Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasu nema spasa

Objavljeno prije

na

Pred građane Budve i zainteresovanu javnost izložena je na javni uvid Lokalna studija lokacije-Spas, planski dokument koji pokazuje na koji se način komercijalizuje šumovito brdo iznad grada, najatraktivniji dio pejzaža turističke prijestonice Crne Gore. Izloženi planovi ostavljaju posjetioce bez daha. Dvogodišnje priče čelnika Opštine Budva o izgradnji prvih golf terena na brdu Spas iznad Budve dobile su ovim planom svoje pravo lice. Građani se konačno mogu uvjeriti da gradnja golf terena na Spasu nije primarna nego je u pitanju najveći graditeljski zahvat na teritoriji opštine. ŠAMPIONI: Od početka investitorske ere koja je zahvatila Budvu, javnosti su prezentirani raznovrsni projekti i ogromna investiciona ulaganja u elitne, luksuzne hotele, komplekse i naselja duž budvanske rivijere. Aktuelni plan urbanizacije brda Spas po svojoj veličini, zoni zahvata i degradaciji prirodne baštine prevazilazi sve do sada viđeno.
Na teritoriji od milion kvadrata, (99 ha), u zahvatu Lokalne studije lokacije, kompanija Royal Montenegro, u vlasništvu belgijskog državljanina i počasnog konzula Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijea, u partnerstvu sa opštinskom firmom Budva Holding, planira gradnju na stotine hiljada komercijalnih kvadrata.
Belgijski državljanin posjeduje 60 hektara zemljišta na Spasu. Početkom ove godine osnovana je zajednička kompanija Royal Montenegra i Budva holdinga u koju Opština unosi svojih 30 hektara. Na združenom zemljištu gradiće, kažu, „golf terene sa 18 rupa, luksuzni hotel i vile za prodaju.” Izložena Studija lokacije nudi sasvim drugačije planove.

Na okomitim padinama Spasa u okviru kompleksa golf terena predviđena je gradnja pet apartmanskih naselja namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina. Apartmanska naselja sa oko tri etaže imaće, prema tehničkim podacima iz Studije, oko 170.000 kvadrata bruto građevinske površine. Poređenja radi, svako naselje pojedinačno veliko je koliko i čuveno naselje sa vilama na Zavali.
Onih četrdesetak vila na rtu Zavala koje je izgradio ruski Miraks, imaju 39.000 kvadrata korisne površine. Što znači da na brdu Spas niče pet novih Zavala.

To nije sve. Na zelenom brdu Spas koje visinom od 385 metara nadmorske visine i zimzelenim rastinjem dominira iznad Starog grada, planira se takođe gradnja dva hotela sa pet zvjezdica visine od šest etaža. Jedan sa 180 ležajeva a drugi sa 120. Tu su i kompleksi ekskluzivnih vila sa oko tri sprata visine i oko 43.000 kvadrata. Pojedine vile smještene su ispod magistralnog puta u borovoj šumi iznad druge plaže Mogren. Na taj način započinje devastacija guste borove šume koja je svojevrsni prirodni ukras ove poznate gradske plaže.
Gabaritima koji će porasti na Spasu treba dodati razne komercijalne sadržaje na 6.000 kvadrata, oko 150 poslovnih prostora, nekoliko bazena, prateće objekte i gustu mrežu saobraćajnica koje presijecaju brdo od podnožja do vrha.

VRTOGLAVE BROJKE: U brojkama to izgleda otprilike ovako. Na brdu Spas koje od 1968. godine uživa status zakonom zaštićenog spomenika prirode i nalazi se na spisku Centralnog registra zaštićenih prirodnih predjela, (Sl.list SRCG, br. 30/68), voljom čelnika Opštine Budva izgradiće se oko 300.000 kvadrata. Na prostor za stanovanje i smještaj odnosi se 279.369 m2.
Planirano je oko 2.560 turističkih i komercijalnih kreveta! Za izgradnju saobraćajnica za prilaz svim pobrojanim objektima devastiraće se oko 200.000 kvadrata zelenila.
Stari grad Budva nakon obnove poslije zemljotresa iz 1979. godine, raspolaže sa 44.000 m2 korisne površine za oko 1.000 stanovnika, bez poslovnih prostora u prizemlju starogradskih kuća. Belgijski državljanin Dumortije i njegova kompanja Royal Montenegro izgradiće stambene i hotelske kapacitete koji su oko šest puta veći od Starog grada.
Na rtu Zavala planirana je gradnja grada-hotela Astra Montenegro, sa vilama i hotelom od 27 spratova čija je ukupna planirana izgrađena površina oko 120.000 kvadrata, od kojih se na hotel odnosi 35 hiljada metara kvadratnih.Poznata je reakcija javnosti povodom radova ruskog Miraksa na Zavali.

U isto vrijeme na brdu Spas planira se podizanje naselja veličine gotovo tri Astre Montenegro. Biće to najveća investicija jednog stranog investitora na jednoj lokaciji u istoriji graditeljstva Budve. Izvedena na lokalitetu koji je kao posebni prirodni predio do pojave ovih investitora bio zaštićen zakonom. Svi radovi koje je do sada na probijanju staza oko Spasa izveo Dumortije, bili su bespravni. Reakcija državnih organa i nevladinog sektora, poput one na Zavali ovdje je izostala.

NIJE VIŠE SPOMENIK: Lokalna uprava je Odluku o izradi Studije lokacije donijela u januaru 2008. godine.
Trebalo je obezbijediti skidanje Spasa sa liste zaštićenog prirodnog dobra i prokrčiti put bagerima.
Zato je tokom prošlogodišnjeg vrućeg ljeta brdo Spas zahvatio veliki požar u kome su pored borove šume izgorjeli rijetki primjerci biljne flore zbog koje Spas uživa zaštitu.
Ovo uzvišenje iznad Budve označeno je kao stanište biljke drvenaste mlječike ali velikog broja zaštićenih vrsta ptica.
Republički zavod za zaštitu prirode pristupio je reviziji Spasa kao predjela izuzetnih prirodnih odlika. Projekat revizije naručila je Opština Budva, ali ga nije platila, zato ga na javnoj raspravi o Studiji lokacije još uvijek nema.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode dr Zlatko Bulić navodi da Spas nije skinut sa spiska zaštićenih područja nego je izvršena prekategorizacija shodno činjeničnom stanju nakon požara i divlje gradnje u podnožju. Spas dobrim dijelom ne zavređuje više status spomenika prirode, ali uživa drugačiju vrstu zaštite, objašnjava Bulić.
„Ni jedan pedalj tog prostora nije skinut sa režima zaštite. O tom prostoru rekli smo sve u Studiji, ali imate lokalnu upravu koja misli drugačije”, kaže Bulić.

NIKO NADLEŽAN: Odgovornost za zaštitu Spasa direktor Bulić prebacuje na Agenciju za zaštitu životne sredine koja kao organ uprave ima posljednju riječ. Po slovu Zakona o životnoj sredini Agencija daje saglasnost na obavezujući elaborat o strateškoj procjeni uticaja Studije lokacije na životnu sredinu.
Zakonom se nabraja: Agencija izdaje dozvole, vrši monitoring, izrađuje analize i izvještaje, vrši inspekcijske poslove…..
Od Tamare Brajović iz Agencije za zaštitu životne sredine saznali smo da ovo vladino tijelo nije ni na koji način uključeno u urbanizaciju i zaštitu životne sredine brda Spas i grada Budve. Do njih nije stizao nikakav elaborat ni zahtjev za davanja bilo kakve saglasnosti oko gradnje na Spasu.
Upućuju nas na Ministarstvo za turizam u čijoj je nadležnosti taj posao doskoro bio, pa onda na Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine… i tako dalje. Niko nije nadležan, niko odgovoran.

U Crnoj Gori je usvojen set zakona i potpisano više međunarodnih deklaracija koje se tiču očuvanja životne sredine i održivog razvoja. Imamo Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Zakon o životnoj sredini, Zakon o zaštiti prirode, dva zakona koji procjenjuju uticaje planova i projekata na životnu sredinu. Usvojena je Nacionalna strategija održivog razvoja, Nacionalni program zaštite životne sredine. Djeluje i Nacionalni savjet za održivi razvoj preko zavidnog broja članova i na hiljade NVO posvećenih ekologiji. U šumi propisa i prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, odvija se vrhunski ekološki zločin, uništenje zaštićenog prostora brda Spas, koji je davao pečat ukupnom pejzažu Budve i činio važan segment identiteta budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo