Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Patriotizmom do profita

Objavljeno prije

na

U Privrednom sudu odloženo je još jedno ročište, ko zna koje po redu, za uvođenje stečaja u Vektri Boka, jednoj od prezaduženih kompanija Dragana Brkovića.

Do odlaganja je došlo na zahtjev advokata Vektre koji su zatražili dodatno vrijeme kako bi se spor riješio mirnim putem. Oni, navodno, imaju informaciju da su povjerioci „spremni na pregovore o potpunom izmirenju duga” pa im je sud izašao u susret i sljedeće ročište zakazao za kraj oktobra. Može se pokazati veoma značajno to što će nastavak priče o Vektri i njenim povjeriocima uslijediti poslije parlamentarnih izbora.

Iako ovdašnji predstavnici OTP faktoringa, kompanije koja pokušava povratiti novac koji su Brkoviću dale CKB i OTP, njena majka banka iz Mađarske, kažu da nijesu upoznati s mogućom nagodbom, o njoj se sve češće govori. Po filijalama OTP banke u regionu kruži priča da je centrala iz Budimpešte postigla dogovor sa Vladom Crne Gore.

Kaže se da je suština dila u tome da će OTP novcem ovdašnjih poreskih obveznika namiriti dobar dio potraživanja iz Crne Gore. Riječ je o 50 miliona eura (bez kamata) koje je OTP dala Kombinatu aluminijuma a čije je vraćanje garantovala Vlada. Zauzvrat, Mađari će Vektri dati veliki diskont na dug i reprogramirati njegov ostatak. Navodno, Brković bi bio spreman da svoje dugove prema Budimpešti – riječ je o približno 100 miliona eura – izmiri sa nekih 50 miliona. U ratama, narednih desetak godina. Izgleda da je u priči najvažnije to što vlasnika neće mijenjati Vektra Jakić u Pljevljima i Vektra Boka u Herceg Novom.

Uspije li Dragan Brković, pride, da sačuva i založenu zgradu Jugoslovenskog riječnog brodarstva u centru Budve (kupio je za tri a založio a 61 milion eura kredita od CKB i OTP) on bi ovaj sporazum mogao proglasiti poslom vijeka. Naravno, ovog, 21. vijeka, pošto se njegov poslovni aranžman sa Kombinatom aluminijuma u Podgorici, kojim je zagospodario bez novca i poslovnih referenci iz svijeta proizvodnje i trgovine obojenih metala, i u regionu drži za jedan od „best of” poteza balkanskih novobogataša na kraju prošlog milenijuma.

Pretpostavlja se da je ista osoba tada, kao i sada, Brkoviću otvarala sva vrata: Milo Đukanović kum, partijski starješina, a možda i poslovni partner u Vektri. Tako, makar, znaju da ustvrde kritičari DPS –ovog režima i biznis klase koju je proizveo. Tu tvrdnju, naravno, nije lako dokazati.

„U igri je mnogo krupniji ulog – kapital ostvaren 21. maja 2006. godine”, saopštio je Milo Đukanović, suvlasnik Prve banke. Čovjek direktno odgovoran što je KAP na štetu države postao igračka Olega Deripaske i njegovih skrivenih partnera. Osoba koja je omogućila da iz istog KAP-a, prethodno, ogroman novac isisa Brkovićeva Vektra. Potom su Đukanovićevi ministri Brkoviću, nezakonito, dali status stranog povjerioca kako bi njegova potraživanja postala neupitna. Đukanovićeva sestra profitirala je iz privatizacije Telekoma koju je on aminovao. Privrednom sudu je naredio da skijalište na Bjelasici proda njegovom prijatelju Zoranu Bećiroviću. Kao što je i Vujica Lazović bio, faktički, prinuđen da, izvršavajući Đukanovićeva naređenja i prethodno napravljene dilove, proda Elektroprivredu za približno 100 miliona eura manje nego što su nudili najbolji ponuđači… Sve to treba zaboraviti jer Đukanović, po sopstvenom priznanju, izgara na braniku otadžbine.

Vratimo se, ipak, aranžmanu koji će nas – sva je prilika – već ove jeseni koštati nekih 50 miliona eura. Kojih, usput budi rečeno, nemamo. Dugoročno, posao u trouglu Vektra – OTP banka – država Crna Gora otjeraće odavde svakoga ko je pomislio da bi Crna Gora mogla biti mjesto za pošteno i profitabilno poslovanje, bez mita, korupcije, reketa i ugradnje lokalnih moćnika.

Priča o Draganu Brkoviću kao jednom od najvećih dužnika u Crnoj Gori počela je nedugo pošto je – suočena sa vlastitim finansijskim problemima – Prva banka, odnosno njen većinski vlasnik Aco Đukanović krenuo u obilazak dužnika kako bi ih pokušao ubijediti da što prije vrate pozajmljeno. Uz zaračunatu kamatu, podrazumijeva se. U nečijim memoarima ćemo već čitati ko je tih dana konačio u čijem trezoru, kome su zavrtali ruke a kome čupali uši i lupali šamare. Tek, i novine su počele da izvještavaju da grupa kompanija okupljena pod krovom Vektre Montenegro povjeriocima duguje skoro 200 miliona eura (OTP – oko 100; HAAB – 20; NLB Cirih -55, Prva banka -?…). Brković i njegov glasnogovornik Milić Popović sve su to uredno demantovali. Međutim, u novembru prošle godine, OTP faktoring Privrednom sudu podnosi zahtjev da se zbog neisplaćenih dugova uvede stečaj u Vektra Montenegro, Vektra Boka, Horizont Lodžistik, Vektra aviejšn, Vektra Voda i Vektra investments. Ubrzo je popisu pridodata i Vektra Jakić, pošto je matična kompanija njenom imovinom garantovala dobijene pozajmice. I tada počinje igranka.

Procedura uvođenja stečaja je, u suštini, jednostavna operacija koja prema važećim zakonima ne može trajati duže od 35 -40 dana. Vektra je, pokazalo se, druga priča.

Sud je prvu odluku donio tek krajem marta. Uveden je stečaj u Vektru Montenegro. Apelacioni sud je, međutim, 28. aprila, poništio to rješenje.

Ročišta su odlagana pošto je Vektra mijenjala advokate ili su joj oni otkazivali punomoćje, Brkovićevi zastupnici su lagali da im računi nijesu u blokadi da bi, konačno, osporili da su oni uopšte koristili kredite od OTP banke. Sve to su pratili signali sa „nadležnog mjesta” da sa odlukama o stečaju ne treba žuriti.

Shvatajući sa čim imaju posla, zvaničnici OTP-a su se krajem marta žalili Evropskoj bankarskoj federaciji. To je, navodno, značajno podiglo cijenu kredita koje je proljetos uzimala Vlada Crne Gore. Ipak, prijetnja Evropom nije značila ništa spram želja ovdašnjih gospodara, njihovih kumova i ljudi od povjerenja.

Pravi problemi su počeli tek kada se pokazalo da Deripaska nema namjeru vraćati ni euro dugova za koje je, sasvim bezrazložno, garantovala Vlada Crne Gore. OTP je došla u poziciju da zahtjev za stečaj može proširiti – sada i na državu Crnu Goru. Tada počinju pravi pregovori. Javnost o njima nikada nije obaviještena, ali štura saopštenja ipak govore dovoljno o promjeni klime i postepenom otopljavanju odnosa. A to je mogao donijeti samo obećani novac.

Početkom maja počinju pregovori o dinamici plaćanja KAP-ovog duga. Mađari, kao prvu tačku pregovora, postavljaju pitanje odugovlačenja uvođenja stečaja u Vektri. Krajem jula stiže vijest o dogovoru – naplata KAP-ovog kredita odlaže se do 30 novembra. U međuvremenu, Brkovićeve kompanije polako padaju pod stečaj.

Sredinom avgusta Mađari, praktično, potvrđuju dogovor sa Vladom: OTP banka bila je prinuđena da podnese zahtjev za pokretanje stečaja u pljevaljskoj fabrici Vektra Jakić, ali će sve naredne korake preduzimati uzimajući u obzir interese države Crne Gore, stoji u saopštenju iz Budimpešte. Uskoro mediji objavljuju nezvanične informacije po kojima OTP i Dragan Brković pregovaraju o mogućnosti da se Vektra razduži sa 50 miliona eura. O dubiozama kompanije svjedoči podatak da povjerioci samo od Vektre Jakić potražuju oko 160 miliona.

Predstojeći parlamentarni izbori su, privremeno, odložili finalizaciju operacije Vektra. No, čim prođe 14. neko će podsjetiti (da li odlazećeg) premijera Igora Lukšića da je došlo vrijeme da se ispune obećanja i izvrše preuzete obaveze. Račun, u Vladi, već imaju. Ostalo je pitanje obraza.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo