Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dodikova tiranija

Objavljeno prije

na

Predsjednik RS Milorad Dodik izazvao je međudržavni incident izigravajući svemoćnog gospodara tog entiteta, ignorišući vlast i BiH i Crne Gore. Kao takav pokazao se u izjavama o gradnji hidroelektrana na Drini. Crna Gora, Vijeće ministara BiH ili neko drugi nemaju pravo da osporavaju izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke Drine, jer je to isključiva nadležnost vlasti Republike Srpske, poručio je Dodik. Na tom prostoru RS je suverena i ,,nikakva Crna Gora, ni protestnim niti bilo kakvim notama, neće moći to da spriječi”, priprijetio je. Sa njim se solidarisao i premijer RS Aleksandar Džombić.

Prema ugovoru između Republike Srpske i Njemačke, zajednička kompanija treba da izgradi hidroelektrane Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci. Po riječima direktorke Elektroprivrede RS Branislave Milekić, vrijednost hidroelektrana je 460 miliona eura, a godišnje bi proizvodile 760 gigavat sati električne energije. Koliko i HE Perućica.

Prvo treba da počne gradnja famozne HE Buk Bijela (u septembru iduće godine) oko koje se decenijama spore BiH, Crna Gora i Srbija.

HE Buk Bijela je najbliža Crnoj Gori. Udaljena je od njene granice oko osam kilometara. Planirano je da ima akumulaciju 30 puta manju nego što je bio plan za veliku HE Buk Bijela. Crnogorski parlament je 2005. godine izglasao Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom je obustavljena izgradnja ,,velike” elektrane Buk Bijela. O tome nešto kasnije.

Najava gradnje hidroelektrana na Drini izazvala je brojna reagovanja u BiH i u Crnoj Gori. Zanimljivo – u BiH mnogo žešća. Da li crnogorska vlast opet ima neki dil sa Dodikom?

Crna Gora je, preko Ambasade BiH u Podgorici, zatražila od BiH informacije ,,radi konsultacija o mogućim prekograničnim uticajima izgradnje hidroelektrana na Drini”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. U dopisu se navodi da su Crna Gora i BiH potpisnice Espoo konvencije, da Crna Gora nije konsultovana o namjeri RS da će graditi elektrane i podsjeća da je to zajednički vodni potencijal – Piva i Tara čine Drinu.

Reagovao je, više uzgred, premijer Igor Lukšić, porukom da se

predsjednik RS u narednim svojim izjavama ,,sa malo više poštovanja odnosi prema Crnoj Gori”.

I Fočaci su se pobunili protiv gradnje hidrocentrala na Drini. U Odboru protiv gradnje HE Paunci ističu da bi mnoge kuće bile potopljene, kao i najplodnija zemlja, ali i pravoslavno i muslimansko groblje koje se nalaze jedno uz drugo.

Protiv Dodikove samovolje ustalo je i Udruženje demokratskih pravnika u BiH. Saopštilo je da Dodik zloupotrebljava položaj i preuzima nadležnosti države Bosne i Hercegovine. ,,Slučaj rijeke Drine nije entitetska nadležnost. Drina je najveći izvor pitke vode u Evropi. Gradnjom hidrocentrale ne samo što se uništava ekologija na tom području već se vrši i etničko čišćenje – genocid nad Bošnjacima”, navodi Udruženje. Ono je pozvalo Skupštinu Crne Gore i nevladin sektor u Crnoj Gori da upoznaju međunarodnu javnost o ponašanju Dodika i nesagledivim posljedicama izgradnje hidroelektrana u ekološkom smislu, kako za BiH, tako i za Crnu Goru. ,,Posebno se obraćamo poslanicima Njemačke i molimo ih da izglasaju odluku kojom će spriječiti tiraniju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, zaključuje se u saopštenju.

Istorija sukoba oko hidroelektrana na Drini, tačnije oko HE Buk-Bijela datira još od 1956. Tadašnje vlasti u BiH, Srbiji i Crnoj Gori nisu, srećom, mogle da se dogovore oko izgradnje tog objekta. Tadašnji crnogorski političari su energično stali u zaštitu kanjona Tare, pa su planovi o hidroelektrani stavljeni ad akta. Sve do 29.aprila 2004, kada su predstavnici RS i Crne Gore tajno potpisali dogovor o gradnji HE Buk-Bijela. Sa crnogorske strane paraf na dogovor stavio je Filip Vujanović, tadašnji premijer. Stručnjaci su ocijenili da je sporazum direktno podrivanje ekonomskog sistema Crne Gore. Njime je Vlada prenijela sva ovlašćenja na RS za projekat vrijedan gotovo četiristo miliona eura i pristala da se potopi kanjon Tare.

Potom je spor oko HE Buk-Bijela internacionalizovan, pa je crnogorska vlast morala da odustane od plana. U kampanju Neću baru, hoću Taru uključilo se oko 11 hiljada građana Crne Gore i, posredstvom interneta, njihovi istomišljenici iz cijelog svijeta. Pod tim pritiskom, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o zaštiti Tare, čime je stopirana izgradnja HE Buk-Bijela.

,,Ukoliko se realizuje ovaj projekat, Evropa i svijet izgubiće jedan od najljepših prirodnih resursa. Bila bi to ogromna šteta i sramota svih nas”, poručila je Svjetska turistička organizacija u pismu UNESKO-u. U izvještaju UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen polovinom marta 2005. godine, takođe je izraženo energično protivljenje izgradnji hidroenergetskog objekta na Drini.

No, i dalje su se javljali pobornici te ideje. Prije šest godina, predsjednik CANU Momir Đurović prekorio je stručnjake što su dopustili da ,,populistički koncepti i ideje partija” poništavaju koncepciju energetskog razvoja Crne Gore, odnosno spriječe gradnju HE Buk Bijela.

Evo prilike da predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i prvi čovjek CANU Momir Đurović podrže nasilje Milorada Dodika.

ZDRAVKO KRSMANOVIĆ, NAČELNIK OPŠTINE FOČA
Nacionalna izdaja

MONITOR: Zašto je za Foču neprihvatljiva izgradnja hidroelektrana na Drini?
KRSMANOVIĆ: Neprihvatljiv je način na koji se pristupa izgradnji hidroelektrana. Ako nemate odgovarajuću projektnu dokumentaciju, koja još nije ni revidirana na nivou idejnog rješenja, ako nemate adekvatne studije uticaja na okolinu koje sagledavaju uticaje svih planiranih hidroelektrana objedinjeno na okolni prostor, ako nisu uključeni građani Foče ni u jednoj fazi odlučivanja, onda su to stvari koje su neprihvatljive ne samo za Foču nego za čitav civilizovani svijet. Posebno nas je naljutila činjenica da je neko mimo i zakonodavne i izvršne vlasti opštine Foča, iako je to bio jednoglasan zaključak Skupštine opštine Foča, isključio opštinu iz procesa pregovaranja o izboru strateškog partnera i izrade ugovora o strateškom partnerstvu, a u svjetlu činjenice da je 60 posto rijeke Drine prodato strancima, i za istraživanje, i za projektovanje, i za izgradnju i za korištenje za vijek vijekova, ne na koncesiju. Prodat je vodotok Drine na području opštine Foča, a da za to građane niko nije pitao. To smatramo najvećom nacionalnom i narodnom izdajom. Protiv odgovornih ljudi ćemo pokrenuti krivične prijave, jer pojedinci iz Vlade nemaju ustavna ovlaštenja da to rade. Mi ćemo se, oko načina kako je ovo urađeno, ukoliko Vlada ne promijeni stav, opredijeliti za referendum građana Foče.

MONITOR: Zašto entitetska Vlada nije o tome konsultovala lokalnu vlast u Foči?
KRSMANOVIĆ: To nas navodi na sumnju da nešto nije regularno. Ako je to sve dobro kao što oni govore, onda neka naprave jednu HE na Drini, a jednu na Vrbasu kod Laktaša. Očito je da postoje dva aršina. Jedan je onaj što se radi od Banja Luke do Laktaša i to je za njih Republika Srpska, a odnos prema istočnom dijelu Republike Srpske je tako ponižavajući da maltene ljude ovdje posmatraju kao da su Indijanci u rezervatu. Mi ćemo im pokazati da takav odnos narod istočnog dijela RS više neće trpjeti.

MONITOR: Šta planirate da preduzmete?
KRSMANOVIĆ: Zatražili samo da nam odmah pošalju ugovor o strateškom partnerstvu koji je potpisan sa Njemcima, kojima je prodato 60 posto Drine na teritoriji opštine Foča. Ukoliko to ne dobijemo u najkraćem mogućem roku obavijestićemo kompletnu međunarodnu javnost, sve stranke koje cijene zaštitu okoline i demokratske vrijednosti u Njemačkoj, obavijestićemo sva udruženja građana koja se brinu o zaštiti okoline od uticaja visokih brana, pokrenućemo referendum, a onda primijeniti i druge mnogo radikalnije metode. Foča ovo na ovakav način sigurno neće pustiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo