Planovi za otvaranje novih kamenoloma otvorili su pitanje sudara različitih razvojnih koncepata – eksploatacije mineralnih sirovina sa jedne i razvoja turizma i poljoprivrede sa druge strane. Od Kolašina do Bijelog Polja vidljivo je kako kamenolomi nerijetko dolaze u sukob sa lokalnim vizijama razvoja i interesima stanovništva

Prema Godišnjem planu davanja koncesija na sjeveru Crne Gore predviđene su brojne nove dodjele koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog i arhitektonsko-građevinskog kamena. Riječ je o područjima na kojima je eksploatacija već ranije postojala ili se nalazi u neposrednoj blizini aktivnih eksploatacionih polja, ali i o novim lokalitetima predviđenim zbog infrastrukturnih projekata, prije svega izgradnje autoputa. Mnoge od tih lokacija tokom javne rasprave o koncesionom aktu bile su problematične za lokalno stanovništvo, ali i za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore.

Ministarstvo planira nove koncesije za ležišta nemetaličnih mineralnih sirovina arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na lokalitetima „Željevica“ u Andrijevici, „Lješnica – Bioča“ u Bijelom Polju, kao i „Gradina“ u Beranama.

Predviđene su i potpuno nove lokacije na kojima ranije nije bilo eksploatacije niti se u blizini nalaze aktivna eksploataciona polja, prvenstveno zbog izgradnje autoputa. Među tim lokalitetima su ležište arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena „Rijeka Marsenića – Seoce“ u Andrijevici, ležište tehničko-građevinskog kamena (vulkanit) „Bistrica“ u Beranama, kao i ležište arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena „Skrbuša“ u Kolašinu.

Kako je obrazloženo, tim planom Ministarstvo nastoji da obezbijedi dovoljne količine građevinskog kamena za potrebe razvoja infrastrukture i građevinskog sektora, uz oslanjanje na postojeću rudarsku praksu i već poznate geološke potencijale na terenu.

Nijedna od više primjedbi Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Mjesne zajednice (MZ) Skrbuša nije usvojena kada je riječ o budućem kamenolomu u tom kolašinskom selu.

Mještani tog sela su uglavnom ukazivali na činjenicu da se, prema planskoj dokumentaciji, u tom dijelu opštine planira razvoj ekoturizma i poljoprivrede, pa smatraju da bi budući kamenolom osujetio realizaciju planiranog razvoja. Takav stav tokom javne rasprave iznio je i potpredsjednik Opštine Kolašin Vasilije Ivanović, dok su iz Uprave ukazali da se na području Skrbuše nalaze šume posebne namjene čija je osnovna funkcija zaštita zemljišta, voda, stabilnosti terena i ekosistema.

„U takvim šumama zabranjene su aktivnosti koje mogu ugroziti njihovu osnovnu funkciju. Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima propisuje da se eksploatacija mineralnih sirovina može vršiti samo uz poštovanje propisa iz oblasti zaštite šuma i životne sredine, kao i u skladu sa važećim planskim dokumentima. S obzirom na to da je lokalitet Skrbuša zaštitna šuma, smatraju da njegovo uvrštavanje u Predlog godišnjeg plana davanja koncesija za 2026. godinu nije u skladu sa važećim zakonima“, objašnjava se.

Predlagači Plana koncesija nijesu prihvatili tu argumentaciju, uz obrazloženje da se zaštitne šume nalaze u blizini, ali ne u okviru lokaliteta Skrbuša. Obećali su da će Ministarstvo korigovati granice koncesionog polja u skladu sa mjerama zaštite životne sredine izdatim od strane Agencije za zaštitu životne sredine i mišljenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara,  u skladu sa izvodom iz prostorno-planske dokumentacije. Navodno će Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu, na koji saglasnost daje Agencija, precizno biti definisana zaštita životne sredine.

Na Skrbuši u Kolašinu postoji još jedan kamenolom, a preduzeće koje eksploatiše kamen sa lokaliteta Bakovići zatražilo je proširenje. Kolašinsko preduzeće „Keker“, vlasnik kamenoloma u Bakovićima, koje je prije pet godina privuklo pažnju urbanističko-građevinskih inspektora zbog objekta za proizvodnju betona i pratećeg postrojenja, sada ima namjeru da značajno proširi svoje aktivnosti na tom nalazištu. Opština Kolašin je pokrenula postupak odlučivanja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Bakovići“, što potvrđuje ambiciozne planove ovog privatnog preduzeća.

Prema podacima iz dokumentacije, u kamenolomu ima oko 1.078.000 kubika kamena, što je potvrđeno zvaničnim studijama, a planirano je da se godišnje izvadi oko 20.000 kubika. S obzirom na raspoložive rezerve i planiranu brzinu vađenja, procjenjuje se da će kamenolom raditi oko 47 godina.

I iz MZ Lozna u Bijelom Polju bili su protiv toga da dobiju kamenolom u svom selu. Objasnili su da će otvaranje novih i korišćenje starih ležišta imati višestruke negativne uticaje na lokalnu zajednicu. Njihove primjedbe su tokom javne rasprave  djelimično usvojene.

Kako je objašnjeno, na lokalitetu Lješnica – Bioča eksploatacija mineralnih sirovina obavljala se od 2009. godine. U neposrednoj blizini nalazi se i drugo koncesiono polje na kojem se takođe vrši eksploatacija mineralnih resursa.

U procesu pripreme koncesionog akta bilo je predviđeno da Ministarstvo koriguje granice koncesionog polja. Takođe, objašnjavaju predlagači, zaštita životne sredine trebalo je da bude precizno definisana Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu, na koji saglasnost daje Agencija.

Međutim, tokom postupka je utvrđeno da prilikom izrade koncesionog akta nije moguće izvršiti korekciju granica koncesionog polja. Zbog toga je prihvaćena dostavljena primjedba, te je jedan od dva lokaliteta Lješnica – Bioča isključen iz Godišnjeg plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2026. godinu.

Intervencije civilnog sektora i mještana imale su rezultat kada je riječ o planiranom novom kamenolomu u Beranama, u Donjoj Ržanici – Kaludra, pa je taj lokalitet na kraju izostavljen iz Plana. U primjedbama se navodi da se planirani kamenolom nalazi u neposrednoj blizini značajnih arheoloških i kulturno-istorijskih lokaliteta – Minine pećine, arheološkog nalazišta Tumbarica i nemanjićkog manastira Ćelije. Iz civilnog sektora su upozorili da bi eventualna eksploatacija na tom području mogla dovesti do trajne i nenadoknadive štete na prostoru koji ima evidentan, ali i potencijalan arheološki značaj.

Ukazano je i na ozbiljan nedostatak transparentnosti u procesu javne rasprave. Predsjednici mjesnih zajednica Donja Ržanica i Kaludra, prema navodima iz primjedbe, nijesu bili zvanično obaviješteni o njenom održavanju niti pozvani da učestvuju. Time je, kako se navodi, lokalna zajednica koja bi bila direktno pogođena eventualnom realizacijom projekta faktički isključena iz procesa odlučivanja, što je suprotno principima participativne demokratije i obavezama koje proističu iz Aarhuske konvencije.

I Opština Mojkovac je uspjela da iz Plana izbaci jedan od lokaliteta na svojoj teritoriji. Kako su obrazložili iz te lokalne uprave, lokaliteti Štitarica – Taskavac II i Okruglički krš II neprihvatljivi su sa aspekta planske usklađenosti, zaštite životne sredine i interesa lokalnog stanovništva.

Opština je takođe izrazila ozbiljno nezadovoljstvo dosadašnjim radom koncesionara na lokalitetima Štitarica – Taskavac i Okruglički krš, navodeći da su dosadašnje aktivnosti eksploatacije proizvele značajne negativne posljedice po životnu sredinu, zdravlje stanovništva i pejzažne vrijednosti prostora. Kao primjeri negativnih uticaja navedeni su obrušavanje kamenog materijala u korito rijeke Štitarice, veliki oblaci prašine sa kamenoloma i postrojenja, detonacije eksploziva i odlaganje otpada nastalog preradom kamena u blizini rijeke.

                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Jedna od najvrjednijih lokacija u srcu Podgorici uz Moraču, na kojoj je trebalo da se grade samo javni i kulturni sadržaji, nedavno je prešla u vlasništvo firme ABC Ventures i mogla bi biti devastirana intezivnom gradnjom

Vlasništvo nad jednom od najatraktivnijih parcela u centru Podgorice, zemljištem nekadašnje Kasarne Morača iznad obale rijeke, nedavno je preuzela firma ABC Ventures, čiji je izvršni direktor Vlado Vuković, a vlasnik Anton Jurovicki. Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice iz avgusta 2025. godine koeficijent izgrađenosti na ovoj parceli drastično je povećan i data joj je namjena “centralne djelatnosti“, koja, pored javnih sadržaja, omogućava i komercijalnu gradnju hotela, restorana, konferencijskih i drugih objekata.

Takvo plansko rješenje ostavlja širok prostor za interpretaciju i razne investitorske projekte, pa je opravdano pitati se da li će, umjesto da bude javno dobro, prostor Kasarne Morača na kraju ipak biti narušen i pretvoren u beton.

Radi se o prostoru za koji su se građani, aktivisti i dio stručne javnosti godinama zalagali da  služiti javnom interesu, kao zelena površina, gdje će biti institucije kulture, a ne lokacija za stambeno-poslovnu komercijalnu gradnju. Taj koncept bio je i javno prihvaćen tokom mandata gradonačelnice Glavnog grada Olivere Injac.

,,Nevjerovatno da se nakon punih osam godina borbe za Kasarnu Morača građani i građanke opet moraju boriti za taj prostor. I to poslije završenog Međunarodnog konkursa i sjajnih idejnih rješenja za izgradnju Muzeja savremenih umjetnosti (MSU), Kuće arhitekture i Prirodnjačkog muzeja i opšteg društvenog konsenzusa da taj prostor mora biti sačuvan za objekte javnog karaktera, danas opet moramo da se borimo protiv ovih novih štetnih planova”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Luka Rakčević, koji se godinama u podgoričkom parlamentu ispred Građanskog pokreta URA, ali i kao građanin Podgorice zalagao za to da Kasarna Morača bude prvenstveno prostor namijenjen građanima, kroz kulturne sadržaje, javne objekte i zelene površine.

Konkurs je raspisan 2023. godine i bio je dio šire vizije transformacije nekadašnjeg vojnog kompleksa u javni, kulturni prostor. Prvu nagradu osvojio je italijanski arhitektonski tim “A-fact” (Architecture Factory), a nakon izbora bilo je najavljeno da će se pristupiti razradi projektne dokumentacije i faznoj realizaciji.

Kako se može vidjeti na Portalu javnih nabavki, Ministarstvo javnih radova Crne Gore je u decembru 2025. raspisalo tender za izradu glavnog projekta za objekte Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture i Parka kulture i umjetnosti. Rok za podnošenje ponuda bio je do 19. januara 2026. godine, a naručilac traži usluge projektovanja u oblasti arhitekture i urbanizma za kompletan kompleks. Ali, to je samo jedan dio priče.

Firma ABC Ventures, koja je sada vlasnik dijela ovog zemljišta, parcele 2211/9 u KO Podgorica II, od 17 hiljada kvadrata, planira izgradnju poslovnog, odnosno komercijalnog objekta  gdje, kako kažu za CIN-CG, neće biti stambene gradnje. U odgovoru na naša pitanja su naveli i da će sve biti u skladu sa važećom planskom dokumentacijom.

,,U skladu sa PUP-om, konkretno arhitektonsko-urbanističko idejno rješenje za predmetnu lokaciju biće definisano kroz javni konkurs. Podnijeli smo inicijativu MPPUDI Crne Gore za raspisivanje javnog konkursa međunarodnog karaktera za izradu urbanističko arhitektonskog idejnog rješenja“, kažu.

,,Važno je podsjetiti da je prostor Kasarne Morača jednom već bio zamalo isplaniran tako da se iz njega izvuče najveća moguća novčana korist, bez obzira na efekat koji bi to imalo po kvalitet samog prostora i širi javni interes. Početkom 2018. godine vodila se javna rasprava o Urbanističkom projektu (UP) ‘Kasarna Morača’ koji je predviđao rušenje postojećih objekata i izgradnju guste stanogradnje i poslovanja, po modelu sličnom City kvartu“, podsjeća za CIN-CG istraživačica na Univerzitetskom institutu u Lisabonu (ISCTE-IUL) i članica organizacije Ko ako ne arhitekt (KANA) Sonja Dragović.

,,Tada smo, zajedno sa drugim organizovanim građanima i građankama Podgorice, reagovali: pozvali javnost na raspravu, predali opsežne primjedbe, a kroz peticiju koju je tada pokrenula URA prikupljeno je preko osam hiljada potpisa za planiranje i izgradnju javnih sadržaje na ovom prostoru. Nakon tako snažne reakcije građana, i brojnih kritika izrečenih na javnoj raspravi, UP koji je predviđao betonizaciju Kasarne Morača nadležni više nijesu pominjali“, navodi Dragović.

,,Međutim, u postupku Izmjena i dopuna PUP-a 2025., i pored zahtjeva Glavnog grada i dijela javnosti da se cjelina zaokruži isključivo javnim i kulturnim sadržajima, u konačnom rješenju je zadržana namjena ‘centralne djelatnosti’ na privatnim parcelama. Uz to, izmjene i dopune plana napuštaju ideju izrade UP i predviđaju „direktno sprovođenje“ iz PUP-a, uz obavezan javni konkurs. U praksi, to znači da se ključne odluke o formi i intenzitetu gradnje pomjeraju u manje javno vidljive i teže razumljive kanale, dok se javnosti ostavlja narativ o ‘konkursu’ kao garanciji kvaliteta. Konkurs može da poboljša arhitektonski izraz, ali ne rješava suštinsko pitanje: zašto se na obali Morače, u samom centru Podgorice i u neposrednoj kontaktnoj zoni budućeg muzejskog centra, uopšte ostavlja prostor za komercijalnu gradnju, koja očigledno i izričito odgovara privatnom interesu“, pita se Dragović.

Ona navodi da je postojala i politički sasvim realna alternativa: da se prostor, koji je decenijama bio javni, vrati u javno vlasništvo kroz otkup, eksproprijaciju ili razmjenu, i da se kompletna lokacija planira kao javna cjelina sa sadržajima kompatibilnim muzejima i zelenom koridoru Morače, kao što su kultura, obrazovanje, nauka, administracija i drugi javni programi.

Izmjenama i dopunama PUP-a Podgorice došlo je do ozbiljnog povećanja dozvoljene izgrađenosti na prostoru “Kasarne Morača“. Koeficijent izgrađenosti je povećan sa 0,6 na čak 1,4, iako takva promjena nije bila tražena nijednom primjedbom dostavljenom tokom javne rasprave.

,,Sama činjenica da je od ‘javne rasprave’ do konačnog usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Podgorice obrađivač plana povećao koeficijent izgrađenosti za ‘Kasarnu Morača’ sa 0.6 na 1.4 najbolje potvrđuje da su Glavni grad na čelu sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, resorno ministarstvo i Vlada svjesno podržali devastaciju prostora ‘Kasarne Morača’ i pomogli investitorima da započnu agresivnu gradnju, a da pritom apsolutno niko u primjedbama sa javne rasprave takvo podizanje koeficijenata nije ni tražio“, navodi Rakčević.

Iz Glavnog grada do objave teksta nijesu odgovorili na upite CIN-CG-a.

Iz MPPUDI za CIN-CG objašnjavaju da je Izmjenama i dopunama PUP-a Podgorice prostor nekadašnje “Kasarna Morača“ podijeljen na dvije cjeline ukupne površine oko 81,5 hiljada kvadrata. Jedan dio, kako navode, ostaje namijenjen kulturi, a drugi je predviđen za centralne djelatnosti (poslovne i javne sadržaje). Kako kažu, na prostoru čija su namjena “centralne djelatnosti” planirana je gradnja na osnovu smjernica iz plana, uz obavezan javni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje.

,,Na površinama centralnih djelatnosti mogu se planirati objekti poslovnih, administrativnih, komercijalnih i uslužnih djelatnosti ili slični sadržaji u funkciji poslovanja, ugostiteljski objekti i objekti za smještaj turista tipa hotel 5* (bez mogućnosti kondo ili sličnih modela poslovanja), multifunkcionalni centar ili konferencijski centar, poslovne zgrade, objekti kulture, rekreativni sadržaji sa jedinstvenim pejzažnim izrazom u dijelu prema rijeci Morači, objekti i mreža infrastrukture, parkinzi i garaže za smještaj vozila zaposlenih, korisnika i posjetilaca. U okviru ove namjene nije dozvoljeno planirati objekte za stanovanje“, navode iz MPPUDI.

Dragović objašnjava da su u Nacrtu izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, koji je stigao na javnu raspravu za dio B lokacije Kasarna Morača, površine 30 891 55 metara kvadrata, bili jasno postavljeni restriktivniji urbanistički parametri. ,,Indeks zauzetosti maksimalno 0,2 i indeks izgrađenosti maksimalno 0,6, uz naglasak da se prostor dalje razrađuje kroz detaljniji planski dokument, uz usklađivanje sa konkursnim rješenjem kontaktne zone kulturnih objekata i pejzažnim uređenjem obale Morače“.

,,U usvojenoj verziji plana, ti parametri su značajno podignuti: indeks zauzetosti povećan do maksimalnih 0,4, a indeks izgrađenosti do maksimalnih 1,4, što je promjena koja direktno povećava obim dozvoljene gradnje i investicionu vrijednost lokacije”, upozorava Dragović.

,,Na ovoj površini, dakle, ovom izmjenom se  maksimalna dozvoljena zauzetost tla udvostručuje (sa oko 6 178 na oko 12 357 metara kvadratnih), a potencijalna bruto građevinska površina raste sa približno 18 535 na 43.248 metara kvadratnih – radi se o povećanju od oko 24 700 metara kvadratnih, dakle o tome da ovdje sad može biti izgrađeno više nego dva ili tri puta više kvadrata nego što je bilo predviđeno Nacrtom izmjena i dopuna PUP-a“, objašnjava ona.

Prema podacima Poslovne mreže o vlasničkoj strukturi, firma ABC Ventures je povezana sa kompanijom Coinis (radi se o sestrama preduzećima) čiji su vlasnici ujedno i vlasnici ABC Ventures-a.

Coinis je domaća IT i digitalna kompanija koja je u javnosti već dovođena u vezu sa spornim urbanističkim projektima u centru Podgorice – rekonstrukcijom i uređenjem Kuće Vujovića u Bokeškoj ulici, objekta sagrađenog u prvoj polovini 20. vijeka koji je od velike kulturno-istorijske vrijednosti za Podgoricu.

Prostor nekadašnje “Kasarne Morača“ jedan je od najljepših i najvrjednijih u Podgorici, smješten uz samu obalu rijeke i na nekoliko minuta hoda od užeg centra Podgorice. Jedan je od posljednjih velikih neizgrađenih kompleksa u ovom dijelu grada.

Andrea PERIŠIĆ

Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je jedna od rijetkih institucija koja reaguje na sve učestalije prekrajanje istorijskih činjenica uz govor mržnje. Ali i jedina koja nema izvršnu snagu. One koje imaju podržavaju ili ćute

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo je postupak po sopstvenoj inicijativi nakon što je paroh SPC  Mijajlo Backović, gostujući u emisiji Slobodna zona na TV Prva, izjavio da su ,,Hrvati u Boki projekat” i da je, kako je naveo, u određenom periodu izvršena ,,kroatizacija bokeljskih Rimokatolika”.

Zaštitnik je ocijenio da su izjave paroha Backovića nespojive sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava. Preporučio mu je da se ubuduće uzdrži od osporavanja identiteta nacionalnih zajednica.

Kancelarija Zaštitnika je jedna od rijetkih institucija koja reaguje na sve učestalije prekrajanje istorijskih činjenica uz govor mržnje. Ali i jedina koja nema izvršnu snagu. One koje imaju podržavaju ili ćute

Prema analizi Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Crna Gora se  suočava sa trećim talasom revizije istorije, a nakon prvog koji se odigrao devedesetih i drugog sa početka dvijehiljaditih. Novom sezonom revizije, ocjenjuju oni, dominira kampanja predstavljanja ratnog zločinca Pavla Đurišića kao antifašiste, negiranje njegovih zločina i saradnje sa fašistima. Nju ponovo vodi Srpska pravoslavna crkva (SPC), a intenzivno i u kontinuitetu sprovode njoj politički bliski lideri i mediji.

Revizija uloge i djela četničkog komandata Đurišića tokom protekle godine pokazala je nemoć institucija da se suoče sa ovom prijetnjom.

Sedam nevladinih organizacija, u maju protekle godine, obratilo se Vrhovnom državnom tužiocu, Miloradu Markoviću, zbog sve učestalijeg javnog veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori.

Ukazali su na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija od 5. maja 2025. godine, koji je Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom“ i „nepobjedivog karaktera“, zatim na tekst sveštenika Ognjena Femića „Svi smo mi Pavle Đurišić“ od 9. maja, kao i na video snimak izvođenja pjesme „Đurišiću, mlad majore“ u restoranu Srednje stručne škole „Sergije Stanić“ u Podgorici, objavljen na Fejsbuku

Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je nekoliko predstavnika nevladinih organizacija (NVO) podnijelo protiv Jovana Mićovića, Ognjena Femića i NN lica, zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje. U obavještenju Višeg državnog tužilaštva navodi se da u radnjama prijavljenih osoba ,,nema elemenata bića prijavljenog, niti drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti”.

„VDT je faktički uspostavio praksu crnogorskog pravosuđa da ignoriše govor mržnje, za njih je veličanje zločinaca sloboda govora“, ocijenili su tada iz Centra za Građansko obrazovanje uz opasku da je odluka razočaravajuća, ali nije neočekivana.

Iz nevladinih organizacija su ocijenili i da VDT još ne pokazuje znake spremnosti da se uhvati ukoštac sa crkvenim velikodostojnicima iako im je u Krivičnom zakoniku za to data mogućnost.

„Kazniće se i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda“, kaže Krivični zakonik.

Nakon mjesec dana i drugi mitropolit– Metodije Ostojić veličao je četnički pokret i vođu ovog kvislinškog pokreta iz Drugog svjetskog rata – Dragoljua Dražu Mihailovića, na parastosu koji je služen u manastiru Podmalinsko na planini Sinjajevini u Opštini Šavnik.Zbog veličanja četničkih vođa Đurišića i Draže Mihailovića, od strane mitropolita Metodija, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju vodi dva predmeta.

Sve je eskaliralo postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana početkom avgusta protekle godine. Spomenik je prvo sakriven u crkvi u Gornjem Zaostru, nakon čega je, sredinom avgusta, premješten u manastir Đurđevi stupovi.Beranska policija je 1. oktobra bezuspješno pretraživala manastir tražeći spomenik. Potraga je ponovljena 12. novembra kada je policija, postupajući po rješenju tamošnjeg Osnovnog suda, više od dva i po sata pretresala Manastir Đurđevi stupovi i okolne objekte, ali nije uspjela da pronađe kip saradniku okupatora.Ni nakon pola godine policija nije otkrila i oduzela  spomenik.

Pokretanje optužnog predloga bjelopoljoskog tužilaštva protiv mitropolita Metodija zbog veličanja četničkog pokreta izazvalo je zaprepaštenje i iznenađenje u redovima vladajuće Nove srpske demokratije (NSD). Poslanik ove partije Velimir Đoković izjavio je da je optužni predlog protiv Metodija direktan napad na SPC. ,,Mislim da bi mnogi u Crnoj Gori koji se nijesu navikli na neku novu Crnu Goru to morali da urade što prije”, poručio je Đoković.

Njegova partijska koleginica, poslanica Jelena Božović u toku skupštinskog zasjedanja, u julu prošle godine, izjavila je da je crnogorski jezik nakaradan i uveden na silu. Iz Centra za građanska prava podnijeli su prijavu protiv poslanice: ,,Ove izjave su otvoreno šovinističke i imaju jasan cilj: da podriju identitet Crne Gore, ospore njen Ustav i pravo crnogorske nacije na svoju kulturu i identitet”.

Da se prijave protiv političara, taman kao i one koje terete crkvene velikodostojnike, odbacuju svjedoči i slučaj gradonačelinika Nikšića Marka Kovačevića.

Početkom jula prošle godine Kovačević, predsjednik opštine Nikšić i poslanik NSD, podnio je ostavku na poslaničku funkciju. Kako ga više nije štitio imunitet, otvorila se mogućnost da konačno bude saslušan u tužilaštvu zbog govora na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu. On je u junu 2024. na Grahovcu izjavio da će ,,s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima”. Administrativni odbor parlamenta nikad nije raspravljao o skidanju imuniteta Kovačeviću, pa zbog toga on nije, duže od godinu dana, mogao biti saslušan. Kad je konačno saslušan, VDT Podgorica je u septembru prošle godine odbacilo prijavu protiv njega.

Prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje (CGO), koje je Damar radio u decembru protekle godine, istorijsku ulogu Pavla          Đurišića 31,7 odsto ispitanika ocjenjuje kao negativnu, dok više od 12 odsto ima pozitivan stav. Podizanju spomenika Đurišiću protivi se gotovo 60 odsto građana dok je samo 13,3 odsto za to.

U istraživanju CEMI-ja, koje je prezentovano početkom ovog mjeseca, 71,6 odsto ispitanika je odgovorilo negativno na pitanje da li bi Crna Gora trebalo da zvanično obilježava i odaje počast četničkom pokretu, dok 12,2 odsto podržava tu ideju, a 16,1 odsto je neodlučno.

Grafiti mržnje

Posljedice osporavanja zločina iz ’90-ih i onih ranijih od strane političara, vjerskih lidera i nereagovanje institucija, vidljive su i na ulicama.

Crnogorska policija je 19. decembra uhapsila maloljetnika iz Podgorice zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine pisao grafite kojima se veliča genocid u Srebrenici. Uhapšeni se sumnjiči i za ispisivanje nacističke svastike na tabli posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuka na Trgu Argentina.

Tokom noći 16. decembra, na zgradi Ambasade BiH u Podgorici ispisan je grafit kojim se veliča genocid u Srebrenici iz 1995. godine i osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić. Na ogradi su ispisani natpisi ,,Generale hvala ti za Srebrenicu”, ,,Kafa slatko Mladić Ratko, United Force”, dok su na tabli Ambasade ispisana četiri ocila.

Više državno tužilaštvo je protiv maloljetnika podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo ,,izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje”, dok je u slučaju skrnavljenja table okačene povodom obilježavanja Hanuke ocijenjeno da nema elemenata krivičnog djela.

Crnogorska policija je 18. decembra na Cetinju uhapsila pet osoba iz Srbije koje su ispisale grafit ,,Crna Gora Srpska Sparta” na muralu ,,Da je vječna Crna Gora” u tunelu na regionalnom putu Trojica–Njeguši. Državno tužilaštvo se izjasnilo da u tom događaju nema elemenata krivičnog djela, već da je prekršen Zakon o javnom redu i miru.

Zbog ispisivanja grafita ,,APRZ UČK 1878” u Meljinama kod Herceg Novog, državljanin Kosova E. Š. (22) je 23. oktobra osuđen na deset dana zatvora i određena mu je mjera protjerivanja sa teritorije Crne Gore u trajanju od jedne godine. On je uhapšen nakon što je dio mještana Meljina prijavio da putnici kosovskog autoprevoznika ,,Špejtimi” na zgradama ispisuju parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova.

Predrag NIKOLIĆ