Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO: POTREBAN MONITORING ZA VASOVE VODE: Prikrivena opasnost

Objavljeno prije

na

U širokom vidokrugu svuda je zelena trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim, odnosno da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna

 

Beranselac Slobodan Lončar, veteran građanskog protesta koji je nekoliko godina trajao u ovom prigradskom naselju u Beranama, sjedi na obodu prostrane visoravni na mjestu gdje se nekada nalazila deponija Vasove vode. Dok gleda u travnatu površinu, on se skoro s nevjericom prisjeća kako je ovo mjesto izgledalo do prije nekoliko godina.

„Ne znam kada će ovdje biti potpuno bezbjedno da se na njemu igraju djeca ili da izađu izletnici, ali kada se sjetim kako je bilo, ovo sada je kao bajka”, kaže Lončar. U širokom vidokrugu svuda je zelena površina i trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim. Odnosno, da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna.

,,Da bi se neko zemljište, koje je duži niz godina korišćeno za nelegalno, nekontrolisano odlaganje otpada, kao što je slučaj sa Vasovim vodama, smatralo saniranim, potrebno je to dokazati adekvatnim analizama”,  upozorava direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović. On kaže da je jasno, imajući u vidu da je na toj lokaciji sem komunalnog odlagan i drugi opasni otpad, da su i mjere sanacije i remedijacije morale biti kompleksnije, pa je upravo zbog toga veoma bitno javnost redovno informisati o svim bitnim parametrima monitoringa zagađenog zemljišta.

„Takođe, ne treba zaboraviti ni da je ta kontaminirana lokacija u neposrednoj blizini rijeke Lim, pa smatram da je potrebno vršiti i redovno uzorkovanje vode i informisati javnost i o tome”, naglašava Perović za Monitor. Prema njegovim riječima „tokom trajanja oporavka zemljišta lokalitet je moguće koristiti i za neke druge namjene, ali uz prethodno informisanje javnosti o činjeničnom stanju.”

Direkcija za javne radove je ranije saopštila da je završena sanacija divlje deponije na Vasovim vodama, a menadžer opštine Berane Vladimir Đaković podsjeća da se sanacija odvijala u dvije faze. „Prva faza je koštala 109.357 eura i obuhvatala je regulisanje takozvanog Lučkog potoka. To je bilo važno jer je u proljeće dolazilo do formiranja vještačke akumulacije koja je prolazila kroz tijelo deponije i zatim oticala u rijeku Lim, zagađujući je”, kaže Đaković.

Druga faza je započeta početkom 2016. godine i završena je u jesen 2018. godine. „Radovi su započeli izmještanjem otpada kako bi se spriječilo njegovo urušavanje. Zatim se pristupilo regulisanju nusproizvoda otpada sprovođenjem cijevi koje služe za odvod gasa metana koji nastaje razgradnjom organskih materija na deponiji. Potom je urađena zaštita od površinskih voda tokom koje je čitavo tijelo deponije pokriveno nepropusnim slojem zemlje”, objašnjava Đaković. On navodi da je oticanje površinskih voda regulisano izgradnjom obodnih kanala oko čitavog tijela deponije. „Završetkom sanacije pristupilo se kultivisanju površine nekadašnje deponije. Tokom druge faze radova utrošeno je oko 660.000 eura. Kompletnu sanaciju finansirala je Direkcija za javne radove”.

Priča o Vasovim vodama dobro je poznata. Na ovom mjestu privremeno je, od 1995. pa sve do 2014. godine, odloženo makar pola miliona tona komunalnog otpada i napravljena najveća planina smeća na sjeveru države. Poslije upornog otpora mještana Beransela, koji je trajao nekoliko godina, pred lokalne izbore 2014. godine Vlada je saopštila da odustaje od daljeg odlaganja otpada na ovom mjestu i da će Vasove vode biti sanirane. Za pričinjenu štetu, ekološku i materijalnu, niko nikada nije odgovarao.

Koliko su realna nadanja mještana Beransela da će Vasove vode postati izletište?

„Sada je na mjestu nekadašnjeg smetlišta izrasla lijepa zelena trava koja simbolično odslikava našu veliku pobjedu radi očuvanja našeg zdravlja i zdravlja našeg potomstva. Uspjeli smo da natjeramo vlasti da saniraju najcrnju ekološku tačku u Crnoj Gori”, kaže Lončar. On ističe da mještani Beransela žele da Vasove vode „budu izletište koje će svjedočiti da je narod jači od svake sile ovoga svijeta i ujedno opominjati da je ekologija i zdravlje preče od bilo kakvih investicija”.

Priča, ipak, još nije završena. „Poslušaćemo stručnjake i ekologe koji upozoravaju da je ispod te okom vidljive zelene površine još uvijek planina smeća”, kaže Lončar. A stručnjaci upozoravaju da javnost nije bila uključna u proces sanacije Vasovih voda, i da su o tome saznali iz medija. Zato smatraju da je sada potrebno izvršiti uvid u to kako je taj posao obavljen.

Menadžer opštine Berane potvrđuje nijesu bili uključeni u proces sanacije. Ispred Mjesne zajednice Beranselo, Lončar kaže da mještani u taj proces nisu bili uključeni, niti su o njemu informisani. Zašto je to bilo tako, sada je bespredmetno raspravljati.

Važnije je ozbiljno shvatiti upozorenje stručnjaka koji kažu da je potreban redovan monitoring zemljišta ispod kojeg je planina smeća. Zbog čega Vasove vode i dalje predstavljaju opasnost. Nevidljivu.

                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo