Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Patriotizmom do profita

Objavljeno prije

na

U Privrednom sudu odloženo je još jedno ročište, ko zna koje po redu, za uvođenje stečaja u Vektri Boka, jednoj od prezaduženih kompanija Dragana Brkovića.

Do odlaganja je došlo na zahtjev advokata Vektre koji su zatražili dodatno vrijeme kako bi se spor riješio mirnim putem. Oni, navodno, imaju informaciju da su povjerioci „spremni na pregovore o potpunom izmirenju duga” pa im je sud izašao u susret i sljedeće ročište zakazao za kraj oktobra. Može se pokazati veoma značajno to što će nastavak priče o Vektri i njenim povjeriocima uslijediti poslije parlamentarnih izbora.

Iako ovdašnji predstavnici OTP faktoringa, kompanije koja pokušava povratiti novac koji su Brkoviću dale CKB i OTP, njena majka banka iz Mađarske, kažu da nijesu upoznati s mogućom nagodbom, o njoj se sve češće govori. Po filijalama OTP banke u regionu kruži priča da je centrala iz Budimpešte postigla dogovor sa Vladom Crne Gore.

Kaže se da je suština dila u tome da će OTP novcem ovdašnjih poreskih obveznika namiriti dobar dio potraživanja iz Crne Gore. Riječ je o 50 miliona eura (bez kamata) koje je OTP dala Kombinatu aluminijuma a čije je vraćanje garantovala Vlada. Zauzvrat, Mađari će Vektri dati veliki diskont na dug i reprogramirati njegov ostatak. Navodno, Brković bi bio spreman da svoje dugove prema Budimpešti – riječ je o približno 100 miliona eura – izmiri sa nekih 50 miliona. U ratama, narednih desetak godina. Izgleda da je u priči najvažnije to što vlasnika neće mijenjati Vektra Jakić u Pljevljima i Vektra Boka u Herceg Novom.

Uspije li Dragan Brković, pride, da sačuva i založenu zgradu Jugoslovenskog riječnog brodarstva u centru Budve (kupio je za tri a založio a 61 milion eura kredita od CKB i OTP) on bi ovaj sporazum mogao proglasiti poslom vijeka. Naravno, ovog, 21. vijeka, pošto se njegov poslovni aranžman sa Kombinatom aluminijuma u Podgorici, kojim je zagospodario bez novca i poslovnih referenci iz svijeta proizvodnje i trgovine obojenih metala, i u regionu drži za jedan od „best of” poteza balkanskih novobogataša na kraju prošlog milenijuma.

Pretpostavlja se da je ista osoba tada, kao i sada, Brkoviću otvarala sva vrata: Milo Đukanović kum, partijski starješina, a možda i poslovni partner u Vektri. Tako, makar, znaju da ustvrde kritičari DPS –ovog režima i biznis klase koju je proizveo. Tu tvrdnju, naravno, nije lako dokazati.

„U igri je mnogo krupniji ulog – kapital ostvaren 21. maja 2006. godine”, saopštio je Milo Đukanović, suvlasnik Prve banke. Čovjek direktno odgovoran što je KAP na štetu države postao igračka Olega Deripaske i njegovih skrivenih partnera. Osoba koja je omogućila da iz istog KAP-a, prethodno, ogroman novac isisa Brkovićeva Vektra. Potom su Đukanovićevi ministri Brkoviću, nezakonito, dali status stranog povjerioca kako bi njegova potraživanja postala neupitna. Đukanovićeva sestra profitirala je iz privatizacije Telekoma koju je on aminovao. Privrednom sudu je naredio da skijalište na Bjelasici proda njegovom prijatelju Zoranu Bećiroviću. Kao što je i Vujica Lazović bio, faktički, prinuđen da, izvršavajući Đukanovićeva naređenja i prethodno napravljene dilove, proda Elektroprivredu za približno 100 miliona eura manje nego što su nudili najbolji ponuđači… Sve to treba zaboraviti jer Đukanović, po sopstvenom priznanju, izgara na braniku otadžbine.

Vratimo se, ipak, aranžmanu koji će nas – sva je prilika – već ove jeseni koštati nekih 50 miliona eura. Kojih, usput budi rečeno, nemamo. Dugoročno, posao u trouglu Vektra – OTP banka – država Crna Gora otjeraće odavde svakoga ko je pomislio da bi Crna Gora mogla biti mjesto za pošteno i profitabilno poslovanje, bez mita, korupcije, reketa i ugradnje lokalnih moćnika.

Priča o Draganu Brkoviću kao jednom od najvećih dužnika u Crnoj Gori počela je nedugo pošto je – suočena sa vlastitim finansijskim problemima – Prva banka, odnosno njen većinski vlasnik Aco Đukanović krenuo u obilazak dužnika kako bi ih pokušao ubijediti da što prije vrate pozajmljeno. Uz zaračunatu kamatu, podrazumijeva se. U nečijim memoarima ćemo već čitati ko je tih dana konačio u čijem trezoru, kome su zavrtali ruke a kome čupali uši i lupali šamare. Tek, i novine su počele da izvještavaju da grupa kompanija okupljena pod krovom Vektre Montenegro povjeriocima duguje skoro 200 miliona eura (OTP – oko 100; HAAB – 20; NLB Cirih -55, Prva banka -?…). Brković i njegov glasnogovornik Milić Popović sve su to uredno demantovali. Međutim, u novembru prošle godine, OTP faktoring Privrednom sudu podnosi zahtjev da se zbog neisplaćenih dugova uvede stečaj u Vektra Montenegro, Vektra Boka, Horizont Lodžistik, Vektra aviejšn, Vektra Voda i Vektra investments. Ubrzo je popisu pridodata i Vektra Jakić, pošto je matična kompanija njenom imovinom garantovala dobijene pozajmice. I tada počinje igranka.

Procedura uvođenja stečaja je, u suštini, jednostavna operacija koja prema važećim zakonima ne može trajati duže od 35 -40 dana. Vektra je, pokazalo se, druga priča.

Sud je prvu odluku donio tek krajem marta. Uveden je stečaj u Vektru Montenegro. Apelacioni sud je, međutim, 28. aprila, poništio to rješenje.

Ročišta su odlagana pošto je Vektra mijenjala advokate ili su joj oni otkazivali punomoćje, Brkovićevi zastupnici su lagali da im računi nijesu u blokadi da bi, konačno, osporili da su oni uopšte koristili kredite od OTP banke. Sve to su pratili signali sa „nadležnog mjesta” da sa odlukama o stečaju ne treba žuriti.

Shvatajući sa čim imaju posla, zvaničnici OTP-a su se krajem marta žalili Evropskoj bankarskoj federaciji. To je, navodno, značajno podiglo cijenu kredita koje je proljetos uzimala Vlada Crne Gore. Ipak, prijetnja Evropom nije značila ništa spram želja ovdašnjih gospodara, njihovih kumova i ljudi od povjerenja.

Pravi problemi su počeli tek kada se pokazalo da Deripaska nema namjeru vraćati ni euro dugova za koje je, sasvim bezrazložno, garantovala Vlada Crne Gore. OTP je došla u poziciju da zahtjev za stečaj može proširiti – sada i na državu Crnu Goru. Tada počinju pravi pregovori. Javnost o njima nikada nije obaviještena, ali štura saopštenja ipak govore dovoljno o promjeni klime i postepenom otopljavanju odnosa. A to je mogao donijeti samo obećani novac.

Početkom maja počinju pregovori o dinamici plaćanja KAP-ovog duga. Mađari, kao prvu tačku pregovora, postavljaju pitanje odugovlačenja uvođenja stečaja u Vektri. Krajem jula stiže vijest o dogovoru – naplata KAP-ovog kredita odlaže se do 30 novembra. U međuvremenu, Brkovićeve kompanije polako padaju pod stečaj.

Sredinom avgusta Mađari, praktično, potvrđuju dogovor sa Vladom: OTP banka bila je prinuđena da podnese zahtjev za pokretanje stečaja u pljevaljskoj fabrici Vektra Jakić, ali će sve naredne korake preduzimati uzimajući u obzir interese države Crne Gore, stoji u saopštenju iz Budimpešte. Uskoro mediji objavljuju nezvanične informacije po kojima OTP i Dragan Brković pregovaraju o mogućnosti da se Vektra razduži sa 50 miliona eura. O dubiozama kompanije svjedoči podatak da povjerioci samo od Vektre Jakić potražuju oko 160 miliona.

Predstojeći parlamentarni izbori su, privremeno, odložili finalizaciju operacije Vektra. No, čim prođe 14. neko će podsjetiti (da li odlazećeg) premijera Igora Lukšića da je došlo vrijeme da se ispune obećanja i izvrše preuzete obaveze. Račun, u Vladi, već imaju. Ostalo je pitanje obraza.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo