Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasu nema spasa

Objavljeno prije

na

Pred građane Budve i zainteresovanu javnost izložena je na javni uvid Lokalna studija lokacije-Spas, planski dokument koji pokazuje na koji se način komercijalizuje šumovito brdo iznad grada, najatraktivniji dio pejzaža turističke prijestonice Crne Gore. Izloženi planovi ostavljaju posjetioce bez daha. Dvogodišnje priče čelnika Opštine Budva o izgradnji prvih golf terena na brdu Spas iznad Budve dobile su ovim planom svoje pravo lice. Građani se konačno mogu uvjeriti da gradnja golf terena na Spasu nije primarna nego je u pitanju najveći graditeljski zahvat na teritoriji opštine. ŠAMPIONI: Od početka investitorske ere koja je zahvatila Budvu, javnosti su prezentirani raznovrsni projekti i ogromna investiciona ulaganja u elitne, luksuzne hotele, komplekse i naselja duž budvanske rivijere. Aktuelni plan urbanizacije brda Spas po svojoj veličini, zoni zahvata i degradaciji prirodne baštine prevazilazi sve do sada viđeno.
Na teritoriji od milion kvadrata, (99 ha), u zahvatu Lokalne studije lokacije, kompanija Royal Montenegro, u vlasništvu belgijskog državljanina i počasnog konzula Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijea, u partnerstvu sa opštinskom firmom Budva Holding, planira gradnju na stotine hiljada komercijalnih kvadrata.
Belgijski državljanin posjeduje 60 hektara zemljišta na Spasu. Početkom ove godine osnovana je zajednička kompanija Royal Montenegra i Budva holdinga u koju Opština unosi svojih 30 hektara. Na združenom zemljištu gradiće, kažu, „golf terene sa 18 rupa, luksuzni hotel i vile za prodaju.” Izložena Studija lokacije nudi sasvim drugačije planove.

Na okomitim padinama Spasa u okviru kompleksa golf terena predviđena je gradnja pet apartmanskih naselja namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina. Apartmanska naselja sa oko tri etaže imaće, prema tehničkim podacima iz Studije, oko 170.000 kvadrata bruto građevinske površine. Poređenja radi, svako naselje pojedinačno veliko je koliko i čuveno naselje sa vilama na Zavali.
Onih četrdesetak vila na rtu Zavala koje je izgradio ruski Miraks, imaju 39.000 kvadrata korisne površine. Što znači da na brdu Spas niče pet novih Zavala.

To nije sve. Na zelenom brdu Spas koje visinom od 385 metara nadmorske visine i zimzelenim rastinjem dominira iznad Starog grada, planira se takođe gradnja dva hotela sa pet zvjezdica visine od šest etaža. Jedan sa 180 ležajeva a drugi sa 120. Tu su i kompleksi ekskluzivnih vila sa oko tri sprata visine i oko 43.000 kvadrata. Pojedine vile smještene su ispod magistralnog puta u borovoj šumi iznad druge plaže Mogren. Na taj način započinje devastacija guste borove šume koja je svojevrsni prirodni ukras ove poznate gradske plaže.
Gabaritima koji će porasti na Spasu treba dodati razne komercijalne sadržaje na 6.000 kvadrata, oko 150 poslovnih prostora, nekoliko bazena, prateće objekte i gustu mrežu saobraćajnica koje presijecaju brdo od podnožja do vrha.

VRTOGLAVE BROJKE: U brojkama to izgleda otprilike ovako. Na brdu Spas koje od 1968. godine uživa status zakonom zaštićenog spomenika prirode i nalazi se na spisku Centralnog registra zaštićenih prirodnih predjela, (Sl.list SRCG, br. 30/68), voljom čelnika Opštine Budva izgradiće se oko 300.000 kvadrata. Na prostor za stanovanje i smještaj odnosi se 279.369 m2.
Planirano je oko 2.560 turističkih i komercijalnih kreveta! Za izgradnju saobraćajnica za prilaz svim pobrojanim objektima devastiraće se oko 200.000 kvadrata zelenila.
Stari grad Budva nakon obnove poslije zemljotresa iz 1979. godine, raspolaže sa 44.000 m2 korisne površine za oko 1.000 stanovnika, bez poslovnih prostora u prizemlju starogradskih kuća. Belgijski državljanin Dumortije i njegova kompanja Royal Montenegro izgradiće stambene i hotelske kapacitete koji su oko šest puta veći od Starog grada.
Na rtu Zavala planirana je gradnja grada-hotela Astra Montenegro, sa vilama i hotelom od 27 spratova čija je ukupna planirana izgrađena površina oko 120.000 kvadrata, od kojih se na hotel odnosi 35 hiljada metara kvadratnih.Poznata je reakcija javnosti povodom radova ruskog Miraksa na Zavali.

U isto vrijeme na brdu Spas planira se podizanje naselja veličine gotovo tri Astre Montenegro. Biće to najveća investicija jednog stranog investitora na jednoj lokaciji u istoriji graditeljstva Budve. Izvedena na lokalitetu koji je kao posebni prirodni predio do pojave ovih investitora bio zaštićen zakonom. Svi radovi koje je do sada na probijanju staza oko Spasa izveo Dumortije, bili su bespravni. Reakcija državnih organa i nevladinog sektora, poput one na Zavali ovdje je izostala.

NIJE VIŠE SPOMENIK: Lokalna uprava je Odluku o izradi Studije lokacije donijela u januaru 2008. godine.
Trebalo je obezbijediti skidanje Spasa sa liste zaštićenog prirodnog dobra i prokrčiti put bagerima.
Zato je tokom prošlogodišnjeg vrućeg ljeta brdo Spas zahvatio veliki požar u kome su pored borove šume izgorjeli rijetki primjerci biljne flore zbog koje Spas uživa zaštitu.
Ovo uzvišenje iznad Budve označeno je kao stanište biljke drvenaste mlječike ali velikog broja zaštićenih vrsta ptica.
Republički zavod za zaštitu prirode pristupio je reviziji Spasa kao predjela izuzetnih prirodnih odlika. Projekat revizije naručila je Opština Budva, ali ga nije platila, zato ga na javnoj raspravi o Studiji lokacije još uvijek nema.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode dr Zlatko Bulić navodi da Spas nije skinut sa spiska zaštićenih područja nego je izvršena prekategorizacija shodno činjeničnom stanju nakon požara i divlje gradnje u podnožju. Spas dobrim dijelom ne zavređuje više status spomenika prirode, ali uživa drugačiju vrstu zaštite, objašnjava Bulić.
„Ni jedan pedalj tog prostora nije skinut sa režima zaštite. O tom prostoru rekli smo sve u Studiji, ali imate lokalnu upravu koja misli drugačije”, kaže Bulić.

NIKO NADLEŽAN: Odgovornost za zaštitu Spasa direktor Bulić prebacuje na Agenciju za zaštitu životne sredine koja kao organ uprave ima posljednju riječ. Po slovu Zakona o životnoj sredini Agencija daje saglasnost na obavezujući elaborat o strateškoj procjeni uticaja Studije lokacije na životnu sredinu.
Zakonom se nabraja: Agencija izdaje dozvole, vrši monitoring, izrađuje analize i izvještaje, vrši inspekcijske poslove…..
Od Tamare Brajović iz Agencije za zaštitu životne sredine saznali smo da ovo vladino tijelo nije ni na koji način uključeno u urbanizaciju i zaštitu životne sredine brda Spas i grada Budve. Do njih nije stizao nikakav elaborat ni zahtjev za davanja bilo kakve saglasnosti oko gradnje na Spasu.
Upućuju nas na Ministarstvo za turizam u čijoj je nadležnosti taj posao doskoro bio, pa onda na Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine… i tako dalje. Niko nije nadležan, niko odgovoran.

U Crnoj Gori je usvojen set zakona i potpisano više međunarodnih deklaracija koje se tiču očuvanja životne sredine i održivog razvoja. Imamo Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Zakon o životnoj sredini, Zakon o zaštiti prirode, dva zakona koji procjenjuju uticaje planova i projekata na životnu sredinu. Usvojena je Nacionalna strategija održivog razvoja, Nacionalni program zaštite životne sredine. Djeluje i Nacionalni savjet za održivi razvoj preko zavidnog broja članova i na hiljade NVO posvećenih ekologiji. U šumi propisa i prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, odvija se vrhunski ekološki zločin, uništenje zaštićenog prostora brda Spas, koji je davao pečat ukupnom pejzažu Budve i činio važan segment identiteta budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo