Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po modelu narkodilera

Objavljeno prije

na

Vojska DPS-a je na terenu. Dvadesetak dana pred izbore, period je rezervisan za otkup ličnih karata. Logika tajminga je jasna: dokumenta se ne smiju predugo zadržavati – raji su potrebna svakodnevno, a ni materijalne dokaze krivičnog djela nije pametno predugo zadržavati u rukama. O javnoj tajni Crne Gore institucije žmure i saučestvuju, građani ćute, dok aktivisti vojske Mila Đukanovića, kap po kap, završavaju posao. Monitor je, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja u različitim smjerovima, stupio u kontakt sa mladićem iz podgoričke mjesne zajednice 19. decembar, kvart Baston, koji od referenduma aktivno učestvuje na tržištu otkupa i preprodaje ličnih karata, a koji je odlučio da progovori uz zahtjev da ostane anoniman.

Paravojnik DPS-a ( nije član Partije; radi ad hoc – od izbora do izbora, zbog profita ), koji govori za Monitor odlično poznaje uhodani i ukriveni piramidalni mehanizam vladajućeeg DPS-a koji, kaže, pred svake izbore organizuje i sponzoriše tržište ličnih dokumenata.

Demokratska partija socijalista preko mjesnih odbora i štabova zadužuje po jednog, ponekad i više mladića iz kvarta, koji su u direktnoj komunikaciji sa Partijom i čiji je posao da pokrenu čitavu mrežu, rekonstruiše naš sagovornik.

,,Jedan je sasvim dovoljan, pokazalo se u našem kvartu, da DPS ostvari cilj i aktivira priličan broj mušterija, prodavaca ličnih karata. Osoba zadužena za kvart, od DPS-a ima odriješene ruke da za dokumenta ponudi i do 200, eventualno 300 eura. On prvo obavijesti svoje drugove i kaže im u povjerenju: ‘Donesite mi što više ličnih karata i za svaku ćete imati 200 eura, a vi ih nabavite za koliko hoćete i možete.” Monitorov izvor svjedoči da je za vrijeme referenduma, kada je on počeo da se bavi trgovinom, početna cijena dostizala čak i 500 eura.

,,Nakon što ih osoba – izvor, povezana sa finansijerima iz DPS-a, kontaktira i ponudi 200 eura po pribavljenoj ličnoj karti, koliko je današnji prosjek za prvu ruku, mladići šire mrežu i počinju prikupljanje dokumenata od rođaka, prijatelja, komšija, poznanika – ali ne nude po 200 eura, već po, recimo, 150, kako bi se ,,ugradili” i ,,bili dobri” 50 eura. Tu nije kraj: i ti kojima je ponuđen otkup dokumenata za 150 eura šire svoju mrežu, pa za ličnu nude, recimo, 100 eura, a ovi kojima je toliko ponuđeno šire dalje i nude za 80, što je često posljednja ,,ruka”, međutim, ima slučajeva da i oni prodaju dokumenta za 50 eura, stavljajući tako u džep onih 30″, skicira sagovornik Monitora stanje na terenu i napominje da je za prethodne izbore po ličnoj karti dobijao 80 eura, s tim što mu je obećano da će, ako ih donese više, poneka ,,stajati” i 100 eura.

Na tajnom tržištu svakom trgovcu Partije dozvoljeno je da slobodno trguje i nameće svoju cijenu, naravno, ukoliko za nju može da kupi dokumenta. Stvar je slobodne procjene: neko se ugrađuje pedeset eura, neko trideset, nekome je dovoljno i dvadeset… Od toga, prema riječima našeg sagovornika, zavisi i koliko ,,nivoa” postoji. Ako se ljudi ugrađuju za manje, veći je broj „ruku”. Tako formirana kriminalna piramida je višeslojnija, pa je ličnih karata, tj. Đukanovićevih glasova više.

,,To je totalni haos, prava piramida. Kako će se drugačije raširiti posao? Svako se od svakoga ugrađuje, svako ima neku zaradu. Ti tako radiš za njih za procenat. Neko mi nudi: ‘Hoćeš li za 80 eura’, poslije nekoliko dana prilazi mi drugi momak i kaže:’Imam ti kombinaciju za 120′, treći pita:’ Da nećeš za 150 eura’? Razni dolaze pa cijena lične karte zavisi od toga na koju ‘ruku’ naletiš. Uz to, cijena se povećava kako se izbori primiču. To se već raširilo, cijeli grad o tome bruji.”

Naš sagovornik kaže da ne zna nijednog svog druga kome nije nuđeno da učestvuje u poslu.

,,Rijetko koga su preskočili. Dođu u kvart, tu smo svi okupljeni, priđu i počnu sa uvijek istom pričom: ‘Imam ti jednu kombinaciju za ličnu… Da nećeš? Ti se ugradi ako možeš… Nađi koju… Ako hoćeš i tvoju da prodaš… Svakako nemamo za koga da glasamo, ne može se ništa promijeniti, svejedno će oni pobijediti…’ Tako se baci udica i ljudi se upecaju.”

Monitorov izvor se prisjeća izbora 2009. godine kada mu je za ličnu kartu, jednom prilikom, nuđeno samo 50 eura.,,Ko zna koja je taj bio ruka, najvjerovatnije posljednja, pa se, pretpostavljam, ugrađivao 30 eura. Odbio sam i pokušao da pronađem nekoga ko je druga – treća ruka, da dobijem što više jer znam da se vrzmaju okolo. Ako si blizu izvora, ti si na konju.”

Partijski povjerenici, naglašava sagovornik, često u mrežu pokušavaju da upletu narkomane koji su zahvalni partneri za ovu vrstu posla – ne pitaju za cijenu, novac im je prijeko potreban. Ne samo što bespogovorno ulaze u šemu kupoprodaje, već i sopstvene lične karte daju za sitne pare, često i za trideset eura.

Čitava piramida otkupa ličnih dokumenata jasno podsjeća na šemu dilovanja narkotika: čovjek posjeduje, recimo, kilogram droge i dilerima daje po stotinu grama, onaj koji uzme stotinu grama dalje prodaje po dvadeset ili deset grama, a ovi koji uzmu dvadeset ili deset opet rasprodaju na „petice” ili na „polutke”. To je taj dilerski sistem.

,,Toliko su se rašpartali po gradu da je teško ući u trag nalogodavcima, onima koji daju novac, koji su u konekciji sa prvom rukom. To je i jedan od razloga postojanja toliko posrednika i nivoa. Ako i ‘padnu’, padaju sitni dileri. Nikako da ‘padne’ glavni”, kaže Monitorov izvor kroz čije je ruke prošlo 40 – 50 ličnih karata.

DPS se ne razbacuje parama. Svaka otkupljena lična karta se provjerava.

,,Nakon što ih uzmem, a prije nego što ‘mušterijama’ dam novac za njih, slijedi provjera (koju obavljaju ljudi koji novac daju prvoj ruci ) da li ta osoba, ili neko iz njene familije, već glasa za DPS. U tom slučaju dokumenti se vraćaju. Dogodila se veoma intresantna situacija nakon što sam, poslije jedne takve provjere, prijatelju vratio ličnu kartu, jer je ustanovljeno da će njegova porodica svakako glasati Mila. Poslije toga on je bio uporan da dobije novac i ličnu je uvalio nekom drugom, na suprotnom kraju grada, u Bloku 5. Vjerovali ili ne, njegova lična opet dolazi do mene. Pa vidite koliko je ruku u pitanju, o kolikoj i kakvoj mreži je riječ.”

Da je riječ o poslu pod patronatom vlasti slikovito pokazuju dvije priče našeg izvora. ,,Jednom prilikom mog prijatelja su rutinski zaustavili policajci i tražili mu ličnu kartu. On je greškom iz džepa izvukao pogrešnu, otkupljenu. Nakon što su ga pretresli, našli su još pet – šest ličnih karata. Nikom ništa – pustili su ga bez riječi. Drugom prilikom, momak iz kvarta „pao” je na hašiš. To je bilo pred prošle izbore. Uhvatila ga je policija i kod njega pronašla nekoliko paklica „trave” ali uz to i četrdesetak ličnih karata. Za travu je kažnjen sa godinu zatvora ali o ličnim kartama, iako je riječ o krivičnom djelu, ništa”. Ništa.

Krivični zakonik Crne Gore
Član 186

Ko silom, prijetnjom ili na drugi protivpravan način prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima ili na referendum vrši ili ne vrši pravo glasanja ili da glasa za ili protiv određenog kandidata, izborne liste odnosno predloga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se ko zahtijeva ili prihvati poklon ili drugu korist za sebe ili drugog da glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv određenog lica.

Marko MILAČIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo