Povežite se sa nama

Izdvojeno

REFORME POČELE OD PROSVJETE: Šakom o katedru

Objavljeno prije

na

Mjesečne plate kompletnog osoblja jedne podgoričke osnovne škole jednake su godišnjoj zaradi jednog ministra ili poslanika. Naravno, ne računajući sve druge privilegije koje ih sljeduju. Pa da onda neko kaže da je najava štrajka ucjena

 

Kakva je to škola kada učenik jedva čeka da izađe iz nje, pitao je direktore škola premijer Zdravko Krivokapić na prošlonedjeljnom sastanku. Odgovor nije dobio jer je držao monolog, začinjen prijetnjama, vikom i lupanjem šakom o govornicu. Premijer se tu osvrnuo na razne pojave u školstvu a posebno je odjeknula njegova preventivna kritika štrajka. „Ako se taj štrajk desi, a na osnovu informacija koje ja imam najverovatnije može, onda je to još jednom opstrukcija ovoj Vladi”.

Samo par dana ranije premijer, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta i ministar finansija razgovarali su sa predstavnicima Sindikata prosvjete o tome da li i na koji način država može stimulisati rad prosvjetnih radnika tokom pandemije. O štrajku nije bilo ni pomena. „Prijetnji sa naše strane nije bilo. Niti ucjena”, izjavio je potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Nikolaj Knežević.

Iz jednog od najmoćnijih sindikata, koji predstavlja preko 10.000 zapošljenih u obrazovanju, saopštili su da su na žalbe vladinih zvaničnika da su zatekli rasulo i praznu kasu odgovorili da su svjesni situacije i da nijesu došli da razgovaraju o povećanju plata.

„Što se štrajka neposredno tiče, premijer je vjerovatno mislio na takozvani bijeli štrajk. Kada kolege kroz bolovanje i smanjen intenzitet rada žele da skrenu pažnju na svoj status. Ako je na to mislio, pogrešnu je adresu odabrao. Štrajk sam ja pomenuo još u septembru kao mogućnost neotpočinjanja nastavne godine. Žao mi je što taj moj predlog nije dobio većinu u sindikalnim organima“, kaže za Monitor Slobodan Savović, predsjednik Gradskog odbora Podgorica i član Glavnog odbora Sindikata prosvjete. On ističe da je sindikat prosvjete od početka konzistentno tražio rješavanje istih pitanja.

„Pregovori se nastavljaju, to je sigurno. Pored zahtjeva koje smo ostvarili u pregovorima, ostaje u fokusu valorizacija rada preko norme. Tražili smo i od ‘onih’ i od ‘ovih’ definisanje uslova pod kojim ulazimo u ovu novu realnost. Škola, đaci i nastavnici pogođeni koronom neće se skoro vratiti u normalu“, ističe Savović i objašnjava da još nije definisan glavni uslov a to je naplata časova preko norme.

Tu se matematika Vlade i sindikata ne slaže. Premijer računa ovako: „Nemojte mene da dovodite u situaciju da je 30 minuta jednako 45 minuta, sadržaj vam je smanjen 20 odsto. Napravićete normalnu računicu šta je 18 časova norme a šta je 40 sati radne nedelje“. Iz Sindikata su mu odgovorili:   „Nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave, isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima. Koju god operaciju da primijenimo, to mora biti uvećana norma ili prekovremeni rad“.

Prema zakonima o obrazovanju, nastavnici su dužni da u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje izvode nastavu (norma časova) od 18 do 20 časova. Nastavnicima je u kovid uslovima nametnuta sedmična norma od 25 do 30 časova. Nedavno su iz Udruženje nastavnika društvene grupe predmeta tražili od resornog ministarstva da upozori direktore da se zakoni poštuju.

Premijera ljuti i činjenica da je Sindikat prosvjete 30. oktobra prošle godine vladi u tehničkom mandatu predložio nekoliko modela po kojima bi njihov dodatni rad mogao biti valorizovan. Među predlozima su stimulans od 10 odsto na zarade tokom trajanja pandemije ili linearno uvećanje zarada za pet odsto i dodatnih pet odsto za one koji dio nastave drže onlajn, a dio u učionici. Odlazeći ministar Damir Šehović bio je voljan da na sve pristane. „Taj koji vam je to obećao neka vam to ispuni. Nemojte nas ucjenjivati“, odgovara sada Krivokapić.

Za sada se završilo na tome da su iz sindikata pozvali premijera na dalje pregovore kazavši mu da ne ucjenjuju, ali da neće ni ćutati o tome da prosvjetni radnici obezbjeđuju zaštitne maske i kompjutere na radnom mjestu.

„Ogroman teret tokom pandemije pored ljekara pretrpio je i nastavni kadar u školama, jer se učenju na daljinu pristupilo bez adekvatne pripreme u inače zastarjelom obrazovnom sistemu”, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona ističe da je štrajk legitimno i legalno sredstvo za ostvarenje boljih uslova rada svih, pa i nastavnog kadra i to im se ne može osporiti. „Ova Vlada mora naći način da im uslove rada učini boljim, a ne da im premijer prijeti ograničenjem prava iz rada koja imaju i drugi. Mislim da su i očekivanja prosvjetara bila da će upravo premijer koji dolazi iz obrazovnog sistema imam mnogo više razumijevanja za njih i njihove probleme. Vlada treba da otvori dijalog sa prosvjetnom zajednicom i da zajedno dođu do modela koji je prihvatljiv za obje strane, a zatezanjem tih odnosa najviše gube oni su u središtu tog sistema – učenici“.

Premijer je u ekspozeu obećao mnoge promjene u ključnoj oblasti za budućnost: Unapređenje obrazovnog sistema, Obrazovni sistem i kvalitet stečenog znanja je mjera razvoja jednog društva, Poboljšavanje uslova rada, Postavljanje u centar učenika, Aktivnosti za poboljšanje kompetencija nastavnika, Transparentnost, Onemogućavanje korupcije i mita, Da naši nastavnici imaju dostojanstvo profesije, Jak sindikat, koji brani radnika, a ne poslodavca i državnu upravu, Dijalog, Otvorena vrata. Iz Sindikata su citirali ove najave i istakli da svaku potpisuju.

Za sada smo dobili spajanje prosvjete sa još tri resora. Iz CGO-a izražavaju bojazan da se tako obrazovanje gubi iz fokusa. „Mi smo do sad vidjeli nekoliko odluka koje su bile usmjerene na kadrovske promjene, i pozdravljamo razrješenja kontroverznih direktora obrazovnih ustanova Radmile Backović, direktorke JPU ‘Dragan Kovačević’ u Nikšiću i Veselina Pićurića, direktora Srednje elektrotehničke škole  ‘Vaso Aligrudić'“, kaže Kaluđerović i dodaje da se nada da će ministarka Vesna Bratić „u skladu sa zakonom, razriješiti sve one za koje postoje razlozi ali i da će spriječiti novi talas partijskog postavljenja direktora. Ukoliko se to ne desi, imaćemo istu situaciju kao ranije, samo sa direktorima drugih partijskih knjižica“.

Nevolje u obrazovanju su kompleksne i višedecenijske. Status predavača je samo jedan od mnogobrojnih problema. Monitor je pisao da su prosvjetni radnici nerijetko podstanari ili žive u roditeljskim stanovima. Vlada je od 2009. do 2018. godine za stambeno obezbjeđivanje već obezbijeđenih funkcionera potrošila više od 13 miliona eura. Tako su funkcioneri sa zaradama od po nekoliko hiljada eura, uknjižili još po jedan stan. Uz rate od 40 do 70 eura. Prosvjetna zajednica organizovala je 2019. godine protest, tražeći da profesori sa 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za, na primjer, ministra  Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan od 89 kvadrata u Podgorici.

Prosječna plata u obrazovanju, prema podacima Monstata, uvijek je bila ispod državnog prosjeka. Za sedam godina od 2012. do 2019, povećala se za čitavih 47 eura, sa 451 na 498 eura. „Plata je sa prošlogodišnjom korekcijom koeficijenata u obrazovanju i očekivanim na januarsku platu izjednačena sa državnim prosjekom. Što je i dalje van pameti ako se hoće ostvariti značajnija uloga u društvu”, ističe Savović.

Monitor je pisao i o tome da Ministarstvo prosvjete mjesečno izdvaja za zarade za jednu osnovnu školu u Podgorici – 63.000 eura. Jedna osnovna škola sa platama kompletnog osoblja jednaka je godišnjoj zaradi jednog ministra ili poslanika. Naravno, ne računajući sve druge privilegije koje ih sljeduju. Pa onda neko kaže da je najava štrajka ucjena.

 

PETAR ŠPADIJER, PROSVJETNA ZAJEDNICA CG
Prosvjeto, i Bogu si teška

Tmurno i kišno nedjeljno jutro. Idealno za spavanje. I svi spavaju, kako i dolikuje. Budni su samo prosvjetari.

Neki od njih rade danas. Snimaju časove za onlajn nastavu. No, snimanje je samo kruna višednevnog rada. Ne može se pred kamere trupačke. Mora se predavanje pripremiti, vizuelno urediti. A to je posao koji traje bar dva-tri sata po predavanju, i to samo fizičkog posla – izbor fotosa i crteža, njihova obrada, priprema pratećeg teksta, dizajniranje prezentacije… Sva ova priprema odvija se paralelno sa pripremom i realizovanjem redovne nastave.

Snimanje se odvija (bar za mene) u drugom gradu, do kojeg se mora doći. O trošku nastavnika, naravno! Održani časovi će možda biti plaćeni, a možda i neće. Niko od nas, učesnika, ali ni kolega koji su nam pomagali, nije se o tome raspitivao, niko nije potpisao bilo kakav ugovor. Pozvani smo, zamoljeni da održimo časove, i mi smo pristali.

Puštite prosvetare na miru. Nije to samo ono kad dovedete đecu u školu i kad ih vratite. To je mnogo više i mnogo duže – i u okviru dana i u okviru godine. Pa i da je samo to! Koliko puta ste za vlastito dijete rekli „ne mogu mu ništa“, a mi radimo sa tridesetoro takvih kojima vi ne možete ništa. Mi možemo! Mi moramo! Pri tome, svoju djecu gurajući u drugi plan. A i to se zaboravlja, to da su i prosvjetari ljudi koji imaju svoje porodice, svoju djecu.

I ne prihvatam komentare „ne rade svi tako“. Imenujte neradnike, prijavite ih, neka ne kaljaju časnu pofesiju. Većina zaposlenih u prosvjeti radi najpoštenije i najbolje što mogu, od pojave epidemije često i do granica fizičke izdržljivosti,  ne razmišljajući o zdravstvenim rizicima.

I zato ne pristajem na paušalne generalizacije prosvjetara. Ljudi u prosvjeti to ne zaslužuju.

 

SNEŽANA KALUĐEROVIĆ, CGO
Prioriteti

Prvi prioritet Vlade mora biti obezbjeđivanje jednake dostupnosti obrazovanja svim učenicima (dostupnost internetu, kompjuterima…).

Drugi prioritet jesu neophodne brojne obuke svih nastavnika kako bi se trenutni proces nastave olakšao svima.

Naravno, treći i ne manje važan prioritet jeste da se u nerealnim uslovima nastave smanji opterećenje nastavnog kadra obavezama makar u dijelu administracije.

Četvrti prioritet jeste da se učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama omogući pristup nastavi u odnosu na trenutno stanje pandemije.

Peti bi bio uvećanje budžeta za usavršavanje stručnih kadrova.

Osim ovih prioriteta koji adresiraju goruće potrebe, mora se hitno pristupiti i izmjenama zakonodavnog okvira iz oblasti obrazovanja, a prije svega Opšteg zakona o obrazovanju, a posebno u dijelu izbora direktora da bi se ovaj proces vratio u škole i lokalne zajednice a samim tim uvećala odgovornost i kvalitet, ali i podržao razvoj kritičkog mišljenja u školama. Naravno, potrebno je i kontinuirano raditi na unapređivanju uslova rada u školama i materijalnog statusa prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo