Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Milovoz za Katangu

Objavljeno prije

na

Prvi put nakon maja 1980. i Plavog voza koji je iz Lubljane ka Beogradu prevozio preminulog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, državna televizija je u direktnom prenosu pratila jedan voz. Za ovu priliku on je bio siv, sa crveno-žutom manžetnom koja je, valjda, trebalo da podsjeti na ljepotu življenju koju nam je obezbijedila vladajuća DPSDP koalicija. Nažalost, u vozu nije bilo njenih prvaka.

Čast i obaveza da se provozaju nezavršenom prugom Nikšić – Podgorica pripala je zato premijeru Igoru Lukšiću i ministru saobraćaja Andriji Lomparu. Obojica su, inače, 2006. godine bili protiv bacanja para za eleketrifikaciju pruge koja – znali su i jedan i drugi – nema ni tereta ni putnika da bi opravdala tolika ulaganja.

Saobraćajni stručnjaci kažu da je, ne samo za crnogorske prilike, rekonstrukcija gornjeg i donjeg stroja bila sasvim dovoljna da, uz dvije ili tri novije dizel lokomotive, pruga Nikšić – Podgorica zadovolji sve naše potrebe u narednih 20-30 godina. Tako bi cio posao bio dva do tri puta jeftiniji od potrošenih 69 miliona. To, međutim, nije bilo dovoljno dobro da bi se veliki vođa, o našem trošku, odužio zavičaju.

Cinik bi priču o Milovozu počeo i završio sa onim što su tim povodom ovdašnje dnevne novine objavile kao plaćeni oglas. Iz teksta Na evropskom kolosjeku izdvojimo četiri rečenice. One kažu da je pruga duga ukupno 66,3 kilometra, da će njom vozovi ići prosječnom brzinom većom od 80 kilometara na sat, i da će od Nikšića do Podgorice, i obratno, putovati od 65 do 75 minuta. I, konačno, da je vožnja besplatna!

„Uz blagoslov našeg najvećeg sveca pruga je izgrađena zajedničkom integracijom ljudi i prirode kao biser crnogorske duhovnosti i moći”, izjavio je u stanici Ostrog predsjednik Borda Željezničke infrastrukture Zarija Franović. I pohvalio se kako je rekonstrukcija i elektrifikacija pruge (podsjetimo, taj posao još nije završen) trajala 36 mjeseci. Od 2006. do danas.

Vjernici se nadaju da Franović nije mislio na Mila Đukanovića kada se pozvao na blagoslov našeg najvećeg sveca. Ateisti se prisjećaju da omladinske radne brigade, pod vođstvom skojevaca i komunista, nijesu prizivali ni Boga ni svetog Vasilija Ostroškog, svetog Petra Cetinjskog ili svetog Tripuna, kada su 1947-1948. godine, za nepunih 18 mjeseci, sagradili prugu.

Uglavnom, samo Milovoz može brzinom većom od 80 kilometara putovati 70 minuta da bi prešao 66,3 kilometra. Drugi bi voz stigao 15 minuta ranije, ili bi njegov mašinovođa priznao da ide sporije od 60 km/h. Ono „besplatna vožnja”, nakon što su potrošili skoro 70 miliona koje ćemo mi vraćati, ne treba komentarisati. Ova vlast nas vozi duže od 20 godine pa neka svako od čitalaca, sam sa sobom, izračuna koliko ga je to zadovoljstvo koštalo.

Kao da pare utrošene u minulih šest godina nijesu bile dovoljan ceh, i otvaranju nezavršene pruge Podgorica – Nikšić prethodilo je veliko trošenje novca poreskih obveznika. Zakupljeni su bilbordi, plaćen oglasni prostor u medijima, štampani leci… Troškarenje je i na dan otvaranja pruge nastavljeno banketima, šerenom paradom na crvenim tepisima, naručenim govorima, predizbornim aplauzima i partijskim cjelivanjem.

Premijer Igor Lukšić nas je upoznao sa činjenicom da će nova pruga doprinijeti “konkurentnosti proizvođača…”. Jedino nije pojasnio šta će uraditi da tih proizvođača bude više, da se smanji uvozna zavisnost i podstakne domaća proizvodnja. Ili premijer ne zna da u Boksitima tona rude nije iskopana već 10 mjeseci, da Željezara i dalje stoji – čak su i zamijenjene šine sa pruge Nikšić – Podgorica završile u Albaniji, gdje je, kažu, otišao i dio upotrebljivih pragova koji su bezrazložno promijenjeni.

Duži od premijerovog govora bio bi popis preduzeća u mjestima duž pruge, koja su ugašena pod DPS vladavinom. Ali, tim turobnim temama, u predizbornom času, podno Ostroga, mjesta nije bilo.

Najushićeniji je bio, naravno, Zarija Franović. On je u slavljeničkom zanosu prugu nazvao biserom duhovnosti. ,,U duhu istorije i poštovanja prema ovom svetom mjestu koje je bilo utočište najvećih crnogorskih junaka imam posebno zadovoljstvo da učestvujem u otvaranju sa premijerom Igorom Lukšićem i ministrom saobraćaja Andrijom Lomparom”, rekao je otvarajući stanicu u Ostrogu.

Franović se nije klonio ni revolucionarnih izjava, prigodnijih za pomenuta vremena iz ’47-’48. godine prošlog vijeka: “Prugu i državu gradili smo i gradimo je srcem”. Uostalom, prugu su gradile češke, bosanske, slovenačke firme… Naši su se tek tu i tamo pojavljivali kao podizvođači.

,,Ovaj projekat predstavlja prkos krizi i iskazuje našu spremnost da i u tim uslovima uspijevamo da ostvarimo takvu ideju i stavimo u funkciju ovako značajan projekat za sve građane”, kazao je Franović. Pruga je, po prvim planovima, trebalo da bude završena 2010. godine, što znači da je kriza mogla samo očešati. Ali, plijen (70 miliona) je bio preveliki da njegova podjela ne bi izazvala trzavice u čoporu. Zato se posao odužio preko svake mjere.

Blagoglagoljivom Franoviću, konačno, nije smetalo ni to što je saobraćaj na pruzi krenuo bez tehničkog prijema i upotrebne dozvole.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je vrhovnom državnom tužiocu podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Odbora direktora ŽICG zbog toga što je ,,u predizborne svrhe nezakonito omogućio puštanje u saobraćaj pruge, iako nijesu ispunjeni svi uslovi za siguran prevoz putnika”.

U toj NVO kažu da je Franović ,,u istom danu tražio i građevinsku i upotrebnu dozvolu, i to četiri dana prije otvaranja pruge, što znači da su radovi na signalnoj i telekomunikacionoj opremi izvedeni bez odobrenja, čime je grubo prekršen Zakon o uređenju prostora, koji takve radove tretira kao krivično djelo”.

,,Ovo takođe pokazuje da je Franović svjesno obmanjivao javnost da ŽICG posjeduje sve potrebne dozvole i da su ispunjeni uslovi da se pruga Nikšić-Podgorica pusti u saobraćaj 1. oktobra”, rekli su u MANS-u. Za njih je jasno da je ovaj projekat zloupotrijebljen u predizborne svrhe.

Mimo ove krivične prijave, na crnogorskim prugama ima dovoljno ljudi koji znaju da je pruga puštena u rad i ako nije obezbijeđeno dvostrano napajanje električnom energijom, nijesu obezbijeđene dionice kod kojih se drumski put nalazi na rastojanju manjem od osam metara od pruge i visočiji je od nje, nekoliko pružnih prelaza se nalazi unutar staničnih signala… Sve to je suprotno odredbama Zakona o željeznici i Zakona o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju. Ali moćnici ne mare. Oni su se, uostalom, prugom provozali sad, pa ko zna kad. A oni „glavni” nijesu željeli ni toliki napor.

Uostalom, kako bi oni nakon probranih svadbi u Splendidu i mondenskih rođendana u Porto Montenegru u isti voz sa običnim pukom. Ne ide.

Marijana BOJANIĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo