvatne pripreme u inače zastarjelom obrazovnom sistemu”, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona ističe da je štrajk legitimno i legalno sredstvo za ostvarenje boljih uslova rada svih, pa i nastavnog kadra i to im se ne može osporiti. „Ova Vlada mora naći način da im uslove rada učini boljim, a ne da im premijer prijeti ograničenjem prava iz rada koja imaju i drugi. Mislim da su i očekivanja prosvjetara bila da će upravo premijer koji dolazi iz obrazovnog sistema imam mnogo više razumijevanja za njih i njihove probleme. Vlada treba da otvori dijalog sa prosvjetnom zajednicom i da zajedno dođu do modela koji je prihvatljiv za obje strane, a zatezanjem tih odnosa najviše gube oni su u središtu tog sistema – učenici“.

Premijer je u ekspozeu obećao mnoge promjene u ključnoj oblasti za budućnost: Unapređenje obrazovnog sistema, Obrazovni sistem i kvalitet stečenog znanja je mjera razvoja jednog društva, Poboljšavanje uslova rada, Postavljanje u centar učenika, Aktivnosti za poboljšanje kompetencija nastavnika, Transparentnost, Onemogućavanje korupcije i mita, Da naši nastavnici imaju dostojanstvo profesije, Jak sindikat, koji brani radnika, a ne poslodavca i državnu upravu, Dijalog, Otvorena vrata. Iz Sindikata su citirali ove najave i istakli da svaku potpisuju.

Za sada smo dobili spajanje prosvjete sa još tri resora. Iz CGO-a izražavaju bojazan da se tako obrazovanje gubi iz fokusa. „Mi smo do sad vidjeli nekoliko odluka koje su bile usmjerene na kadrovske promjene, i pozdravljamo razrješenja kontroverznih direktora obrazovnih ustanova Radmile Backović, direktorke JPU ‘Dragan Kovačević’ u Nikšiću i Veselina Pićurića, direktora Srednje elektrotehničke škole  ‘Vaso Aligrudić'“, kaže Kaluđerović i dodaje da se nada da će ministarka Vesna Bratić „u skladu sa zakonom, razriješiti sve one za koje postoje razlozi ali i da će spriječiti novi talas partijskog postavljenja direktora. Ukoliko se to ne desi, imaćemo istu situaciju kao ranije, samo sa direktorima drugih partijskih knjižica“.

Nevolje u obrazovanju su kompleksne i višedecenijske. Status predavača je samo jedan od mnogobrojnih problema. Monitor je pisao da su prosvjetni radnici nerijetko podstanari ili žive u roditeljskim stanovima. Vlada je od 2009. do 2018. godine za stambeno obezbjeđivanje već obezbijeđenih funkcionera potrošila više od 13 miliona eura. Tako su funkcioneri sa zaradama od po nekoliko hiljada eura, uknjižili još po jedan stan. Uz rate od 40 do 70 eura. Prosvjetna zajednica organizovala je 2019. godine protest, tražeći da profesori sa 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za, na primjer, ministra  Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici.

Prosječna plata u obrazovanju, prema podacima Monstata, uvijek je bila ispod državnog prosjeka. Za sedam godina od 2012. do 2019, povećala se za čitavih 47 eura, sa 451 na 498 eura. „Plata je sa prošlogodišnjom korekcijom koeficijenata u obrazovanju i očekivanim na januarsku platu izjednačena sa državnim prosjekom. Što je i dalje van pameti ako se hoće ostvariti značajnija uloga u društvu”, ističe Savović.

Monitor je pisao i o tome da Ministarstvo prosvjete mjesečno izdvaja za zarade za jednu osnovnu školu u Podgorici – 63.000 eura. Jedna osnovna škola sa platama kompletnog osoblja jednaka je godišnjoj zaradi jednog ministra ili poslanika. Naravno, ne računajući sve druge privilegije koje ih sljeduju. Pa onda neko kaže da je najava štrajka ucjena.

 

PETAR ŠPADIJER, PROSVJETNA ZAJEDNICA CG
Prosvjeto, i Bogu si teška

Tmurno i kišno nedjeljno jutro. Idealno za spavanje. I svi spavaju, kako i dolikuje. Budni su samo prosvjetari.

Neki od njih rade danas. Snimaju časove za onlajn nastavu. No, snimanje je samo kruna višednevnog rada. Ne može se pred kamere trupačke. Mora se predavanje pripremiti, vizuelno urediti. A to je posao koji traje bar dva-tri sata po predavanju, i to samo fizičkog posla – izbor fotosa i crteža, njihova obrada, priprema pratećeg teksta, dizajniranje prezentacije… Sva ova priprema odvija se paralelno sa pripremom i realizovanjem redovne nastave.

Snimanje se odvija (bar za mene) u drugom gradu, do kojeg se mora doći. O trošku nastavnika, naravno! Održani časovi će možda biti plaćeni, a možda i neće. Niko od nas, učesnika, ali ni kolega koji su nam pomagali, nije se o tome raspitivao, niko nije potpisao bilo kakav ugovor. Pozvani smo, zamoljeni da održimo časove, i mi smo pristali.

Puštite prosvetare na miru. Nije to samo ono kad dovedete đecu u školu i kad ih vratite. To je mnogo više i mnogo duže – i u okviru dana i u okviru godine. Pa i da je samo to! Koliko puta ste za vlastito dijete rekli „ne mogu mu ništa“, a mi radimo sa tridesetoro takvih kojima vi ne možete ništa. Mi možemo! Mi moramo! Pri tome, svoju djecu gurajući u drugi plan. A i to se zaboravlja, to da su i prosvjetari ljudi koji imaju svoje porodice, svoju djecu.

I ne prihvatam komentare „ne rade svi tako“. Imenujte neradnike, prijavite ih, neka ne kaljaju časnu pofesiju. Većina zaposlenih u prosvjeti radi najpoštenije i najbolje što mogu, od pojave epidemije često i do granica fizičke izdržljivosti,  ne razmišljajući o zdravstvenim rizicima.

I zato ne pristajem na paušalne generalizacije prosvjetara. Ljudi u prosvjeti to ne zaslužuju.

 

SNEŽANA KALUĐEROVIĆ, CGO
Prioriteti

Prvi prioritet Vlade mora biti obezbjeđivanje jednake dostupnosti obrazovanja svim učenicima (dostupnost internetu, kompjuterima…).

Drugi prioritet jesu neophodne brojne obuke svih nastavnika kako bi se trenutni proces nastave olakšao svima.

Naravno, treći i ne manje važan prioritet jeste da se u nerealnim uslovima nastave smanji opterećenje nastavnog kadra obavezama makar u dijelu administracije.

Četvrti prioritet jeste da se učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama omogući pristup nastavi u odnosu na trenutno stanje pandemije.

Peti bi bio uvećanje budžeta za usavršavanje stručnih kadrova.

Osim ovih prioriteta koji adresiraju goruće potrebe, mora se hitno pristupiti i izmjenama zakonodavnog okvira iz oblasti obrazovanja, a prije svega Opšteg zakona o obrazovanju, a posebno u dijelu izbora direktora da bi se ovaj proces vratio u škole i lokalne zajednice a samim tim uvećala odgovornost i kvalitet, ali i podržao razvoj kritičkog mišljenja u školama. Naravno, potrebno je i kontinuirano raditi na unapređivanju uslova rada u školama i materijalnog statusa prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo