Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO: POTREBAN MONITORING ZA VASOVE VODE: Prikrivena opasnost

Objavljeno prije

na

U širokom vidokrugu svuda je zelena trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim, odnosno da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna

 

Beranselac Slobodan Lončar, veteran građanskog protesta koji je nekoliko godina trajao u ovom prigradskom naselju u Beranama, sjedi na obodu prostrane visoravni na mjestu gdje se nekada nalazila deponija Vasove vode. Dok gleda u travnatu površinu, on se skoro s nevjericom prisjeća kako je ovo mjesto izgledalo do prije nekoliko godina.

„Ne znam kada će ovdje biti potpuno bezbjedno da se na njemu igraju djeca ili da izađu izletnici, ali kada se sjetim kako je bilo, ovo sada je kao bajka”, kaže Lončar. U širokom vidokrugu svuda je zelena površina i trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim. Odnosno, da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna.

,,Da bi se neko zemljište, koje je duži niz godina korišćeno za nelegalno, nekontrolisano odlaganje otpada, kao što je slučaj sa Vasovim vodama, smatralo saniranim, potrebno je to dokazati adekvatnim analizama”,  upozorava direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović. On kaže da je jasno, imajući u vidu da je na toj lokaciji sem komunalnog odlagan i drugi opasni otpad, da su i mjere sanacije i remedijacije morale biti kompleksnije, pa je upravo zbog toga veoma bitno javnost redovno informisati o svim bitnim parametrima monitoringa zagađenog zemljišta.

„Takođe, ne treba zaboraviti ni da je ta kontaminirana lokacija u neposrednoj blizini rijeke Lim, pa smatram da je potrebno vršiti i redovno uzorkovanje vode i informisati javnost i o tome”, naglašava Perović za Monitor. Prema njegovim riječima „tokom trajanja oporavka zemljišta lokalitet je moguće koristiti i za neke druge namjene, ali uz prethodno informisanje javnosti o činjeničnom stanju.”

Direkcija za javne radove je ranije saopštila da je završena sanacija divlje deponije na Vasovim vodama, a menadžer opštine Berane Vladimir Đaković podsjeća da se sanacija odvijala u dvije faze. „Prva faza je koštala 109.357 eura i obuhvatala je regulisanje takozvanog Lučkog potoka. To je bilo važno jer je u proljeće dolazilo do formiranja vještačke akumulacije koja je prolazila kroz tijelo deponije i zatim oticala u rijeku Lim, zagađujući je”, kaže Đaković.

Druga faza je započeta početkom 2016. godine i završena je u jesen 2018. godine. „Radovi su započeli izmještanjem otpada kako bi se spriječilo njegovo urušavanje. Zatim se pristupilo regulisanju nusproizvoda otpada sprovođenjem cijevi koje služe za odvod gasa metana koji nastaje razgradnjom organskih materija na deponiji. Potom je urađena zaštita od površinskih voda tokom koje je čitavo tijelo deponije pokriveno nepropusnim slojem zemlje”, objašnjava Đaković. On navodi da je oticanje površinskih voda regulisano izgradnjom obodnih kanala oko čitavog tijela deponije. „Završetkom sanacije pristupilo se kultivisanju površine nekadašnje deponije. Tokom druge faze radova utrošeno je oko 660.000 eura. Kompletnu sanaciju finansirala je Direkcija za javne radove”.

Priča o Vasovim vodama dobro je poznata. Na ovom mjestu privremeno je, od 1995. pa sve do 2014. godine, odloženo makar pola miliona tona komunalnog otpada i napravljena najveća planina smeća na sjeveru države. Poslije upornog otpora mještana Beransela, koji je trajao nekoliko godina, pred lokalne izbore 2014. godine Vlada je saopštila da odustaje od daljeg odlaganja otpada na ovom mjestu i da će Vasove vode biti sanirane. Za pričinjenu štetu, ekološku i materijalnu, niko nikada nije odgovarao.

Koliko su realna nadanja mještana Beransela da će Vasove vode postati izletište?

„Sada je na mjestu nekadašnjeg smetlišta izrasla lijepa zelena trava koja simbolično odslikava našu veliku pobjedu radi očuvanja našeg zdravlja i zdravlja našeg potomstva. Uspjeli smo da natjeramo vlasti da saniraju najcrnju ekološku tačku u Crnoj Gori”, kaže Lončar. On ističe da mještani Beransela žele da Vasove vode „budu izletište koje će svjedočiti da je narod jači od svake sile ovoga svijeta i ujedno opominjati da je ekologija i zdravlje preče od bilo kakvih investicija”.

Priča, ipak, još nije završena. „Poslušaćemo stručnjake i ekologe koji upozoravaju da je ispod te okom vidljive zelene površine još uvijek planina smeća”, kaže Lončar. A stručnjaci upozoravaju da javnost nije bila uključna u proces sanacije Vasovih voda, i da su o tome saznali iz medija. Zato smatraju da je sada potrebno izvršiti uvid u to kako je taj posao obavljen.

Menadžer opštine Berane potvrđuje nijesu bili uključeni u proces sanacije. Ispred Mjesne zajednice Beranselo, Lončar kaže da mještani u taj proces nisu bili uključeni, niti su o njemu informisani. Zašto je to bilo tako, sada je bespredmetno raspravljati.

Važnije je ozbiljno shvatiti upozorenje stručnjaka koji kažu da je potreban redovan monitoring zemljišta ispod kojeg je planina smeća. Zbog čega Vasove vode i dalje predstavljaju opasnost. Nevidljivu.

                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo