Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasu nema spasa

Objavljeno prije

na

Pred građane Budve i zainteresovanu javnost izložena je na javni uvid Lokalna studija lokacije-Spas, planski dokument koji pokazuje na koji se način komercijalizuje šumovito brdo iznad grada, najatraktivniji dio pejzaža turističke prijestonice Crne Gore. Izloženi planovi ostavljaju posjetioce bez daha. Dvogodišnje priče čelnika Opštine Budva o izgradnji prvih golf terena na brdu Spas iznad Budve dobile su ovim planom svoje pravo lice. Građani se konačno mogu uvjeriti da gradnja golf terena na Spasu nije primarna nego je u pitanju najveći graditeljski zahvat na teritoriji opštine. ŠAMPIONI: Od početka investitorske ere koja je zahvatila Budvu, javnosti su prezentirani raznovrsni projekti i ogromna investiciona ulaganja u elitne, luksuzne hotele, komplekse i naselja duž budvanske rivijere. Aktuelni plan urbanizacije brda Spas po svojoj veličini, zoni zahvata i degradaciji prirodne baštine prevazilazi sve do sada viđeno.
Na teritoriji od milion kvadrata, (99 ha), u zahvatu Lokalne studije lokacije, kompanija Royal Montenegro, u vlasništvu belgijskog državljanina i počasnog konzula Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijea, u partnerstvu sa opštinskom firmom Budva Holding, planira gradnju na stotine hiljada komercijalnih kvadrata.
Belgijski državljanin posjeduje 60 hektara zemljišta na Spasu. Početkom ove godine osnovana je zajednička kompanija Royal Montenegra i Budva holdinga u koju Opština unosi svojih 30 hektara. Na združenom zemljištu gradiće, kažu, „golf terene sa 18 rupa, luksuzni hotel i vile za prodaju.” Izložena Studija lokacije nudi sasvim drugačije planove.

Na okomitim padinama Spasa u okviru kompleksa golf terena predviđena je gradnja pet apartmanskih naselja namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina. Apartmanska naselja sa oko tri etaže imaće, prema tehničkim podacima iz Studije, oko 170.000 kvadrata bruto građevinske površine. Poređenja radi, svako naselje pojedinačno veliko je koliko i čuveno naselje sa vilama na Zavali.
Onih četrdesetak vila na rtu Zavala koje je izgradio ruski Miraks, imaju 39.000 kvadrata korisne površine. Što znači da na brdu Spas niče pet novih Zavala.

To nije sve. Na zelenom brdu Spas koje visinom od 385 metara nadmorske visine i zimzelenim rastinjem dominira iznad Starog grada, planira se takođe gradnja dva hotela sa pet zvjezdica visine od šest etaža. Jedan sa 180 ležajeva a drugi sa 120. Tu su i kompleksi ekskluzivnih vila sa oko tri sprata visine i oko 43.000 kvadrata. Pojedine vile smještene su ispod magistralnog puta u borovoj šumi iznad druge plaže Mogren. Na taj način započinje devastacija guste borove šume koja je svojevrsni prirodni ukras ove poznate gradske plaže.
Gabaritima koji će porasti na Spasu treba dodati razne komercijalne sadržaje na 6.000 kvadrata, oko 150 poslovnih prostora, nekoliko bazena, prateće objekte i gustu mrežu saobraćajnica koje presijecaju brdo od podnožja do vrha.

VRTOGLAVE BROJKE: U brojkama to izgleda otprilike ovako. Na brdu Spas koje od 1968. godine uživa status zakonom zaštićenog spomenika prirode i nalazi se na spisku Centralnog registra zaštićenih prirodnih predjela, (Sl.list SRCG, br. 30/68), voljom čelnika Opštine Budva izgradiće se oko 300.000 kvadrata. Na prostor za stanovanje i smještaj odnosi se 279.369 m2.
Planirano je oko 2.560 turističkih i komercijalnih kreveta! Za izgradnju saobraćajnica za prilaz svim pobrojanim objektima devastiraće se oko 200.000 kvadrata zelenila.
Stari grad Budva nakon obnove poslije zemljotresa iz 1979. godine, raspolaže sa 44.000 m2 korisne površine za oko 1.000 stanovnika, bez poslovnih prostora u prizemlju starogradskih kuća. Belgijski državljanin Dumortije i njegova kompanja Royal Montenegro izgradiće stambene i hotelske kapacitete koji su oko šest puta veći od Starog grada.
Na rtu Zavala planirana je gradnja grada-hotela Astra Montenegro, sa vilama i hotelom od 27 spratova čija je ukupna planirana izgrađena površina oko 120.000 kvadrata, od kojih se na hotel odnosi 35 hiljada metara kvadratnih.Poznata je reakcija javnosti povodom radova ruskog Miraksa na Zavali.

U isto vrijeme na brdu Spas planira se podizanje naselja veličine gotovo tri Astre Montenegro. Biće to najveća investicija jednog stranog investitora na jednoj lokaciji u istoriji graditeljstva Budve. Izvedena na lokalitetu koji je kao posebni prirodni predio do pojave ovih investitora bio zaštićen zakonom. Svi radovi koje je do sada na probijanju staza oko Spasa izveo Dumortije, bili su bespravni. Reakcija državnih organa i nevladinog sektora, poput one na Zavali ovdje je izostala.

NIJE VIŠE SPOMENIK: Lokalna uprava je Odluku o izradi Studije lokacije donijela u januaru 2008. godine.
Trebalo je obezbijediti skidanje Spasa sa liste zaštićenog prirodnog dobra i prokrčiti put bagerima.
Zato je tokom prošlogodišnjeg vrućeg ljeta brdo Spas zahvatio veliki požar u kome su pored borove šume izgorjeli rijetki primjerci biljne flore zbog koje Spas uživa zaštitu.
Ovo uzvišenje iznad Budve označeno je kao stanište biljke drvenaste mlječike ali velikog broja zaštićenih vrsta ptica.
Republički zavod za zaštitu prirode pristupio je reviziji Spasa kao predjela izuzetnih prirodnih odlika. Projekat revizije naručila je Opština Budva, ali ga nije platila, zato ga na javnoj raspravi o Studiji lokacije još uvijek nema.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode dr Zlatko Bulić navodi da Spas nije skinut sa spiska zaštićenih područja nego je izvršena prekategorizacija shodno činjeničnom stanju nakon požara i divlje gradnje u podnožju. Spas dobrim dijelom ne zavređuje više status spomenika prirode, ali uživa drugačiju vrstu zaštite, objašnjava Bulić.
„Ni jedan pedalj tog prostora nije skinut sa režima zaštite. O tom prostoru rekli smo sve u Studiji, ali imate lokalnu upravu koja misli drugačije”, kaže Bulić.

NIKO NADLEŽAN: Odgovornost za zaštitu Spasa direktor Bulić prebacuje na Agenciju za zaštitu životne sredine koja kao organ uprave ima posljednju riječ. Po slovu Zakona o životnoj sredini Agencija daje saglasnost na obavezujući elaborat o strateškoj procjeni uticaja Studije lokacije na životnu sredinu.
Zakonom se nabraja: Agencija izdaje dozvole, vrši monitoring, izrađuje analize i izvještaje, vrši inspekcijske poslove…..
Od Tamare Brajović iz Agencije za zaštitu životne sredine saznali smo da ovo vladino tijelo nije ni na koji način uključeno u urbanizaciju i zaštitu životne sredine brda Spas i grada Budve. Do njih nije stizao nikakav elaborat ni zahtjev za davanja bilo kakve saglasnosti oko gradnje na Spasu.
Upućuju nas na Ministarstvo za turizam u čijoj je nadležnosti taj posao doskoro bio, pa onda na Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine… i tako dalje. Niko nije nadležan, niko odgovoran.

U Crnoj Gori je usvojen set zakona i potpisano više međunarodnih deklaracija koje se tiču očuvanja životne sredine i održivog razvoja. Imamo Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Zakon o životnoj sredini, Zakon o zaštiti prirode, dva zakona koji procjenjuju uticaje planova i projekata na životnu sredinu. Usvojena je Nacionalna strategija održivog razvoja, Nacionalni program zaštite životne sredine. Djeluje i Nacionalni savjet za održivi razvoj preko zavidnog broja članova i na hiljade NVO posvećenih ekologiji. U šumi propisa i prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, odvija se vrhunski ekološki zločin, uništenje zaštićenog prostora brda Spas, koji je davao pečat ukupnom pejzažu Budve i činio važan segment identiteta budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo