Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dodikova tiranija

Objavljeno prije

na

Predsjednik RS Milorad Dodik izazvao je međudržavni incident izigravajući svemoćnog gospodara tog entiteta, ignorišući vlast i BiH i Crne Gore. Kao takav pokazao se u izjavama o gradnji hidroelektrana na Drini. Crna Gora, Vijeće ministara BiH ili neko drugi nemaju pravo da osporavaju izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke Drine, jer je to isključiva nadležnost vlasti Republike Srpske, poručio je Dodik. Na tom prostoru RS je suverena i ,,nikakva Crna Gora, ni protestnim niti bilo kakvim notama, neće moći to da spriječi”, priprijetio je. Sa njim se solidarisao i premijer RS Aleksandar Džombić.

Prema ugovoru između Republike Srpske i Njemačke, zajednička kompanija treba da izgradi hidroelektrane Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci. Po riječima direktorke Elektroprivrede RS Branislave Milekić, vrijednost hidroelektrana je 460 miliona eura, a godišnje bi proizvodile 760 gigavat sati električne energije. Koliko i HE Perućica.

Prvo treba da počne gradnja famozne HE Buk Bijela (u septembru iduće godine) oko koje se decenijama spore BiH, Crna Gora i Srbija.

HE Buk Bijela je najbliža Crnoj Gori. Udaljena je od njene granice oko osam kilometara. Planirano je da ima akumulaciju 30 puta manju nego što je bio plan za veliku HE Buk Bijela. Crnogorski parlament je 2005. godine izglasao Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom je obustavljena izgradnja ,,velike” elektrane Buk Bijela. O tome nešto kasnije.

Najava gradnje hidroelektrana na Drini izazvala je brojna reagovanja u BiH i u Crnoj Gori. Zanimljivo – u BiH mnogo žešća. Da li crnogorska vlast opet ima neki dil sa Dodikom?

Crna Gora je, preko Ambasade BiH u Podgorici, zatražila od BiH informacije ,,radi konsultacija o mogućim prekograničnim uticajima izgradnje hidroelektrana na Drini”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. U dopisu se navodi da su Crna Gora i BiH potpisnice Espoo konvencije, da Crna Gora nije konsultovana o namjeri RS da će graditi elektrane i podsjeća da je to zajednički vodni potencijal – Piva i Tara čine Drinu.

Reagovao je, više uzgred, premijer Igor Lukšić, porukom da se

predsjednik RS u narednim svojim izjavama ,,sa malo više poštovanja odnosi prema Crnoj Gori”.

I Fočaci su se pobunili protiv gradnje hidrocentrala na Drini. U Odboru protiv gradnje HE Paunci ističu da bi mnoge kuće bile potopljene, kao i najplodnija zemlja, ali i pravoslavno i muslimansko groblje koje se nalaze jedno uz drugo.

Protiv Dodikove samovolje ustalo je i Udruženje demokratskih pravnika u BiH. Saopštilo je da Dodik zloupotrebljava položaj i preuzima nadležnosti države Bosne i Hercegovine. ,,Slučaj rijeke Drine nije entitetska nadležnost. Drina je najveći izvor pitke vode u Evropi. Gradnjom hidrocentrale ne samo što se uništava ekologija na tom području već se vrši i etničko čišćenje – genocid nad Bošnjacima”, navodi Udruženje. Ono je pozvalo Skupštinu Crne Gore i nevladin sektor u Crnoj Gori da upoznaju međunarodnu javnost o ponašanju Dodika i nesagledivim posljedicama izgradnje hidroelektrana u ekološkom smislu, kako za BiH, tako i za Crnu Goru. ,,Posebno se obraćamo poslanicima Njemačke i molimo ih da izglasaju odluku kojom će spriječiti tiraniju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, zaključuje se u saopštenju.

Istorija sukoba oko hidroelektrana na Drini, tačnije oko HE Buk-Bijela datira još od 1956. Tadašnje vlasti u BiH, Srbiji i Crnoj Gori nisu, srećom, mogle da se dogovore oko izgradnje tog objekta. Tadašnji crnogorski političari su energično stali u zaštitu kanjona Tare, pa su planovi o hidroelektrani stavljeni ad akta. Sve do 29.aprila 2004, kada su predstavnici RS i Crne Gore tajno potpisali dogovor o gradnji HE Buk-Bijela. Sa crnogorske strane paraf na dogovor stavio je Filip Vujanović, tadašnji premijer. Stručnjaci su ocijenili da je sporazum direktno podrivanje ekonomskog sistema Crne Gore. Njime je Vlada prenijela sva ovlašćenja na RS za projekat vrijedan gotovo četiristo miliona eura i pristala da se potopi kanjon Tare.

Potom je spor oko HE Buk-Bijela internacionalizovan, pa je crnogorska vlast morala da odustane od plana. U kampanju Neću baru, hoću Taru uključilo se oko 11 hiljada građana Crne Gore i, posredstvom interneta, njihovi istomišljenici iz cijelog svijeta. Pod tim pritiskom, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o zaštiti Tare, čime je stopirana izgradnja HE Buk-Bijela.

,,Ukoliko se realizuje ovaj projekat, Evropa i svijet izgubiće jedan od najljepših prirodnih resursa. Bila bi to ogromna šteta i sramota svih nas”, poručila je Svjetska turistička organizacija u pismu UNESKO-u. U izvještaju UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen polovinom marta 2005. godine, takođe je izraženo energično protivljenje izgradnji hidroenergetskog objekta na Drini.

No, i dalje su se javljali pobornici te ideje. Prije šest godina, predsjednik CANU Momir Đurović prekorio je stručnjake što su dopustili da ,,populistički koncepti i ideje partija” poništavaju koncepciju energetskog razvoja Crne Gore, odnosno spriječe gradnju HE Buk Bijela.

Evo prilike da predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i prvi čovjek CANU Momir Đurović podrže nasilje Milorada Dodika.

ZDRAVKO KRSMANOVIĆ, NAČELNIK OPŠTINE FOČA
Nacionalna izdaja

MONITOR: Zašto je za Foču neprihvatljiva izgradnja hidroelektrana na Drini?
KRSMANOVIĆ: Neprihvatljiv je način na koji se pristupa izgradnji hidroelektrana. Ako nemate odgovarajuću projektnu dokumentaciju, koja još nije ni revidirana na nivou idejnog rješenja, ako nemate adekvatne studije uticaja na okolinu koje sagledavaju uticaje svih planiranih hidroelektrana objedinjeno na okolni prostor, ako nisu uključeni građani Foče ni u jednoj fazi odlučivanja, onda su to stvari koje su neprihvatljive ne samo za Foču nego za čitav civilizovani svijet. Posebno nas je naljutila činjenica da je neko mimo i zakonodavne i izvršne vlasti opštine Foča, iako je to bio jednoglasan zaključak Skupštine opštine Foča, isključio opštinu iz procesa pregovaranja o izboru strateškog partnera i izrade ugovora o strateškom partnerstvu, a u svjetlu činjenice da je 60 posto rijeke Drine prodato strancima, i za istraživanje, i za projektovanje, i za izgradnju i za korištenje za vijek vijekova, ne na koncesiju. Prodat je vodotok Drine na području opštine Foča, a da za to građane niko nije pitao. To smatramo najvećom nacionalnom i narodnom izdajom. Protiv odgovornih ljudi ćemo pokrenuti krivične prijave, jer pojedinci iz Vlade nemaju ustavna ovlaštenja da to rade. Mi ćemo se, oko načina kako je ovo urađeno, ukoliko Vlada ne promijeni stav, opredijeliti za referendum građana Foče.

MONITOR: Zašto entitetska Vlada nije o tome konsultovala lokalnu vlast u Foči?
KRSMANOVIĆ: To nas navodi na sumnju da nešto nije regularno. Ako je to sve dobro kao što oni govore, onda neka naprave jednu HE na Drini, a jednu na Vrbasu kod Laktaša. Očito je da postoje dva aršina. Jedan je onaj što se radi od Banja Luke do Laktaša i to je za njih Republika Srpska, a odnos prema istočnom dijelu Republike Srpske je tako ponižavajući da maltene ljude ovdje posmatraju kao da su Indijanci u rezervatu. Mi ćemo im pokazati da takav odnos narod istočnog dijela RS više neće trpjeti.

MONITOR: Šta planirate da preduzmete?
KRSMANOVIĆ: Zatražili samo da nam odmah pošalju ugovor o strateškom partnerstvu koji je potpisan sa Njemcima, kojima je prodato 60 posto Drine na teritoriji opštine Foča. Ukoliko to ne dobijemo u najkraćem mogućem roku obavijestićemo kompletnu međunarodnu javnost, sve stranke koje cijene zaštitu okoline i demokratske vrijednosti u Njemačkoj, obavijestićemo sva udruženja građana koja se brinu o zaštiti okoline od uticaja visokih brana, pokrenućemo referendum, a onda primijeniti i druge mnogo radikalnije metode. Foča ovo na ovakav način sigurno neće pustiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo