Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo