Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dobar savjet titule vrijedi

Objavljeno prije

na

Crnogorski premijer dobio je u danima teške ekonomske krize pojačanje – Petra Ivanovića, doktora ekonomije, koji je, pored ostalog i predavač na donjogoričkom fakultetu Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Osim Ivanovića, u Đukanovićev kabinet ušla je i nova savjetnica za spoljnu politiku – Ana Vukadinović. Doskorašnja šefica Sekretarijata za evropske integracije nema mrlja u biografiji. Prerastanjem Sekretrarijata na čijem je bila čelu u Ministarstvo za evropske integracije koje je preuzela Gordana Đurović – Vukadinovićeva je ostala neraspoređena. Njeno dovođenje u Đukanovićev kabinet mnogi tumače kao dobar potez. VIŠESTRUKI POVRATNIK: Dosadašnji Đukanovićev savjetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom i privatizaciju Vojin Vlahović preuzeo je mjesto šefa premijerovog kabineta.

Vlahovića crnogorska javnost pamti iz vremena kada je bio važan faktor u Savjetu za privatizaciju. Bio je sekretar Savjeta kada se to tijelo najviše pominjalo u medijima zbog raznoraznih privatizacionih afera.

Bio je i u upravnim odborima HTP Boka AD Herceg Novi, predsjednik Upravnog odbora Montenegrobonusa Cetinje, direktor Turističke organizacije Crne Gore… Savjet za privatizaciju imenovao ga je prije dvije godine i za člana Tenderske komisije u kojoj je sjedio zajedno sa Bojšom Šotrom iz Eurofonda kojeg kontroliše Vesko Barović, esdepeovcem Raškom Konjevićem, Vladimirom Vukmirovićem, bivšim predsjednikom Privredne komore Crne Gore….

Nakon što se dokazao u vrijeme burne privatizacije Vlahović stiže do šefovanja prvim kabinetom. A već je jednom, za mandata Filipa Vujanovića, bio na tom mjestu. Čak je 2001. godine bio istovremeno i pomoćnik generalnog sekretara Vlade. Bogata privatizaciono – savjetnička karijera.

Književnik Pavle Goranović i dalje ostaje premijerov savjetnik za kulturu. Ipak, i pored pominjanja novih imena još je upražnjena stolica savjetnika za odnose s javnošću. Aleksandar Eraković, bivši novinar a od 2007. do nedavno premijerov savjetnik, našao je novo uhljebljenje. Postao je ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Eraković nije jedini savjetnik koji je otplivao u diplomatske vode. Sa diplomatskim pasošem u džepu put Zagreba se otisnuo i Goran Rakočević, koji je bio i premijerov i predsjednikov savjetnik.

Iza Rakočevića stoji poduža radna biografija. I beogradsko i podgoričko poglavlje su zanimljivi. Jedna od „najsjajnijih” tačaka je rukovođenje Televizijom Crne Gore, koje je ostalo zapamćeno po enormnim gubicima koje je ta kuća napravila za vrijeme njegovog mandata. Osim dugova – tada je gomilan i višak zaposlenih.

Oprobao se osvjedočeni Đukanovićev i Vujanovićev savjetodavac i u ministarskoj fotelji. Kako i dolikuje – bio je ministar kulture.

Kada su ga ispraćali u Zagreb – Milan Roćen, aktuelni ministar spoljnih poslova, začepio je usta onima što su Rakočevića ogovarali, prozivali za nepočinstva i sumnjali u njegove diplomatske sposobnosti: „Pet godina je bio spoljnopolitički savjetnik Predsjednika Crne Gore”.

Zna Roćen šta znači dobar savjet. I sam ih je dijelio.

Od 1997. do 2003. Roćen je bio Đukanovićev spoljnopolitički savjetnik, 2003. glavni politički savjetnik, a nešto kratko 2006. vojni savjetnik. Sada čovjek može i u praksi da pokaže šta zna.

BESPLATNO SAVJETUJE: Neko karijere radi, neko bi da zaradi, a ima i onih koji savjetuju – gratis.

Sredinom ovog mjeseca Administrativni odbor Skupštine Crne Gore nije bio načisto šta da radi sa Raškom Konjevićem. Hoće čovjek da bude i šef kabineta i glavni savjetnik predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, a uz to i profesionalno – poslanik. Komisija za utvrđivanje konflikta interesa konstatovala je da Konjević ne krši zakon ako mu se zadovolje sve te ambicije – pošto za obavljanje dužnosti savjetnika neće dobijati novčanu nadoknadu. Džabe će udjeljivati savjete predsjedniku parlamenta.

Koliko i kako naplaćuje savjetodavstvo Vuk Bošković – tačno se ne zna. Ali ono što je jasno jeste da je od 2003. bez prekida na mjestu savjetnika Predsjednika Crne Gore i to za – nacionalnu bezbjednost. Vujanović, valjda, najbolje zna koliko mu Boškovićeva riječ vrijedi i znači.

Bio je Bošković i načelnik Centara bezbjednosti u Bijelom Polju, Cetinju i Podgorici. Od decembra 1994. do januara 1998. godine načelnik Uprave policije u MUP-u Crne Gore, a od 1998. do 2001. godine pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. Potom savjetnik predsjednika Vlade za unutrašnju bezbjednost. Od maja 2003. godine ne napušta kabinet u centru grada i udobnu fotelju savjetnika Predsjednika države.

POSLJEDNJI POSAO: Tridesetdevetogodišnjem Goranu Žugiću mjesto savjetnika za nacionalnu bezbjednost tada predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – nije donijelo ništa dobro. Ubijen je 31. maja 2000. godine, nešto prije ponoći, ispred svog stana u Podgorici. Važio je za jednog od najbližih i najpouzdanijih Đukanovićevih saradnika. Bio mu je savjetnik za nacionalnu bezbjednost od marta 1998. godine, a prije toga bio je načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom i Podgorici.

Imali smo mi i uvoznih savjetnika. Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sistema u Crnoj Gori, bio je i savjetnik predsjednika Mila Đukanovića. On je 2000. godine uhapšen u Baltimoru zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 miliona dolara. Ne treba zaboraviti ni da je Vujanovićev savjetnik, u vrijeme kada je bio premijer, bio i Vojin Lazarević, visoki funkcioner i jedan od finansijera Narodne stranke, dok je na njenom čelu bio Novak Kilibarda. No, od tih savjeta, kako stoje stvari, bilo je bolje savjetodavcu nego Vujanoviću i onima čiji je premijer bio. Lazarevićev EFT je bio glavni partner Crne Gore, ekskluzivni uvoznik električne energije. Lazareviću se posrećilo, pa je nakon odlaska iz Vujanovićevog kabineta odletio u London i u posjed uknjižio dio firme koja na Balkanu okreće stotine miliona!
Danas po kabinetima predsjednika države, Vlade i Skupštine sjede ljudi najrazličitijeg obrazovanja, biografija i ambicija. Od onih kojima je najlakše i najunosnije da u udobnosti otmjenih kabineta zamazuju oči i sebi i drugima i polako se, bez mnogo truda i rada, tiskaju u diplomatiju ili do neke ministarske fotelje – pa do mladih i ambicioznih koji znaju svoj posao i predano ga rade.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo