Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dobar savjet titule vrijedi

Objavljeno prije

na

Crnogorski premijer dobio je u danima teške ekonomske krize pojačanje – Petra Ivanovića, doktora ekonomije, koji je, pored ostalog i predavač na donjogoričkom fakultetu Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Osim Ivanovića, u Đukanovićev kabinet ušla je i nova savjetnica za spoljnu politiku – Ana Vukadinović. Doskorašnja šefica Sekretarijata za evropske integracije nema mrlja u biografiji. Prerastanjem Sekretrarijata na čijem je bila čelu u Ministarstvo za evropske integracije koje je preuzela Gordana Đurović – Vukadinovićeva je ostala neraspoređena. Njeno dovođenje u Đukanovićev kabinet mnogi tumače kao dobar potez. VIŠESTRUKI POVRATNIK: Dosadašnji Đukanovićev savjetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom i privatizaciju Vojin Vlahović preuzeo je mjesto šefa premijerovog kabineta.

Vlahovića crnogorska javnost pamti iz vremena kada je bio važan faktor u Savjetu za privatizaciju. Bio je sekretar Savjeta kada se to tijelo najviše pominjalo u medijima zbog raznoraznih privatizacionih afera.

Bio je i u upravnim odborima HTP Boka AD Herceg Novi, predsjednik Upravnog odbora Montenegrobonusa Cetinje, direktor Turističke organizacije Crne Gore… Savjet za privatizaciju imenovao ga je prije dvije godine i za člana Tenderske komisije u kojoj je sjedio zajedno sa Bojšom Šotrom iz Eurofonda kojeg kontroliše Vesko Barović, esdepeovcem Raškom Konjevićem, Vladimirom Vukmirovićem, bivšim predsjednikom Privredne komore Crne Gore….

Nakon što se dokazao u vrijeme burne privatizacije Vlahović stiže do šefovanja prvim kabinetom. A već je jednom, za mandata Filipa Vujanovića, bio na tom mjestu. Čak je 2001. godine bio istovremeno i pomoćnik generalnog sekretara Vlade. Bogata privatizaciono – savjetnička karijera.

Književnik Pavle Goranović i dalje ostaje premijerov savjetnik za kulturu. Ipak, i pored pominjanja novih imena još je upražnjena stolica savjetnika za odnose s javnošću. Aleksandar Eraković, bivši novinar a od 2007. do nedavno premijerov savjetnik, našao je novo uhljebljenje. Postao je ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Eraković nije jedini savjetnik koji je otplivao u diplomatske vode. Sa diplomatskim pasošem u džepu put Zagreba se otisnuo i Goran Rakočević, koji je bio i premijerov i predsjednikov savjetnik.

Iza Rakočevića stoji poduža radna biografija. I beogradsko i podgoričko poglavlje su zanimljivi. Jedna od „najsjajnijih” tačaka je rukovođenje Televizijom Crne Gore, koje je ostalo zapamćeno po enormnim gubicima koje je ta kuća napravila za vrijeme njegovog mandata. Osim dugova – tada je gomilan i višak zaposlenih.

Oprobao se osvjedočeni Đukanovićev i Vujanovićev savjetodavac i u ministarskoj fotelji. Kako i dolikuje – bio je ministar kulture.

Kada su ga ispraćali u Zagreb – Milan Roćen, aktuelni ministar spoljnih poslova, začepio je usta onima što su Rakočevića ogovarali, prozivali za nepočinstva i sumnjali u njegove diplomatske sposobnosti: „Pet godina je bio spoljnopolitički savjetnik Predsjednika Crne Gore”.

Zna Roćen šta znači dobar savjet. I sam ih je dijelio.

Od 1997. do 2003. Roćen je bio Đukanovićev spoljnopolitički savjetnik, 2003. glavni politički savjetnik, a nešto kratko 2006. vojni savjetnik. Sada čovjek može i u praksi da pokaže šta zna.

BESPLATNO SAVJETUJE: Neko karijere radi, neko bi da zaradi, a ima i onih koji savjetuju – gratis.

Sredinom ovog mjeseca Administrativni odbor Skupštine Crne Gore nije bio načisto šta da radi sa Raškom Konjevićem. Hoće čovjek da bude i šef kabineta i glavni savjetnik predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, a uz to i profesionalno – poslanik. Komisija za utvrđivanje konflikta interesa konstatovala je da Konjević ne krši zakon ako mu se zadovolje sve te ambicije – pošto za obavljanje dužnosti savjetnika neće dobijati novčanu nadoknadu. Džabe će udjeljivati savjete predsjedniku parlamenta.

Koliko i kako naplaćuje savjetodavstvo Vuk Bošković – tačno se ne zna. Ali ono što je jasno jeste da je od 2003. bez prekida na mjestu savjetnika Predsjednika Crne Gore i to za – nacionalnu bezbjednost. Vujanović, valjda, najbolje zna koliko mu Boškovićeva riječ vrijedi i znači.

Bio je Bošković i načelnik Centara bezbjednosti u Bijelom Polju, Cetinju i Podgorici. Od decembra 1994. do januara 1998. godine načelnik Uprave policije u MUP-u Crne Gore, a od 1998. do 2001. godine pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. Potom savjetnik predsjednika Vlade za unutrašnju bezbjednost. Od maja 2003. godine ne napušta kabinet u centru grada i udobnu fotelju savjetnika Predsjednika države.

POSLJEDNJI POSAO: Tridesetdevetogodišnjem Goranu Žugiću mjesto savjetnika za nacionalnu bezbjednost tada predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – nije donijelo ništa dobro. Ubijen je 31. maja 2000. godine, nešto prije ponoći, ispred svog stana u Podgorici. Važio je za jednog od najbližih i najpouzdanijih Đukanovićevih saradnika. Bio mu je savjetnik za nacionalnu bezbjednost od marta 1998. godine, a prije toga bio je načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom i Podgorici.

Imali smo mi i uvoznih savjetnika. Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sistema u Crnoj Gori, bio je i savjetnik predsjednika Mila Đukanovića. On je 2000. godine uhapšen u Baltimoru zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 miliona dolara. Ne treba zaboraviti ni da je Vujanovićev savjetnik, u vrijeme kada je bio premijer, bio i Vojin Lazarević, visoki funkcioner i jedan od finansijera Narodne stranke, dok je na njenom čelu bio Novak Kilibarda. No, od tih savjeta, kako stoje stvari, bilo je bolje savjetodavcu nego Vujanoviću i onima čiji je premijer bio. Lazarevićev EFT je bio glavni partner Crne Gore, ekskluzivni uvoznik električne energije. Lazareviću se posrećilo, pa je nakon odlaska iz Vujanovićevog kabineta odletio u London i u posjed uknjižio dio firme koja na Balkanu okreće stotine miliona!
Danas po kabinetima predsjednika države, Vlade i Skupštine sjede ljudi najrazličitijeg obrazovanja, biografija i ambicija. Od onih kojima je najlakše i najunosnije da u udobnosti otmjenih kabineta zamazuju oči i sebi i drugima i polako se, bez mnogo truda i rada, tiskaju u diplomatiju ili do neke ministarske fotelje – pa do mladih i ambicioznih koji znaju svoj posao i predano ga rade.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo