Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po modelu narkodilera

Objavljeno prije

na

Vojska DPS-a je na terenu. Dvadesetak dana pred izbore, period je rezervisan za otkup ličnih karata. Logika tajminga je jasna: dokumenta se ne smiju predugo zadržavati – raji su potrebna svakodnevno, a ni materijalne dokaze krivičnog djela nije pametno predugo zadržavati u rukama. O javnoj tajni Crne Gore institucije žmure i saučestvuju, građani ćute, dok aktivisti vojske Mila Đukanovića, kap po kap, završavaju posao. Monitor je, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja u različitim smjerovima, stupio u kontakt sa mladićem iz podgoričke mjesne zajednice 19. decembar, kvart Baston, koji od referenduma aktivno učestvuje na tržištu otkupa i preprodaje ličnih karata, a koji je odlučio da progovori uz zahtjev da ostane anoniman.

Paravojnik DPS-a ( nije član Partije; radi ad hoc – od izbora do izbora, zbog profita ), koji govori za Monitor odlično poznaje uhodani i ukriveni piramidalni mehanizam vladajućeeg DPS-a koji, kaže, pred svake izbore organizuje i sponzoriše tržište ličnih dokumenata.

Demokratska partija socijalista preko mjesnih odbora i štabova zadužuje po jednog, ponekad i više mladića iz kvarta, koji su u direktnoj komunikaciji sa Partijom i čiji je posao da pokrenu čitavu mrežu, rekonstruiše naš sagovornik.

,,Jedan je sasvim dovoljan, pokazalo se u našem kvartu, da DPS ostvari cilj i aktivira priličan broj mušterija, prodavaca ličnih karata. Osoba zadužena za kvart, od DPS-a ima odriješene ruke da za dokumenta ponudi i do 200, eventualno 300 eura. On prvo obavijesti svoje drugove i kaže im u povjerenju: ‘Donesite mi što više ličnih karata i za svaku ćete imati 200 eura, a vi ih nabavite za koliko hoćete i možete.” Monitorov izvor svjedoči da je za vrijeme referenduma, kada je on počeo da se bavi trgovinom, početna cijena dostizala čak i 500 eura.

,,Nakon što ih osoba – izvor, povezana sa finansijerima iz DPS-a, kontaktira i ponudi 200 eura po pribavljenoj ličnoj karti, koliko je današnji prosjek za prvu ruku, mladići šire mrežu i počinju prikupljanje dokumenata od rođaka, prijatelja, komšija, poznanika – ali ne nude po 200 eura, već po, recimo, 150, kako bi se ,,ugradili” i ,,bili dobri” 50 eura. Tu nije kraj: i ti kojima je ponuđen otkup dokumenata za 150 eura šire svoju mrežu, pa za ličnu nude, recimo, 100 eura, a ovi kojima je toliko ponuđeno šire dalje i nude za 80, što je često posljednja ,,ruka”, međutim, ima slučajeva da i oni prodaju dokumenta za 50 eura, stavljajući tako u džep onih 30″, skicira sagovornik Monitora stanje na terenu i napominje da je za prethodne izbore po ličnoj karti dobijao 80 eura, s tim što mu je obećano da će, ako ih donese više, poneka ,,stajati” i 100 eura.

Na tajnom tržištu svakom trgovcu Partije dozvoljeno je da slobodno trguje i nameće svoju cijenu, naravno, ukoliko za nju može da kupi dokumenta. Stvar je slobodne procjene: neko se ugrađuje pedeset eura, neko trideset, nekome je dovoljno i dvadeset… Od toga, prema riječima našeg sagovornika, zavisi i koliko ,,nivoa” postoji. Ako se ljudi ugrađuju za manje, veći je broj „ruku”. Tako formirana kriminalna piramida je višeslojnija, pa je ličnih karata, tj. Đukanovićevih glasova više.

,,To je totalni haos, prava piramida. Kako će se drugačije raširiti posao? Svako se od svakoga ugrađuje, svako ima neku zaradu. Ti tako radiš za njih za procenat. Neko mi nudi: ‘Hoćeš li za 80 eura’, poslije nekoliko dana prilazi mi drugi momak i kaže:’Imam ti kombinaciju za 120′, treći pita:’ Da nećeš za 150 eura’? Razni dolaze pa cijena lične karte zavisi od toga na koju ‘ruku’ naletiš. Uz to, cijena se povećava kako se izbori primiču. To se već raširilo, cijeli grad o tome bruji.”

Naš sagovornik kaže da ne zna nijednog svog druga kome nije nuđeno da učestvuje u poslu.

,,Rijetko koga su preskočili. Dođu u kvart, tu smo svi okupljeni, priđu i počnu sa uvijek istom pričom: ‘Imam ti jednu kombinaciju za ličnu… Da nećeš? Ti se ugradi ako možeš… Nađi koju… Ako hoćeš i tvoju da prodaš… Svakako nemamo za koga da glasamo, ne može se ništa promijeniti, svejedno će oni pobijediti…’ Tako se baci udica i ljudi se upecaju.”

Monitorov izvor se prisjeća izbora 2009. godine kada mu je za ličnu kartu, jednom prilikom, nuđeno samo 50 eura.,,Ko zna koja je taj bio ruka, najvjerovatnije posljednja, pa se, pretpostavljam, ugrađivao 30 eura. Odbio sam i pokušao da pronađem nekoga ko je druga – treća ruka, da dobijem što više jer znam da se vrzmaju okolo. Ako si blizu izvora, ti si na konju.”

Partijski povjerenici, naglašava sagovornik, često u mrežu pokušavaju da upletu narkomane koji su zahvalni partneri za ovu vrstu posla – ne pitaju za cijenu, novac im je prijeko potreban. Ne samo što bespogovorno ulaze u šemu kupoprodaje, već i sopstvene lične karte daju za sitne pare, često i za trideset eura.

Čitava piramida otkupa ličnih dokumenata jasno podsjeća na šemu dilovanja narkotika: čovjek posjeduje, recimo, kilogram droge i dilerima daje po stotinu grama, onaj koji uzme stotinu grama dalje prodaje po dvadeset ili deset grama, a ovi koji uzmu dvadeset ili deset opet rasprodaju na „petice” ili na „polutke”. To je taj dilerski sistem.

,,Toliko su se rašpartali po gradu da je teško ući u trag nalogodavcima, onima koji daju novac, koji su u konekciji sa prvom rukom. To je i jedan od razloga postojanja toliko posrednika i nivoa. Ako i ‘padnu’, padaju sitni dileri. Nikako da ‘padne’ glavni”, kaže Monitorov izvor kroz čije je ruke prošlo 40 – 50 ličnih karata.

DPS se ne razbacuje parama. Svaka otkupljena lična karta se provjerava.

,,Nakon što ih uzmem, a prije nego što ‘mušterijama’ dam novac za njih, slijedi provjera (koju obavljaju ljudi koji novac daju prvoj ruci ) da li ta osoba, ili neko iz njene familije, već glasa za DPS. U tom slučaju dokumenti se vraćaju. Dogodila se veoma intresantna situacija nakon što sam, poslije jedne takve provjere, prijatelju vratio ličnu kartu, jer je ustanovljeno da će njegova porodica svakako glasati Mila. Poslije toga on je bio uporan da dobije novac i ličnu je uvalio nekom drugom, na suprotnom kraju grada, u Bloku 5. Vjerovali ili ne, njegova lična opet dolazi do mene. Pa vidite koliko je ruku u pitanju, o kolikoj i kakvoj mreži je riječ.”

Da je riječ o poslu pod patronatom vlasti slikovito pokazuju dvije priče našeg izvora. ,,Jednom prilikom mog prijatelja su rutinski zaustavili policajci i tražili mu ličnu kartu. On je greškom iz džepa izvukao pogrešnu, otkupljenu. Nakon što su ga pretresli, našli su još pet – šest ličnih karata. Nikom ništa – pustili su ga bez riječi. Drugom prilikom, momak iz kvarta „pao” je na hašiš. To je bilo pred prošle izbore. Uhvatila ga je policija i kod njega pronašla nekoliko paklica „trave” ali uz to i četrdesetak ličnih karata. Za travu je kažnjen sa godinu zatvora ali o ličnim kartama, iako je riječ o krivičnom djelu, ništa”. Ništa.

Krivični zakonik Crne Gore
Član 186

Ko silom, prijetnjom ili na drugi protivpravan način prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima ili na referendum vrši ili ne vrši pravo glasanja ili da glasa za ili protiv određenog kandidata, izborne liste odnosno predloga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se ko zahtijeva ili prihvati poklon ili drugu korist za sebe ili drugog da glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv određenog lica.

Marko MILAČIĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo