FOKUS

Dok kažeš britva

Objavljeno prije

13 godina

10 Juna, 2011

Objavio:

Uskoro će deset godina od kako je Centralna banka Rusije uvrstila Crnu Goru na ,,crnu listu zemalja za of šor poslovanje”. Prošla je godina od kako je Čarls Tanok, poslanik u Evropskom parlamentu, upozorio kako je organizovanom kriminalu ,,veoma lako da opere novac u Crnoj Gori”. Prethodne nedjelje istom temom pozabavio se i njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung. ,,Prljavi poslovi u cvjetajućem biznisu sa nekretninama na Crnogorskom primorju su otvorena ponuda za pranje novca”, navodi se u tekstu autora Markusa Bikela. Bikel u tekstu posvećenom širokom spektru mogućnosti za pranje novca u Crnoj Gori piše: ,,Skoro niko više ne sumnja u to da članovi DPS na čijem je čelu Milo Đukanović, zarađuju na dubioznim poslovima”.

Prošle godine, Tanok je ukazivao ,,na zajednički problem” – veliki broj novčanica od 500 eura koje su u opticaju u Crnoj Gori koriste kriminalci za pranje novca i druge nezakonite aktivnosti. Ova novčanica je praktično nepoznata mnogo bogatijim građanima zemalja eurozone, pošto se ne koristi u kupovini i potrošnji pojedinaca već, uglavnom, u međubankarskim transakcijama. I za prenošenje prljavog novca (u aktovku standardne veličine stane 12 hiljada tih novčanica ili šest miliona eura, testirali su italijanski istražitelji).

Krajem 2001, saopštili su ruski zvaničnici, njihove banke su na računima ovdašnjih of šor podružnica držale između 2,5 i četiri milijarde dolara. A jedna od pet međunarodnih finansijskih transakcija u kojima su učestvovali ruski tajkuni i oligarsi išla je preko neke od banaka registrovanih u Podgorici. Dok Amerikanci nijesu oglasili fajront i 2002. prekinuli našu of šor zabavu.

NAŠA STVAR: Najnoviji slučaj da se Crna Gora pominje u istoj rečenici sa pranjem novca stečenog kriminalom poklopio se sa nizom događaja koji svjedoče: ima neka tajna veza.

Na graničnom prelazu tivatskog aerodroma uhapšen je ruski državljanin V.E.K., osumnjičen da je u Crnoj Gori, od 2003. do septembra 2009. godine oprao preko sedam miliona eura. V.E.K., inače vlasnik preduzeća Meljine DOO, osumnjičen je da je u jednu ovdašnju banku prebacio novac stečen zloupotrebom službenih ovlašćenja u Moskvi, zbog čega je u Rusiji pravosnažno osuđen.

Policija nije saopštila kada je Rus osuđen u domovini, i da li je ta presuda bila bilo kakva prepreka za njegov život i rad u Crnoj Gori. Niko od nadležnih nije povukao paralelu između dotičnog Rusa i crnogorskog državljanina Taksina Šinavatre, koji je takođe pravosnažno osuđen zbog finansijskih malverzacija (približno milijardu dolara) koje je počinio u vrijeme kada je bio premijer Tajlanda.

Mnogi vjeruju kako bi ,,slučaj Šinavatra” morao biti u nadležnosti Ministra inostranih poslova Milana Roćena. Ipak, nekadašnji srpsko-crnogorski diplomata u Moskvi ima preča posla.

Roćena bije glas da je u Crnu Goru doveo mnoge, u najmanju ruku kontroverzne, biznismene iz Moskve. Zorana Bećirovića čija je londonska firma B&Dž hotel Avala, nakon više nego sporne privatizacije, platila preko banaka u Rigi. Olega Deripasku vlasnika KAP-a koji je makar u jednoj evropskoj zemlji pod istragom zbog navodnog pranja para. Nedavno smijenjenog gradonačelnika Moskve Jurija Luškova, za koga tajne depeše američkog Stejt departmenta, objavljene na sajtu Vikiliks, govore da je novcem grada Moskve pomogao firmu Sistema koja je u rukama ruske mafije. I Sistema je aktivna u Crnoj Gori.

Međutim, ministar Roćen je toliko zauzet da nema kad da crnogorskoj javnosti objasni kako je za dvije godine vratio kredit vrijedan 100 hiljada eura, i ako su primanja njegove porodice u tom periodu – ona koja je prijavio Komisiji za sprječavanje konflikta interesa – bila približno pet puta manja od prijavljenog duga.

Roćenu je u skrivanju tih podataka punu podršku dao i partijski kolega, predsjednik Komisije Slobodan Leković. Pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka on je odbio da javnosti predoči informacije o ovom slučaju, što je u suprotnosti sa međunarodnim preporukama koje je Crna Gora, načelno, prihvatila.

Komitet Savjeta Evrope za sprječavanje pranja novca (MANIVAL) već je konstatovao kako Crna Gora ,,nije sasvim primijenila” preporuku da će ,,finansijske institucije, u vezi politički eksponiranih lica, osim uobičajenih kontrolnih mjera, ostvariti dodatni sistem provjere rizika… i preduzeti razumne mjere da utvrde porijeklo i količinu novca koji je predmet transakcije”. Priča se tada odnosila na kredite koje je sam ili sa prijateljima podizao premijer Đukanović. U međuvremenu, bivši je premijer i u ovom poslu dobio vjerne sljedbenike.

Za pranje novca osumnjičena je i partija kojoj je Đukanović na čelu.

Više funkcionera te partije demantovalo je zvanične navode da su uplaćivali novac na račun DPS-a. To je pobudilo sumnje da je DPS, zapravo, pokušao da legalizuje novac iz nepoznatih fondova tako što ga je prikazao kao donaciju svojih funkcionera. Priča nije bila interesantna ovdašnjoj policiji i tužilaštvu. Oni su prihvatili objašnjenja premijera i novopečenog potpredsjednika DPS Igora Lukšića. A on je ustvrdio da su finansijske transakcije između DPS-a i njegovih članova regularne makar koliko i one u trouglu Vlada Mila Đukanovića – Prva banka Aca Đukanovića – JP Regionalni vodovod. Premijer je, otprilike, rekao kako je vladajuća partija uvijek u pravu. I da niko pametan, ko brine o sebi i svom poslu u državnoj službi, neće tu tvrdnju dovesti u pitanje.

Direktor Uprave za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović i vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić nijesu uspjeli da se dovijeka odupiru pritiscima sa svih strana. Od kada su, prije pet godina, Kineskinje Lu Ju Džin i Ču Li Čen osuđene na po godinu zatvora zbog pranja novca, pa do prije pet dana kada je zbog istog djela uhapšen gore pomenuti Rus, zvaničnici su pokušavali dokazati kako je Crna Gora jedina zemlja na svijetu čiji državljani nijesu oprali ni i cent. A onda je afera Šarić poremetila idilu.

Duško Šarić i Jovica Lončar optuženi su, nedavno, zbog pranja novca iako Specijalno tužilaštvo nije završilo prošle godine započetu finansijsku istragu.

TRADICIJA: Da neko ne pomisli kako se u Crnoj Gori, trenutno, događa nešto neobično. Lani u ovo doba novine su punili izvještaji o finansijskim akrobacijama kokainskog klana Darka Šarića. O njihovim aktivnostima u Srbiji, Sloveniji, Italiji… policija i tužilaštvo su uredno obavještavali tamošnje medije. O poslovima u Crnoj Gori i višemilionskim sumnjivim transakcijama u Prvoj i Hipo banci – mediji su obavještavali policiju i tužilaštvo.

Godinu ranije, 2009. godine, u ovdašnjim medijima bile su aktuelne priče o akcijama Merkativa brokera koje su u danu porasle za 33,38 hiljada odsto. O novcu (dva milion eura) koji na račun Nikšićkog mlina uplaćuju njegovi vlasnici iz Novog Sada, a Mlin dobijeni novac istog dana uplaćuje nazad, na isti račun sa koga je on stigao. O akcijama Rudnika uglja u Pljevljima koje je of šor kompanija Monte Kristo Kapital Imerdžing prodala kompaniji Monte Kristo Kapital Holding po cijeni 100 puta manjoj od tržišne. Ne znamo da li je neko od crnogorskih zvaničnika pročitao te tekstove. Ljudi iz međunarodnih institucija i medija koji se interesuju za pranje novca stečenog u kriminalnim aktivnostima – jesu.

Of šor vlast

Podsjetimo se crnogorske of šor priče. Ideja o jadranskoj of šor destinaciji rodila se u vrijem kada se, zbog propasti domaćih banaka i gomila keša koje su pristizale iz Italije po osnovu duvanskog i drugih tranzita, centar crnogorskog finansijskog sistema nalazio – na Kipru. Dok neko od naših nije shvatio da mi možemo ponuditi bolje uslove.

Tako je nastao Zakon o kompanijama koje posluju pod posebnim uslovima. Ponuda je predviđala da je za poslovanje of šor banke trebalo obezbijediti poštanski pretinac i platiti porez na dobit po stopi od 2,5 odsto. Crna Gora je, zauzvrat, garantovala odsustvo bilo kakve kontrole za transakcije manje od 1,5 miliona dolara. Ponuda je privukla brojnu i raznovrsnu klijentelu.

Jedna od registrovanih banaka bila je Standard Hellier Bank, osnovana februara 2000. i upisana u Registar pod rednim brojem 671. Imala je sjedište u Podgorici. Kasnije je preseljena u Bijelu, ,,gde je delovalo nekoliko obaveštajnih oficira češke izvidnice”, svjedočio je prije četiri godine Miloslav Votava, nekadašnji direktor banke i, istovremeno, pripadnik češke obavještajne službe – Ustanove za inostrane odnose i informacije (izvidnica).

,,Odeljenje u kojem sam radio bavilo se finansiranjem čeških izviđača (špijuna) u inostranstvu, kao i kupovinom informatora, agenata i saradnika s terena. Od 1999. godine, češka izvidnica za finansiranje najpoverljivijih operacija u inostranstvu koristila je Standard Hellier Bank”, svjedoči Votava, ,,Odgovorno tvrdim da je u Crnoj Gori oprano oko 100 miliona dolara. Sav taj novac prošao je kroz račune Standard Hellier Bank u Podgorici, a poticao je iz crnog fonda češke civilne izvidnice…”.

Votava je neregularnosti prijavio nadležnima. Tako je postao ,,neprijatelj češke države” i završio u pritvoru. Oslobođen je poslije godinu dana. ,,Pokazalo se da nisam počinilac, nego žrtva”, konstatuje. I tvrdi: ,,Do 2004. godine državne ustanove Crne Gore nisu znale da na njihovom području deluje češka izvidnica”. Možda im daje alibi. A možda im se i ruga.

Priča o crnogorskim of šor bankama završena je na prečac. Sredinom 2002. pritisak američke administracije postao je neizdrživ. Zato je Miroslav Ivanišević, tadašnji ministar finansija u ime Vlade od Ustavnog suda zatražio da vladin zakon proglasi – neustavnim.

Ponuđena argumentacije predstavlja DPS klasiku. „Crnoj Gori su trebale pare pa smo donijeli propise koji će ih privući”, stoji u dopisu kojim Ministarstvo finansija Ustavnom sudu objašnjava kako je nastao Zakon, ,,Danas je, međutim, situacija sasvim drugačija pa smo mišljenja da je član 4. Zakona protivan Ustavu i da ga treba ukinuti”.

I bi tako. Uz nadu vlasti da će zaborav prekriti i priče o pranju para preko ovih banaka.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:Broj 1077

Sljedeće

Brat do brata

Ne propusti

Sve veze Mladića i crnogorske vlasti

FOKUS

UZ PROTIVLJENJE CBCG, BEZ SAGLASNOSTI EK, PONOVO USVOJEN ZAKON O RAZVOJNOJ BANCI: Vladina igračka

Objavljeno prije

1 dan

11 Oktobra, 2024

Objavio:

Monitor online

Teško je naći stručnjaka koji se protivi ideji formiranja razvojne banke. Još teže onoga ko bez primjedbi podržava model za koji su se opredijelili Vlada i vladajuća većina, skrivajući potencijalne rizike svog nauma

Glasovima 42 poslanika vladajuće većine u Skupštini je i drugi put usvojen Zakon o razvojnoj banci, nakon što ga je predsjednik države, krajem avgusta, vratio parlamentu na ponovno izglasavanje. Jakov Milatović sada je dužan da potpiše novi Zakon.

Prema usvojenom zakonu, osnivač razvojne banke biće Vlada, a banka će preuzeti sve poslove, imovinu i zaposlene sadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Fond će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata, a njegova imovina, 90 miliona eura, postaće osnivački kapital nove banke.

Transformacijom IRF u razvojnu banku planira se primjena dodatnih podsticaja konkurentnosti crnogorske privrede kroz intenziviranje pristupa grantovima dostupnim kroz EU fondove, najavljivali su predlagači ovog Zakona iz poslaničkog kluba pokreta Evropa sad. “Jedna od ključnih prednosti transformacije IRF u razvojnu banku odnosi se na unapređenje modela finansiranja na bazi pristupa EU fondovima, s posebnim fokusom na kombinovane modele koji uključuju i značajne grant komponente”, navedeno je u obrazloženju prijedloga zakona uz očekivanje da će buduća državna banka više pomagati izvoznicima, proizvođačima i poljoprivrednicima.

Najavljuje se i, takođe izdašnija, podrška razvojnim regionalnim projektima. Prema usvojenom Zakonu, Vlada će izdavati garancije na cjelokupan iznos kredita plasiranog iz razvojne banke za projekte koji, prema ocjeni izvršne vlasti, budu doprinosili razvoju određenih područja i djelatnosti, ili će banci nadoknađivati eventualne gubitke. Po slovu novog Zakona, za razliku od komercijalnih banaka, razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarenja dobiti, a očekivani profit od poslovanja neće ići akcionaru (Vladi) već će se ulagati u dalji razvoj.

Ideja o osnivanju razvojne banke nije nova. Prethodni predlagači su se najčešće fokusirali na sada prihvaćeni model transfromacije IRF u razvojnu banku ali izvršne vlasti ni jednom nijesu zagrizle da uđu u realizaciju te ideje. Zanimljivo je da je prethodnu, nesupješnu, inicijativu za formiranje razvojne banke pokrenuo tadašnji poslanik Branko Radulović a da je ona odbijena od strane Vlade Zdravka Krivokapića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. oktobra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno

Objavljeno prije

1 sedmica

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Monitor online

Demokratska partija socijalista je izvan sumnje pobjednik minulih lokalnih izbora u glavnom gradu- sa 30 posto osvojenih glasova. To još i više važi za nosioca njene liste Nermina Abdića. Među ostalima, neki imaju razloga da budu zadovoljni, neki ne. No, niko ne može da odahne. Pregovori trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova

Neke stvari se ne mijenjaju. Dok se očekuju konačni rezultati vanrednih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, održanih u nedjelju 29. septembra, gotovo svi učesnici tvrde da su zadovoljni postignutim. Izuzev onih za koje je na osnovu preliminarnih rezultata jasno da neće ući u lokalni parlament.

“Izvjesno je da ćemo u dva grada gdje smo nastupili na izborima imati dva gradonačelnika. Pa gdje ćete bolji rezultat”, kazao je optimistično premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES), Milojko Spajić. Istovremeno u opozicionim klupama se slavilo uz povike da je Spajićeva Vlada nakon ovih izbora izgubila legitimitet. „Vlada Crne Gore je večeras pala”, ocijenio je Danijel Živković, lider Demokratske partije socijalista (DPS).

Drugi su slavili, jer se bez njih,tvrde, ne može uspostaviti gradska vlast. Bilo da su tas na vagi ili kičma vlasti. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je kako su „dobili ono što su željeli na podgoričkim izborima – a to je da odlučuju o daljem razvoju Podgorice“. Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da će Podgorica “od sjutra biti isključivo građanska i evropska, a da će Evropski savez biti kičma takve Podgorice”.

Ovako govore preliminarne brojke: Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 24.309 glasova odnosno 29,95 odsto, što je 19 mandata. Koalicija PES Demokrate 17.672 glasa, što je 21,77 odsto ili 14 mandata. Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 16.361 glas, što predstavlja 20,16 odsto, odnosno 13 mandata u parlamentu Glavnog grada. Koalicija Za bolju Podgoricu 8.538 građana, odnosno 10,52 , što je šest mandata. Evropski savez osvojio je 4.411 glasova, 5,4 odsto ili 3 mandata, Preokret 2.705 glasova, 3,33 odsto ili dva mandata, a Stranka evropskog progresa 2.504 glasa, 3,08, odnosno dva mandata. Ostali nijesu prešli cenzus, kome je jedino blizu bio Pokret naprijed sa 2.233 glasa, odnosno 2,75 odsto.

Ko su onda oni koji mogu biti zadovoljni izbornim rezultatom u Podgorici?

Nesumnjivo Demokratska partija socijalista, koja je 2022. izgubila vlast na lokalnom nivou, a prethodno, u avgustu 2020. na državnom. DPS je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. godine, skupa sa tadašnjim koalicionim partnerima osvojio 37518 glasova, odnosno 38,09 odsto.Bio je u koaliciji saSDP, SD, LP, DUA, BS DRP, NLJ i 21. MAJ. To je bio i tada najveći pojedinačni rezultat, ali ga je DPS postigao sa pozicije vlasti i sa svim strankama sa kojima se mogao postizborno udruživati. Pregovori za vlast otuda za njih nijesu bili opcija, pa su otišli u opoziciju.

Naredne godine, DPS je u Podgorici, na parlamentarnim izborima, osvojio19.265 glasova, i to opet u koaliciji SD, DUA i LP. Na minule nedjelje održanim izborima, DPS je samostalno osvojio5044 glasova više nego lani.

Pobjednik je posebno nosilac liste DPS-a Nermin Abdić, koji je u predizbornoj kampanji pretrpio i govor mržnje na nacionalnoj osnovi.

„Ovo je definitivno najava njihovog come-backa. Oni su nakon 2020. permanentno rasli. I kada pogledate fizičke brojeve – sa 19.000 glasova od prošle godine izašli su na 24.000“, ocijenio je anlitičar Miloš Bešić.

Među pobjednicima je Koaliciju Za budućnost Podgorice. Čine je Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora . Ta lista, koju je predvodila Jelena Bojović Borovinić, osvojla je 16.361 glas. DF, čiji su nasljednik, je na lokalnim izborima 2022. osvojio 17 953 glasova, dok je na parlamentarnim izborima prošle godine u Podgorici imao 11 393 osvojena glasa. Tada su u koaliciji bile NSD, DNP i Radnička partija. I njihov rast je u odnosu na parlamentarne izbore oko 5000 glasova.

“Najviše razloga za zadovoljstvo imaju DPS i bivši DF – doživjeli rast u odnosu na parlamentarne izbore”, ocijenio je izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović

Razlog za zadovoljstvo definitivno ima Preokret Srđana Perića, koji na lokalnim izborima 2022. godine nije prešao cenzus, dok će u novom sazivu imati dva odbornika. Ta partija je skoro udvostručila broj glasova, pošto je na lokalnim izborima 2022. osvojila 1, 8 posto glasova, a na ovim 3, 3 posto. Na parlamentarnim izborima prošle godine su takođe bilježili rast.. Ova mlada partija nikada nije imala ni približno onoliku medijsku pažnju, kao parlamentarne partije.

Zadovoljni mogu biti i u Evropskom savezu koji je na ovim izborima osvojio tri mandata. Oni su na lokalnim izborima 2022. bili dio DPS široke koalicije. Na parlamentarnim izborima prošle godine SDP je išao samostalno i u Podgorici osvojio 1642 glasa. Te godine izgubili su status parlamentarne partije. Ostale partije išle su i na lokalnim 2022. i parlamentarnim naredne godine skupa sa DPS-om. Kao savez sada prvi put nastupaju , i njihov rezltat s valjanim razlogom može se interpretirati kao pobjednički.

Partije vlasti nemaju razloga za slavlje. Iako slave – znaju to i oni. Spajićev PES je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. izašao samostalno i osvojio 21 388 glasova, odnosno 21,71 posto. Tada se Spajić i Jakov Milatović još nijesu bili razlišli. To se desilo početkom ove godine, kada se i podgorički odbor partije svrstavao na jednu ili drugu stranu. Na ovim izborima je u koaliciji sa Demokratama PES osvojio manje oko tri hiljade (17 .672) i isti procenat glasova, zbog manje izlaznosti. Na parlamentarnim izborima prošle godine PES je u Podgorici osvojio 27 595 glasova, tako da je u odnosu na tu brojku nedavni rezultat još lošiji, sa gotovo manje 10 hiljada glasova, i to u koaliciji sa Demokratama.

Demokrate Alekse Bečića su, na lokalnim izborima 2022. u Podgorici, kada su samostalno nastupili, imale same10 528 glasova, odnosno 10,79 odsto. Prošle godine su na parlamentarnim izborima išli sa pokretom URA i u Podgorici osvojili gotovo isto kao i sami na lokalnim izborima – 11.032 glasa.

Ni Abazović ne bi trebao biti zadovoljan. Iako insistira da je koalicija koju je napravio sa predsjednikom Milatovićem ključ za formiranje vlasti, njegova partija svela se na dva odbornika u podgoričkom parlamentu. Na prošlim podgoričkim izborima URA je izašla sa Civisom, i osvojila – četiri mandata.

Htio ne htio Abazović, Milatović bi mogao sam sa svoja četiri mandata formirati vlast sa partijama koje su na vlasti na državnom nivou – PES, Demokrate i Koalicija za budućnost Podgorice. Oni ukupno imaju 27 mandata, i za formiranje vlasti im trebaju još tri. . Problem kod tog udruživanja je to što je to ista postavka koja je Podgoricu i dovela do vanrednih parlamentarnih izbora. U međuvremenu, vodili su se pravi mali ratovi na realciji Spajić Milatović, a njihov sukob posebno je eskalirao u predizbornom periodu. Nedostajuće mandate mogao bi partijama na vlasti, matematički da nadomjesti Evropski savez, ali se ta mogućnost ne razmatra ni u teoriji.

Abazovićeva i Milatovićeva koalicija ima šest mandata koliko je neophodno DPS –u da bi se u Podgorici vratio na vlast, naravno ukoliko se sa njima budu udružili Evropski savez koji je predvodio Boris Mugoša sa svoja tri mandata i SEP Duška Markovića sa dva mandata.

U postizborne kombinatorike neće ulaziti Preokret sa svoja dva mandata. Taj logičan i očekivan stav najavio je lider te partije Srđan Perić. Sa dva mandata u bilo kojoj vladajućuj koaliciji bili bi nekakvi dodatak, a oni imaju drukčije prioritetet- da mijenjaju društvo.

Milatović se nije oglašavao nakon izbora. Sada je na teškom iskušenju. S jedne strane stari partijski i politički saborci, sa kojima je ušao u vatren sukob, a s druge strane DPS, odnosno antidepees narativ, sa kojim je i ušao u političku arenu.

Milatović mora biti svjestan da je političkim angažovanje u lokalu. ugrozio percepciju da želi da bude predsjednik svih građana.

Niko ne može da odahne. Pregovori trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Posao ni približno nije završen.

Akteri budućih političkih pregovora preko medija ispipavaju teren. Kao nešto nude, i kao nešto se nećkaju.

Još u izbornoj noći, predstavnica liste Za budućnost Podgorice, Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će pozvati Sašu Mujovića i Luku Rakčevića na razgovore o formiranju vlasti.

“U predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidimo koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta“, saopštio je koji dan potom i Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.

Milatović nije odgovarao. Abazović je bio oštar, i hotimično ne baš precizan. Ovako: “Ja sam DPS srušio kad je bilo najteže. Ali mene PES i Demokrate ucjenjivati neće. Neće Mandić komandovati sa mnom kao sa Spajićem i Bečićem, daćemo im mogućnost kako mislimo da formiramo građansku opciju, a ako neće – doviđenja, neka prave vlast sa kim hoće”. Njegovi mandati, međutim, nijesu presudni. Odgovor će morati da da Milatović, koji sam sa tim partijama može formirati vlast.

Kuda će krenuti Abazović i Milatović, još je tajna.

Dolazi vrijeme da se – povrati riječ. U kom god smjeru da se krene. Neprincipijenost i neispunjavanje obećanja su političke aktere već koštali glasova. Očito je da građani to kažnjavaju. Sve veći broj apstinenata jedan od pokazatelja njihovog nezadovoljstva. Može se reći: oni koji su vodili manje svadljivu, i tišu kampanju nagrađeni su na podgoričkim izborima.

Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova.

IZBORI U KOTORU
PES i DPS po deset mandata

Prema podacima Opštinske izborne komisije Kotor, najviše odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu imaće Demokrataska partija socijalista (DPS) i koalicija Demokrate-Pokret Evropa sad – po 10 mandata.

Lista “Za budućnost Kotora” osvojila je tri mandata, kao i Demokratska alternativa i Grbaljska lista. Evropski savez dva mandata , a po jedan Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret.

Crnogorska građanska akcija, Lista građana Čuvari grada i Građanska lista Za Kotor nisu osvojile mandate.

Neđeljko Moškov, nosilac liste DPS u Kotoru, rekao je da je zadovoljan jer su ponovili rezultat. “ Vratili smo uspjeh sa prošlih izbora od 12 odbornihčkih mandata, bez obzira na to što su partiju napustila tri odbornika”, kazao je.

Nosilac liste Demokrate-Pokret Evropa sad u Kotoru, Vladimir Jokić, kazao je da će bez problema formirati koalicionu vlast u Kotoru. Ta računica nije, međutim, baš tako jednostavna.

Koalicioni partner PES-a i Demokrata u lokalnoj vlasti bila je koalicija Za budućnost Kotora, koja je osvojila tek tri mandata. U vlasti je bio je Građanski pokret URA (jedan mandat), ali na ovim izborima nije nastupio.

Demokrate su na prethodnim lokalnim izborima osvojile 24 odsto glasova ili devet mandata, dok PES nije učestvovao . Na parlamentarnim izborima prošle godine, Demokrate su (sa GP URA) dobile 12,5 odsto glasova u Kotoru, a PES 24,12 odsto.

Za vlast u Kotoru je potrebno najmanje 17 mandata, a PES, Demokrate i Za budućnost Kotora imaju ukupno 13. Kao što i DPS sa tradicionalnim koalicionim partnerima ima 13 mandata (Evropski savez ima dva, a HGI jedan mandat) .

Jokić nije objasnio na koje glasove još računa za nedostajuća četiri mandata. Da li je to Grbaljska listu sa tri mandata i Kotorski pokret čiji je nosilac Siniša Kovačević nekadašnji odbornik Ujedinjene Crne Gore, a koji je osvojio jedan mandat.

Analitičari ukazuju da ne bi bilo nemoguće i da nove liste u Kotoru dovedu do neočekivanog obrta.

Milena PEROVIĆ
U štampanom izdanju Monitora prilikom kompjuterske obrade teksta “Dobri moji, ovo nije završeno”
došlo je do greške zbog koje se narušava njegov kontinuitet. Izvinjavamo se zbog toga

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PREDIZBORNE BAJKE I DOSIJEI GRJEHOVA: Još kad bi im vjerovali

Objavljeno prije

2 sedmice

27 Septembra, 2024

Objavio:

Monitor online

U posljednjoj predizbornoj sedmici ne nedostaje neodrživih obećanja, primjera zloupotreba javnih funkcija i resursa u predizborne svrhe, te iznošenja kompromitujućih detalja o političkim konkurentima. U svim tim disciplinama učestvuju gotovo sve predizborne liste. Zato su ono što obećavaju – bajke.

Kako se bliže izbori, koji će se u nedjelju održati u Pogorici i Kotoru, tako se pojačava sve ono što krasi ovu jesenju predizbornu groznicu: obećanja o savršenim evropskim gradovima u kojima ćemo živjeti nakon nedjelje su sve veća, primjera zloupotreba javnih funkcija i resursa u predizborne svrhe sve je više, ali i iznošenja kompromitujućih detalja o političkim konkurentima.

Silna obećanja su izgleda postala degutantna i samim akterima izborne trke, pa je to moguće natjeralo nosioca liste Demokratske partije socijalista (DPS), Nermina Abdića da u posljednjoj sedmici predizborne kampanje ode u drugu krajnost i izađe sa spotom koji glasi – Dobri moji, ne obećavam vam ništa. Politički takmaci su izgleda zaboravili da ne bi trebali baš ni da ne obećavaju ništa, isto kao ni svašta, već da to budu održiva obećanja koja će potom biti i ispunjena. Što se dosada, dobri moji, znate i sami, nije dešavalo. Ili baš rijetko.

Da se zahuktala i funkcionerska kampanja, te zloupotrebe javnih resursa i funkcija u predizborne svrhe, izvještavaju organizacije civilnog sektora koje prate proces.

Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević to naziva “besprizornom zloupotrebom svih institucionalinih kapaciteta u predizborne svrhe”.

“Pukom slučajnošću, baš u sedmici pred izbore, ministri obilaze otpravnike poslova koji obećavaju goleme investicije, otvaraju laboratorije po školama, svečano obilježavaju upis studenata… Iznenada i bez najave, nakon potpuno netransparentnog procesa pripreme, potpisuju se međuvladini ugovori koji najavljuju nove hidroelektrane…Pred izbore je potpisan i ugovor za rekonstrukciju KBC-a i bolnica na Cetinju i Bijelom Polju”, ukazuje Kovačević.

Ona je podsjetila i da je sedmica pred izbore iskorišćena za promociju Reformske agende Crne Gore, koja je uslov za dodjelu finansijske podrške u okviru Plana rasta EU. “Ta Reformska agenda, po već standardnoj praksi ove Vlade, nije prošla proces javnih konsultacija i javne rasprave.”

Kovačević ocjenjuje da je “vrhunac žanra” dosegnut kroz “fikciju o izgradnji čitavog grada na Veljem brdu, sa obećanjima koja su u suprotnosti sa važećim planovima, propisima, ali i geografijom, matematikom i bazičnom logikom.“. Obećanje da će se prvi građani useliti u novi grad 2026. godine „ostaće zabilježeno kao vrhunac političkog licemjerstva Vlade u ovoj izbornoj kampanji”, kazala je.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ove sedmice donijela je i prvu odluku o utvrđenoj preizbornoj zloupotrebi. To je odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće “Putevi” d.o.o.

Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona.

Optužbe za zloupotrebu javnih resursa stigle su i na račun predsjednika Jakova Milatovića.

MANS je Agenciji za sprečavanje korupcije ove sedmice podnio inicijativu za pokretanje postupka zbog sumnje da je Predsjednik Crne Gore, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Posebna inicijativa je podnijeta i protiv kandidata za gradonačelnika Podgorice, aktuelnog zamjenika gradonačelnice, Luke Rakčevića.

MANS je reagovao nakon što je izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ objavila promotivni video koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore.

“Nakon što je spot emitovan na YouTube platformi, dodatno je promovisan kao politički marketing na online portalu jednih dnevnih novina koji je takođe plaćen od strane Izborne liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“, ukazao je Dejan Milovac iz MANS-a.

“Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 36 izričito zabranjuje korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave…ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Kako drugi učesnici na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici nisu imali mogućnost da svoje promotivne spotove snimaju u kabinetu predsjednika države, postoji osnovana sumnja da je Predsjednik Milatović prekršio Zakon i omogućio svojoj izbornoj listi ekskluzivan pristup prostorijama predsjedništva”, navodi se u saopštenju MANS-a.

Pojačalo se i sa predizbornim dosijeima grjehova. Rat na relaciji Milatović – Spajić, odnosno dvije sada suprotstavljene liste nekadašnjih partijskih saoboraca, iznjedrio je ove sedmice aferu navodne nelegalne gradnje porodice kandidata za gradonačelnika Podorice Luke Rakčevića, koja se potom pretvorila u aferu navodne nelegalne gradnje Rakčevićevog brata, u koju se sumnja na osnovu njegovog zahtjeva za legalizaciju.

Najprije je predizborna kolaicija PES Demokrate ustvrdila da „listovi nepokretnosti oca i brata Luke Rakčevića, Nemanje i Gorana, dokazuju da su vlasnici više stambenih zgrada i prostora sagrađenih bez dozvole”.

Uzvratila je Milatovićeva lista. “Politika nije monolog neistina, saopštio je predsjednik Crne Gore, na konferenciji za novinare koju su organizovali jer se “ htjelo da se preko nosioca te liste Luke Rakčevića diskredituje lista i ljudi koji je predstavljaju”. Oni su ustvrdili da se radi o podmetanju i zloupotrebi.

“Ljudi koje su pominjali i čije su podatke zloupotrijebili uopšte nijesi ljudi koje oni navode, jer su pogrešno protumačili i mog oca koji se isto tako zove i preziva. To što rade PES i Demokrate, to nije radila ni DPS na vrhuncu svoje moć”, navodi Rakčević.

Spajićevi su opet ustvrdili da nijesu zloupotrijebili podatke , nego do njih došli legitimnim putem. “Tragom nelegalne gradnje bratovljeve (koju nije demantovao) došlo se do lista nepokretnosti Gorana Rakčevića, ne samo zbog toga što se i Lukin otac zove Goran već i zato što su parcele sve u istom obuhvatu”, poručili su koalicije Još jače. Dok su se iz preizbornih lista premijera i presjednika prepucavali listama nepokretnosti i demantijima, institucije su uobičajeno ćutale.

Ranijih sedmica na meti je bio nosilac Spajićeve liste, ministar energetike Saša Mujović, zbog političke prošlosti. Danima su objavljivane footografije Mujovića sa skupova koje su trebale da dokažu da je nekada imao saradnju sa DPS-om. Portparol DPS-a je ustvrdio da je „Mujović duže glasao DPS od mene“. On je ustvrdio i da je Mujović bio dugogodišnji aktivista tokom predizbornih kampanja nekadašnje vladajuće partije. Mujović tvrdi da nije imao nikakve veze sa DPS-om.

Šta god da je istina u oba slučaja, njeno utvrđivanje svejedno nije cilj izvlačenja dosijea grjehova u predizborne kampanje. Suština je diskreditovati protivnika. A u toj disciplini učestvuju gotovo sve predizborne liste.

Glavna disciplina gotovo svih izbornih takmaca je i dalje – sve za vlast, vlast za uske interese. Ostalo su bajke.

Zloupotrebe i u Kotoru

U Kotoru je nekoliko dana pred izbore lokalna vlast organizovala “otvaranje” Slavljanske čitaonice, iako taj objekat nije prošao tehnički prijem, niti je predat od strane izvođača.

Otvaranju nijesu prisustvovali izvođač, nadzor ni projektant, a obavljeno je bez prisustva mještana, novinara i članova Savjeta mjesne zajednice. Fotografije lokalnih funkcionera kako se smiješe kraj Slavljanske čitaonice završile su potom na lokalnom javnom servisu. Ali ne i fotorgafije koje pokazuju da je na prozorima čitaonice – najlon. „Otvaranju su prisustvovali predsjednik opštine Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja, nekoliko opštinskih sekrteara i funkcionera, direktor Turističke organizacije Jovan Ristić, direktorica muzeja grada Perasta Dušica Ivetić i predsjednik mjesne zajednice Dobrota I Vedran Milošević.

Tim povodom reagovala je članica savjeta Mjesne zajednice Dobrota I Paula Petričević

“Niti je građanstvo dobilo bilo kakvu informaciju o ovom ”svečanom” činu, niti su takvu informaciju dobili članice i članovi Savjeta Mjesne zajednice Dobrota I. Prema mojim saznanjima, Predsjednik Savjeta je dobio poziv da sa čelnicima Opštine obiđe objekat, a ne da objekat bude ”svečano otvoren””, kazala je ona.

Objasnila je da je informaciju o ”svečanom otvaranju” objavio lokalni javni servis, “čijim novinarkama i novinarima ne pada na pamet da pitaju kakvo je to otvaranje kad objekat nije gotov, i kakva je to svečanost na koju, osim učesnica i učesnika programa – niko nije pozvan?”

Ne ulazeći u ogromne probleme u vezi sa realizacijom rekonstrukcije Slavjanske čitaonice čije su otvaranje ”za dvadesetak dana” krajem juna ove godine najavili ti isti koji su je, uoči izbora, koncem septembra nedovršenu krišom ”svečano otvorili”, niti u ostala ozbiljno otvorena pitanja uvezi sa ovim projektom, osjećam odgovornost i smatram svojom dužnošću da kao članica Savjeta MZ javno reagujem povodom ovog ”svečanog otvaranja. Nisam željela da se oglašavam u toku lokalne predizborne histerije, ali budući da članice i članovi Savjeta MZ nisu postigli dogovor o održavanju hitne sjednice po ovom pitanju, ipak smatram da se mora reagovati i pozvati na odgovornost – nadležne za obmanu, a lokalni medij za njenu nekritičku promociju”, ocijenila je ona.

Kome odgovaraju stara izborna pravila

“Na biračkom spisku za lokalne izbore u Podgorici 29. septembra nalazi se više od 3.300 osoba koje imaju pravo glasa u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska i Srbiji”, saopštio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.

On je ocijenio da “parlamentarna većina želi dovođenjem ljudi da ostvari pobjedu u Podgorici”. Kazao je da za tu tvrdnju imaju nepobitne dokaze i pozvao tužilaštvo da reaguje.

Lider DPS je poručio i da će “na izborni dan spriječiti svako od tih lica da glasaju”. Kazao je da će dokazi koje imaju biti dostavljeni i biračkim odborima, te da će na taj način biti spriječeni.

Iz Demokrata su uzvratili da je “birački spisak koji danas imamo, usljed još nereformisanog izbornog zakonodavstva, ništa drugo do suštinsko nasljeđe onih koji su upravljali zemljom više od tri decenije.

“Upravo su oni, koji sada kritikuju, kreirali i održavali taj spisak”, saopšteno je iz Demokrata. Ocijenili su i da je simptomatično što se eventualne primjedbe ističu tek sada, kad je birački spisak zaključen i kad više nema mogućnosti za bilo kakve promjene.

Simptomatično je i što izborne reforme nije bilo ni nakon pada DPS, 2020.

Milena PEROVIĆ