Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dodikova tiranija

Objavljeno prije

na

Predsjednik RS Milorad Dodik izazvao je međudržavni incident izigravajući svemoćnog gospodara tog entiteta, ignorišući vlast i BiH i Crne Gore. Kao takav pokazao se u izjavama o gradnji hidroelektrana na Drini. Crna Gora, Vijeće ministara BiH ili neko drugi nemaju pravo da osporavaju izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke Drine, jer je to isključiva nadležnost vlasti Republike Srpske, poručio je Dodik. Na tom prostoru RS je suverena i ,,nikakva Crna Gora, ni protestnim niti bilo kakvim notama, neće moći to da spriječi”, priprijetio je. Sa njim se solidarisao i premijer RS Aleksandar Džombić.

Prema ugovoru između Republike Srpske i Njemačke, zajednička kompanija treba da izgradi hidroelektrane Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci. Po riječima direktorke Elektroprivrede RS Branislave Milekić, vrijednost hidroelektrana je 460 miliona eura, a godišnje bi proizvodile 760 gigavat sati električne energije. Koliko i HE Perućica.

Prvo treba da počne gradnja famozne HE Buk Bijela (u septembru iduće godine) oko koje se decenijama spore BiH, Crna Gora i Srbija.

HE Buk Bijela je najbliža Crnoj Gori. Udaljena je od njene granice oko osam kilometara. Planirano je da ima akumulaciju 30 puta manju nego što je bio plan za veliku HE Buk Bijela. Crnogorski parlament je 2005. godine izglasao Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom je obustavljena izgradnja ,,velike” elektrane Buk Bijela. O tome nešto kasnije.

Najava gradnje hidroelektrana na Drini izazvala je brojna reagovanja u BiH i u Crnoj Gori. Zanimljivo – u BiH mnogo žešća. Da li crnogorska vlast opet ima neki dil sa Dodikom?

Crna Gora je, preko Ambasade BiH u Podgorici, zatražila od BiH informacije ,,radi konsultacija o mogućim prekograničnim uticajima izgradnje hidroelektrana na Drini”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. U dopisu se navodi da su Crna Gora i BiH potpisnice Espoo konvencije, da Crna Gora nije konsultovana o namjeri RS da će graditi elektrane i podsjeća da je to zajednički vodni potencijal – Piva i Tara čine Drinu.

Reagovao je, više uzgred, premijer Igor Lukšić, porukom da se

predsjednik RS u narednim svojim izjavama ,,sa malo više poštovanja odnosi prema Crnoj Gori”.

I Fočaci su se pobunili protiv gradnje hidrocentrala na Drini. U Odboru protiv gradnje HE Paunci ističu da bi mnoge kuće bile potopljene, kao i najplodnija zemlja, ali i pravoslavno i muslimansko groblje koje se nalaze jedno uz drugo.

Protiv Dodikove samovolje ustalo je i Udruženje demokratskih pravnika u BiH. Saopštilo je da Dodik zloupotrebljava položaj i preuzima nadležnosti države Bosne i Hercegovine. ,,Slučaj rijeke Drine nije entitetska nadležnost. Drina je najveći izvor pitke vode u Evropi. Gradnjom hidrocentrale ne samo što se uništava ekologija na tom području već se vrši i etničko čišćenje – genocid nad Bošnjacima”, navodi Udruženje. Ono je pozvalo Skupštinu Crne Gore i nevladin sektor u Crnoj Gori da upoznaju međunarodnu javnost o ponašanju Dodika i nesagledivim posljedicama izgradnje hidroelektrana u ekološkom smislu, kako za BiH, tako i za Crnu Goru. ,,Posebno se obraćamo poslanicima Njemačke i molimo ih da izglasaju odluku kojom će spriječiti tiraniju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, zaključuje se u saopštenju.

Istorija sukoba oko hidroelektrana na Drini, tačnije oko HE Buk-Bijela datira još od 1956. Tadašnje vlasti u BiH, Srbiji i Crnoj Gori nisu, srećom, mogle da se dogovore oko izgradnje tog objekta. Tadašnji crnogorski političari su energično stali u zaštitu kanjona Tare, pa su planovi o hidroelektrani stavljeni ad akta. Sve do 29.aprila 2004, kada su predstavnici RS i Crne Gore tajno potpisali dogovor o gradnji HE Buk-Bijela. Sa crnogorske strane paraf na dogovor stavio je Filip Vujanović, tadašnji premijer. Stručnjaci su ocijenili da je sporazum direktno podrivanje ekonomskog sistema Crne Gore. Njime je Vlada prenijela sva ovlašćenja na RS za projekat vrijedan gotovo četiristo miliona eura i pristala da se potopi kanjon Tare.

Potom je spor oko HE Buk-Bijela internacionalizovan, pa je crnogorska vlast morala da odustane od plana. U kampanju Neću baru, hoću Taru uključilo se oko 11 hiljada građana Crne Gore i, posredstvom interneta, njihovi istomišljenici iz cijelog svijeta. Pod tim pritiskom, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o zaštiti Tare, čime je stopirana izgradnja HE Buk-Bijela.

,,Ukoliko se realizuje ovaj projekat, Evropa i svijet izgubiće jedan od najljepših prirodnih resursa. Bila bi to ogromna šteta i sramota svih nas”, poručila je Svjetska turistička organizacija u pismu UNESKO-u. U izvještaju UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen polovinom marta 2005. godine, takođe je izraženo energično protivljenje izgradnji hidroenergetskog objekta na Drini.

No, i dalje su se javljali pobornici te ideje. Prije šest godina, predsjednik CANU Momir Đurović prekorio je stručnjake što su dopustili da ,,populistički koncepti i ideje partija” poništavaju koncepciju energetskog razvoja Crne Gore, odnosno spriječe gradnju HE Buk Bijela.

Evo prilike da predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i prvi čovjek CANU Momir Đurović podrže nasilje Milorada Dodika.

ZDRAVKO KRSMANOVIĆ, NAČELNIK OPŠTINE FOČA
Nacionalna izdaja

MONITOR: Zašto je za Foču neprihvatljiva izgradnja hidroelektrana na Drini?
KRSMANOVIĆ: Neprihvatljiv je način na koji se pristupa izgradnji hidroelektrana. Ako nemate odgovarajuću projektnu dokumentaciju, koja još nije ni revidirana na nivou idejnog rješenja, ako nemate adekvatne studije uticaja na okolinu koje sagledavaju uticaje svih planiranih hidroelektrana objedinjeno na okolni prostor, ako nisu uključeni građani Foče ni u jednoj fazi odlučivanja, onda su to stvari koje su neprihvatljive ne samo za Foču nego za čitav civilizovani svijet. Posebno nas je naljutila činjenica da je neko mimo i zakonodavne i izvršne vlasti opštine Foča, iako je to bio jednoglasan zaključak Skupštine opštine Foča, isključio opštinu iz procesa pregovaranja o izboru strateškog partnera i izrade ugovora o strateškom partnerstvu, a u svjetlu činjenice da je 60 posto rijeke Drine prodato strancima, i za istraživanje, i za projektovanje, i za izgradnju i za korištenje za vijek vijekova, ne na koncesiju. Prodat je vodotok Drine na području opštine Foča, a da za to građane niko nije pitao. To smatramo najvećom nacionalnom i narodnom izdajom. Protiv odgovornih ljudi ćemo pokrenuti krivične prijave, jer pojedinci iz Vlade nemaju ustavna ovlaštenja da to rade. Mi ćemo se, oko načina kako je ovo urađeno, ukoliko Vlada ne promijeni stav, opredijeliti za referendum građana Foče.

MONITOR: Zašto entitetska Vlada nije o tome konsultovala lokalnu vlast u Foči?
KRSMANOVIĆ: To nas navodi na sumnju da nešto nije regularno. Ako je to sve dobro kao što oni govore, onda neka naprave jednu HE na Drini, a jednu na Vrbasu kod Laktaša. Očito je da postoje dva aršina. Jedan je onaj što se radi od Banja Luke do Laktaša i to je za njih Republika Srpska, a odnos prema istočnom dijelu Republike Srpske je tako ponižavajući da maltene ljude ovdje posmatraju kao da su Indijanci u rezervatu. Mi ćemo im pokazati da takav odnos narod istočnog dijela RS više neće trpjeti.

MONITOR: Šta planirate da preduzmete?
KRSMANOVIĆ: Zatražili samo da nam odmah pošalju ugovor o strateškom partnerstvu koji je potpisan sa Njemcima, kojima je prodato 60 posto Drine na teritoriji opštine Foča. Ukoliko to ne dobijemo u najkraćem mogućem roku obavijestićemo kompletnu međunarodnu javnost, sve stranke koje cijene zaštitu okoline i demokratske vrijednosti u Njemačkoj, obavijestićemo sva udruženja građana koja se brinu o zaštiti okoline od uticaja visokih brana, pokrenućemo referendum, a onda primijeniti i druge mnogo radikalnije metode. Foča ovo na ovakav način sigurno neće pustiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo