Povežite se sa nama

FOKUS

NOVA VLAST TRAŽI PERSONALNA RJEŠENJA: I politika je nauka

Objavljeno prije

na

Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da zaustavi sunovrat u koji je DPS tjerao cijelu državu. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati

 

Izbori su i zvanično završeni, nakon što je Državna izborna komisija u ponedjeljak proglasila konačne rezultate glasanja. Koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo preuzimanje vlasti počinju naredne nedjelje, konstitutivnom sjednicom parlamenta. Tada će, prema najavama, biti izabrani novi predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici. Istovremeno, počinje teći rok za formiranje nove vlade.

Nakon objave zvaničnih izbornih rezultata oglasili su se i euroatlantski partneri Crne Gore. ,,Američka vlada se raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“, saopštila je ambasadorka SAD-a Rajzing Rajnke uz najavu da će Sjedinjene Države „i dalje biti prijatelj, partner i saveznik građana Crne Gore”. Čestitkama se priključila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. ,,Radujemo se konstituisanju novog parlamenta i nove vlade koji će nastaviti stalan put Crne Gore prema Evropskoj uniji“.

Tako je stavljena tačka na, pokazalo se, neosnovane spekulacije po kojima će zapadni saveznici ignorisati ili čak spoticati nove vlasti zbog prosrpskih i proruskih stavova nekih partija članica buduće vladajuće koalicije. A sve sa navodnim ciljem da se olakša pozicija i ubrza povratak na vlast njihovom tradicionalnom partneru – Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

Pokazalo se da su u Berlinu, Briselu, Londonu i Vašingtonu bili spremni da prihvate promjene i, još važnije, pruže ruku saradnje izbornim pobjednicima. Zapravo ih prigrabe u naručje, na iznenađenje, čuđenje, pa i ljutnju onih koji su očekivali da će nacionalna i vjerska gravitacija uraditi svoje. Tako su na najavu Zdravka Krivokapića, predvodnika koalicije Za budućnost Crne Gore, da bi kao premijer za prvu zvaničnu posjetu izabrao Njemačku primjedbe stigle iz koalicije koju predvodi, ali i od zvaničnog Beograda.

„Ja ću da razgovaram sa Zdravkom Krivokapićem, da ga kao predsjednik najjače opozicione partije pozovem da preispita stav o svojoj prvoj posjeti kao budućeg premijera Crne Gore Njemačkoj“, najavio je predsjednik NOVE Andrija Mandić gostujući na TV Pink. „Neko ko treba da bude predsjednik vlade, posebno imajući u vidu kolike je napore srpski narod uložio da do ove pobjede dođe, prvo treba da posjeti Beograd“. I predsjednik Srbije se, po povratku iz Vašingtona, pozabavio činjenicom da nove vlasti u Crnoj Gori svoj mandat neće početi posjetom Beogradu. „To je njihov izbor. Kada budemo htjeli i jedni i drugi susrešćemo se, vjerujem češće nego ranije. Srbima poručujem da ćemo biti uz njih“, saopštio je Aleksandar Vučić, komnetarišući i prošlonedjeljni Sporazum lidera tri koalicije: „To je njihova stvar i oni vode svoju politiku. Nisam očekivao da povuku priznanje (Kosova-prim. Monitora). Ni da izađu iz NATO-a. Ništa od toga nisam očekivao. Što ih briga, ovako je lakše. Ovako će da ih potapšu u američkoj ambasadi, nemačkoj ambasadi i svakoj ambasadi”.

Nije isključeno kako je predsjednik Srbije, snažno infiltriran u izborna dešavanja u Crnoj Gori, u tom trenutku već znao da se postizborna komunikacija pobjedničke trojke sa zapadnim centrima moći ne završava samo tapšanjem po ramenu. Prvo su mediji bliski DPS-u objavili da Berlin, London i Vašington traže da u novim strukturama vlasti ne bude mjesta za radikalne političare. Pobjeda je, onda, kao takve prepoznala i imenovala Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića, a ne, recimo, Duška Markovića, Predraga Boškovića, Veselina Veljovića ili, glavom i bradom, Milivoja Katnića, glavnog specijalnog tužioca.

Gostujući na RTCG-u Dritan Abazović je potvrdio kako „ima istine u tome, ali nema nikakvog uslovljavanja“. Pa precizirao: „Važno je da nemamo osobe koje na bilo koji način izazivaju neku negativnu emociju“. Lider URA-e smatra da je ekspertska vlada, na kojoj insistira koalicija Crno na bijelo „dobar politički pristup koji je relaksirao međunarodnu zajednicu“, ali i potvrđuje kako taj princip ne zatvara vrata vlade političarima koji su stručni u određenim oblastima. To je već ustupak na koji je javnost bila pripremljena. Baš kako i najava da će novoformirana većina mandat za sastav vlade povjeriti Zdravku Krivokapiću.

Kada bi se to moglo desiti?

U prvoj nedjelji poslije izbora trojka je najavljivala vrlo brzo formiranje vlade, u skladu sa „alarmantnom situacijom“ u zemlji. Sada je taj rok pomjeren do kraja oktobra.  „Mi već pregovaramo, već imamo te neformalne sastanke da napravimo principe, da se dogovorimo i da vidimo šta nam je činiti. Što se tiče vlade, mi ćemo se truditi da je kompletno formiramo do kraja oktobra“, rekao je Krivokapić najavljujući početak zvaničnih pregovora o formiranju nove zakonodavne i izvršne vlasti (prvi sastanak pregovaračkih grupa iz tri koalicije održan je u srijedu veče).

Slične poruke stižu i od Alekse Bečića, lidera Demokrata i koalicije Mir je naša nacija. „Poznato vam je naše opredjeljenje da se u formiranje vlasti ide korak po korak“, objašnjavao je on u razgovoru za Danas. „Sada je na redu konstituisanje novog skupštinskog saziva, dogovor o strukturi i formiranju nove vlade. Prioritet je da najsposobniji i najstručniji, odnosno – ljudi sa povjerenjem građana, dobiju priliku da rade ono što najbolje znaju da rade“.

I generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović vjeruje da će proces formiranja izvršnih i zakonodavnih vlasti trajati „znatno kraće“ od svih dosadašnjih. Ali da se, ipak, ne može očekivati da se to uradi preko noći. „Moramo biti strpljivi, jer nigdje u svijetu niko nije uspio da formira vlast za nekoliko dana. To prosto nije moguće“.

Pregovori sa predstavnicima nacionalnih partija postaju jedna od „olakšavajućih okolnosti“ kojom zvaničnici tri koalicije mogu pravdati prolongiranje početnih rokova kada je u pitanju formiranje nove vlade. Njihov, više puta ponovljen poziv parlamentarnim i vanparlamentarnim partijama koje predstavljaju manjine (tome je posvećen i dio prošlonedjeljnog Sporazuma) pobuđuje sve veću pažnju kako se potvrđuje osnovanost njihovog nauma da razvlaste DPS. Uz signale da u međunarodnim centrima moći nemaju ništa protiv takvog razvoja situacije.

DPS je pokušao, par dana nakon izbora, da dojučerašnje partnere iz vlasti veže uz sebe, predstavljajući se kao ekskluzivni interpretator i čuvar interesa Crne Gore i svih manjinskih naroda koji u njoj žive. Osim, naravno, onih koji se ne ponašaju i ne glasaju po volji Mila Đukanovića i njegovih saradnika. U tom cilju je pripremljen i nekakav dokument, uz veliki publicitet onima koji su, unaprijed, odbili sve ponude pobjedničkog saveza. Stvari se, međutim, mijenjaju i na tom planu.

„Pregovaraćemo najvjerovatnije, ali to ne znači unaprijed da ćemo se i dogovoriti“, rekao je Vijestima Nik Đeljošaj, predsjednik Opštine Tuzi i jedan od lidera Albanske liste. „Naša lista je formirala radnu grupu koja radi na platformi za eventualne pregovore o učešću u izvršnoj vlasti, a koja će sadržati sva životna pitanja za naš narod…“. I u Bošnjačkoj stranci (BS) su napravili otklon od prvog, eksplicitnog, stava da bezuslovno odbijaju poziv za koalicionu saradnju sa novom većinom. Sada se o tome već razmišlja i razgovara.

„Važno je da li će Bošnjačka stranka, kao branik proevropske Crne Gore, ući u novu vlast“, rekao je za RTCG Ervin Ibrahimović, nosilac liste te partije na minulim izborima, „ali je trenutno najvažnije da se što prije formira vlada i da politički faktori ozbiljno shvate ozbiljnost situacije”. Prethodno su iz te stranke poručili da je za njih prihvatljivo učešće u vladu koju bi formirale koalicije okupljene oko Demokrata i URA-e, bez DF-a. Pošto to, izvjesno, nije prihvatljivo novoj većini, ostaje da se vidi da li su moguća i neka druga rješenja. I koliko na budući položaj BS utiče činjenica da bi izlazak iz vlasti značio i napuštanje pozicija koje njeni funkcioneri imaju u Zavodu za zapošljavanje, Ministarstvu saobraćaja, Monteputu

Na kraju ali, kako kažu, ne i najmanje važno je pitanje mjesta koje će u budućim vlastima zauzeti Srpska pravoslavna crkva (SPC). Početak nije obećavao.  Prošlonedjeljne najave mitropolita Amfilohija Radovića o još jednom povratku Njegoševe (Aleksandrove) kapele na vrh Lovćena i gradnji bogomolje u centru Cetinja, između Biljarde, Vladinog doma i Cetinjskog manastira, u koju bi se smjestile hrišćanske relikvije od kojih su neke, sada, u vlasništvu države garantovale su duboke podjele i sporenja. Kako unutar trojne koalicije tako i na crnogorskim ulicama. Uostalom, transparent postavljen na ulasku u prijestonicu: „Dok se zemlja oko sunca kreće, Cetinje to dozvoliti neće“, dovoljno govori sam za sebe.

Pomirljivi tonovi ponovo su stigli od Gojka Perovića, rektora Cetinjske bogoslovije. SPC nema ni plan ni interes da učestvuje u formiranju vlade rekao je Perović, najavljujući da će se Crkva nakon ovih izbora rastati sa politikom.

„Mišljenje vjernika i sveštenika je da se Crkva zadesila na političkoj raskrsnici, odnosno nevoljno ušla u doba predizborne kampanje u Crnoj Gori“, objašnjava on ostavljajući, ipak, nešto materijala i za one koji ne kriju strah da bi se Crna Gora mogla pretvoriti u teokratsku državu. „SPC u Crnoj Gori je veoma uticajan društveni faktor. A ne može se makazama podijeliti gdje je granica društvenog i političkog, i tako treba i da ostane. Crkva nema formalnu političku angažovanost, niti je zainteresovana da je ima“, kaže Perović. Pa ko kako razumije.

Dalo bi se još štošta navesti, kao argument zašto novu vladu ne možemo očekivati već sjutra. Jednako je dugačak, međutim, i spisak razloga zbog kojih je ona trebalo biti formirana već juče.

U danu kada je Miloš Marović postao slobodan čovjek zbog apsolutne zastare svog predmeta, demonstrirajući snagu ovdašnjeg pravosuđa. Potvrđujući tezu da kriminal i kriminalci ne poznaju granice.

U sedmici u kojoj smo od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) saznali da je DPS sa satelitima, tokom izborne kampanje, manje više nezakonito zaposlio više od 700 ljudi. I primao nezakonite donacije.  A da je Agencija za zaštitu konkurencije naložila Vladi (3. septembra) da obustavi dodjelu pomoći Montenegroerlajnsu, dok se ne odluči o zakonitosti tog postupka. Koji je, tek da se podsjetimo, najavljen krajem prošle godine. I ozvaničen posebnim zakonom i ovogodišnjim budžetom.

Neki su te vijesti doživjeli kao najavu novih, boljih vremena. To je, ipak, stvar kontinuiteta. Nikad ovdašnje agencije, direkcije, uprave i ostali regulatori  nijesu imali problem da se obračunaju sa opozicijom. Niti im je za taj posao trebalo neko posebno naređenje sa vrha. Neka nam, umjesto toga, ASK ponudi odgovor na pitanje koje je sama sebi postavili uoči izbora: da li su ovdašnje partije/koalicije kršile zakon tako što su tokom predizborne kampanje primale materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčane priloge od, recimo, vjerskih zajednica i organizacija. Pa da onda razgovaramo o njihovom odnosu prema vlastima.

Trebamo u vladu u mjesecu u kome je, prema zvaničnim podacima, nezaposlen skoro svaki peti radno sposobni stanovnik/stanovnica Crne Gore (stopa nezaposlenosti prešla je 18 odsto). A tek čekamo epilog katastrofalne ljetnje sezone. Bez jasne predstave o njenim posljedicama na ukupnu ekonomiju.

A nakon prošlonedjeljnog Sporazuma kojim su se tri članice buduće vladajuće koalicije obavezali, pored ostalog, da će poštovati Ustav, zakone i međunarodne obaveze Crne Gore oglasili su se i iz DPS-a. „Apsolutno im je“, kažu, „drago  da je opozicija u Crnoj Gori nakon više od 15 godina prihvatila politiku DPS-a i usvojila vrijednosti za koje smo se mukotrpno borili…“.

Da se ostavimo, na čas, himne, zastave, Kosova ili NATO-a. Pa da sagledamo malo te vrijednosti za koje su se u DPS-u mukotrpno borili.

  • Afera Telekom još nije stigla ni do prvostepene presude, nakon što su iz nje izmaknuti ključni akteri.
  • Aco Đukanović je od države dobio desetak miliona eura, na osnovu propusta koje je napravila Vlade pod kontrolom njegovog brata, i niko za to nije odgovarao.
  • Vlada Duška Markovića zbrinula je sve aktere afere Ramada, nakon što su oni pravosnažno osuđeni zbog zloupotrebe položaja, odnosno, lažnog svjedočenja.
  • Slavoljub Stijepović je i dalje generalni sekretar u kabinetu predsjednika države. Ne smeta što je uzimao novac od Duška Kneževića. Niti smeta što je lagao da tog novca nije bilo.
  • Predsjednik države Milo Đukanović je zadržao položaj nakon što je uhvaćen u laži u priči o svom prvom legalno stečenom milionu…
  • Svi navodni šefovi kotorskih narkoklanova koji su uhapšeni u inostranstvu i izručeni Crnoj Gori nalaze se na slobodi.

Ovo je beskonačan niz. Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da ga prekine. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati.

Zoran RADULOVIĆ   

Komentari

FOKUS

ŠTA JE VLAST OBEĆALA I MOGLA, A NIJE HTJELA DA URADI: Ogledalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanović, Katnić, Žugić, Jovanić… na istom su mjestu gdje ih je ostavio DPS nakon gubitka vlasti. Zato su pravosuđe, tužilaštvo, Ustavni sud, izvršna i zakonodavna vlast u svojevrsnom v.d. stanju. Bolje rečeno – u nokdaunu. A obećali su da ,,ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”

 

U jutarnjim vijestima slušali smo optimistične najave da bi dionica auto-puta Smokovac – Mateševo mogla biti otvorena za saobraćaj do kraja godine. Poslije podne stigla je slika konvoja skupocjenih automobila sa službenim tablicama kako jezdi nezavršenim drumom. Iako je to, navodno, zabranjeno do završetka saobraćajnice.

Upućeni su objavili  da se u vozilima nalazio premijerov sin Miloš Krivokapić sa službenom pratnjom. Putovao je za Mojkovac gdje se, već nekoliko dana, nalaze njegove sestre  Jelena i Milena. Takođe korisnice državnih vozila i službene pratnje.  Tamo svi skupa, ako je vjerovati saopštenjima mojkovačkog odbora DPS-a, agituju za listu Ne damo Mojkovac, uoči lokalnih izbora zakazanih za prvu nedjelju decembra.

Premijer Zdravko Krivokapić nije se oglašavao ovim povodom. Jeste DF. Ljuti što je za v.d. direktora Monteputa Vlada imenovala Milana Ljiljanića, a ne njihovog kandidata, shodno dogovoru o podjeli vlasti po dubini, iz DF-a su saopšili da je ,,odlazeći premijer Zdravko Krivokapić već po ko zna koji put prekršio koalicioni sporazum parlamentarne većine imenujući za direktora Monteputa izvjesnog Milana Ljiljanića, koji bi trebalo da pojača redove stranke u formiranju koju ovih dana ubrzano konstituišu ministar (Milojko) Spajić i djeca Zdravka Krivokapića”.

Potom su čelnici najjače koalicije unutar vlasti malo i priprijetili. ,,Formiranje nove Vlade i nezavisnog tužilaštva biće prava prilika da saznamo ko je u Vladi učestvovao u švercu cigareta, ko je, i za koji iznos, upropastio akciju hapšenja rekordne isporuke kokaina, da li je neko, i za koji iznos, dodijelio politički azil Telmanu Ismailovu, da li je neko u aktuelnoj Vladi, ili nečija djeca, trgovao ekonomskim državljanstvima, da li su neki ministri i direktori državnih sistema učestvovali u namještanju tendera, da li su nečija djeca vozilima ANB-a putovala na ljetovanje u Grčku, za čijeg sina je klan iz Granda specijalno otvorio auto-put, kao i još hiljade pitanja koje ćemo tek da otvorimo”.

Eto slike i prilike današnjih izvršnih i zakonodavnih vlasti u Crnoj Gori. I još jednog povoda da se prisjetimo obećanja izrečenog u septembru prošle godine, neposredno nakon što su Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali (još važeći?) koalicioni Sporazum na osnovu koga je u decembru formirana Vlada: ,,Ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”.  Krivokapić je dodao ,,ako nas uhvatite u korupciji prijavite nas”.

Kome? Ako i DF, skoro petnaest mjeseci nakon konstituisanja nove parlamentarne većine, čeka formiranje nezavinskog tužilaštva. Baš kao i potpredsjednik Vlade.  Abazović je, u nekoliko navrata, ponovio da u njegovom kabinetu postoji više pripremljenih krivičnih prijava koje čekaju promjene u tužilaštvu.  Tih promjena nema isključivo zato što članice vladajuće koalicije neće da se dogovore o pet uglednih pravnika koje Skupština treba da imenuje kao članove Tužilačkog savjeta.

„Upravo sam proglasio novi Tužilački savjet. Tim činom, automatski je prestao mandat dosadašnjem Tužilačkom savjetu”, pohvalio se predsjednik parlamenta Aleksa Bečić početkom avgusta, ponavljajući da ,,nema odlučivanja Tužilačkog savjeta do izbora preostalih članova koje bira Skupština, čime se onemogućava sprovođenje eventualnih brzih, sumnjivih i nekvalitetnih procesa“. Tako smo, umjesto brzih i sumnjivih procesa dobili – ništa. Još gore – još jednu monetu za potkusurivanja u međustranačkim pregovorima članica vladajuće većine o podjeli vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZIDANJE NA PIJESKU: Jesenje tovljenje budžeta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država se u 2022. neće zaduživati saopštio nam je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“

 

Prijedlog zakona o budžetu za 2022. godinu stigao je u parlament. Iz perspektive poštovanja zakona, u posljednji tren – 15. novembra uveče. I, da se  razumijemo, teško je reći da li je to dobra ili loša vijest za građane Crne Gore.

Ministar finansija Milojko Spajić nema dileme. Nakon što je proljetos predstavio „najbolji budžet u istoriji Crne Gore“ (budžet za ovu, 2021. godinu), on i predloženi budžet cijeni kao „bolji od najboljega“. Pa je,  gostujući na Javnom servisu prošlog petka, predočio da su prijedlog budžeta za ‘22. i set zakona koji ga prate paket koji se ne može razdvajati po principu to mi se sviđa, a to ne. Nego, „uzmi ili ostavi“.

Ili će poslanici u Skupštini usvojiti sve predloženo, pritvrdio je Spajić, ili će njegov/Vladin projekat Evropa sad pasti u vodu. A onda nema većih plata i novih radnih mjesta, poštenijeg oporezivanja, poželjnijeg ambijenta za strane investitore…

Tek što smo razumjeli izrečeno, Vlada je iz skupštinske procedure privremeno povukla četiri zakona, dostavljena parlamentu nepuna 24 sata ranije. Nakon što su oni kojih se ti propisi najviše tiču, iz medija saznali za odluku da se ukinu zakonska rješenja koja predviđaju njihovo finansiranje po osnovu zagarantovanih, procentualnih, budžetskih izdvajanja. Bez prethodnog obavještenja i konsultacija.

Povučeni prijedlozi su predviđali da se, izdaci za manjine, dijasporu, Prijestonicu Cetinje, RTCG (Javni servis), nevladine organizacije, medije, političke partije, Agenciju za sprječavanje korupcije i Centar za obuku u sudstvu i tužilaštvu (spisak nije konačan) finansiraju prema Vladinoj procjeni kvaliteta njihovih projekata. A ne na osnovu, zakonom definisanog, minimuma sredstava koja im pripadaju iz budžeta.

„Ministarstvo će obaviti dodatne konsultacije sa potrošačkim jedinicama koje su predmet izmjena zakona, zbog čega će se privremeno povući iz skupštinske procedure prvi set ovih predloga zakona, da bi se pružila dodatna objašnjenja u vezi sa primjenom, kao i da to ne ugrožava nezavisnost inistitucija, niti njihovu finansijsku samostalnost, već naprotiv”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Saopštenje nije odagnalo dilemu da li su te „dodatne konsultacije“, u slučaju kada prethodnih nije bilo, isto što i množenje nulom. Odnosno, na koji bi to način Vlada, aktuelna ili neka buduća, vrjednovala programe, recimo, opozicionih partija ili kritički nastrojenih medija i nevladinih organizacija?

Uglavnom, Vlada je već počela sa prepakivanjem svog uzmi ili ostavi paketa. Što  dovodi do pitanja da li će on dobiti neophodnu podršku u parlamentu i van njega.

U srijedu smo saznali da MMF ima ozbiljne rezerve prema Evropa sad programu.  Pojednostavljeno: proklamovani ciljevi su lijepi, ali je predloženi put do njihovog ostvarenja (previše) rizičan.

Ili, jezikom MMF: „Ovi ciljevi su izuzetno poželjni… Međutim, velike promjene usvojene odjednom mogu takođe i da nose značajne rizike od neželjenih efekata. Oni uključuju: (i) rizik od veće ukupne nezaposlenosti i/ili povećanja neformalnog zapošljavanja; (i) rizik od usložnjavanja inflatornih sila i/ili smanjenja globalne konkurentnosti; i (ili) moguće gubitke prihoda za državu i/ili lokalne samouprave, ukoliko namjeravane mjere za povećanje prihoda ne daju očekivane rezultate na održiv način ili se ne sprovedu u potpunosti“.

Skoro identične primjedbe Spajić, njegov kolega Jakov Milatović (ministar ekonomije) i njihovi malobrojni saradnici uključeni u pripremu projekta Evropa sad, čuli su prošle nedjelje u Centralnoj banci. Tamo su članovi Savjeta i Savjetodavnog odbora CBCG prvo „pozdravili zamisao“, da bi potom naglasili kako „implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analizu, koja bi razmatrala moguće izvore finansiranja i precizno kvantifikovala uticaj predloženih mjera”.

Spajić je na sve to odgovorio tvrdnjom kako nemamo vremena za gubljenje. I da su „benefiti programa mnogo veći od potencijalnih rizika“.  Prethodno je sa prijedlogom budžeta protrčao kroz Vladu i predao ga parlamentu. Odakle se DF prethodno oglasio tvrdnjom da za bužet neće glasati. Dok su Demokrate najavile podnošenje dva amandmana (dječji dodatak i naknada majkama) koji bi rashode budžeta uvećali za nekih 80-100 miliona eura. Godišnje.

I bez toga, priča o budžetu za narednu godinu je poprilično komplikovana. U ovom trenutku, recimo, na zvaničnim internet stranicama Vlade i Skupštine možete pronaći tri dokumenta bitno različitog sadržaja. A svi su predstavljeni kao budžet za 2022.

Tako Ministarstvo finansija na uvid nudi nešto što se zove Budžet za građane – 2022, gdje se na tridesetak stranica, više slikom nego riječima, objašnjavaju njegovi mnogobrojni benefiti. Uporniji će, u materijalima sa 46. sjednice Vlade pronaći nacrt budžeta o kome se prošlog petka izjasnio kabinet Zdravka Krivokapića. Taj dokument ima 399 stranica. Dok je stigao u Skupštinu, prijedlog budžeta je narastao sedam puta. Pa će se poslanici izjašnjavati o dokumentu koji teži tačno 2.783 strane. Ako se, u međuvremenu, ne promijeni zbog novog prilagođavanja zakonima koji su privremeno povučeni iz skupštinske procedure.

Iz tog dokumenta saznajemo da će iz državne kase, a na ime isplate naknade za zimnicu, država potrošiti nepuna tri eura (2,98). Ali ne možemo utvrditi u kom se gradu nalazi Ulica Jovana Jovanovića Zmaja ili Bulevar Veljka Vlahovića  čija je rekonstrukcija predviđena kapitalnim budžetom za narednu godinu.

Gledajući tabelu sa planiranim rashodima budžeta možete zaključiti da će izdvajanja za kulturu, sport, nevladine organizacije, političke partije… biti manja od ovogodišnjih.  Da će iznos za isplatu penzija biti neznatno uvećan – ništa, dakle, od ozbiljnije povišice koja bi ispratila rast cijena i zarada. Sa tim u vezi, u prijedlogu budžeta stoji podatak da je ovogodišnja inflacija (januar – septembar) 2,1 odsto. Dan pošto je taj prijedlog stigao u Skupštinu, Monstat je objavio da je inflacija u periodu januar – oktobar bila 3,8 odsto. Idemo dalje.

Listajući budžet(e) ne možete utvrditi, ili makar to nije nimalo jednostavno, kolika su ukupna izdvajanja za zdravstvo. Preciznije, koliko će novca zdravstvenim radnicima i njihovim pacijentima biti na raspolaganju za medicinske usluge, lijekove, novu medicinsku opremu i obećane bolnice.

Tako u „skupštinskom“ budžetu postoji podatak  o Projektu podrške zdravstvenom sistemu preko koga će Montefarm od Svjetske banke dobiti 30 miliona eura „podrške u nabavci lijekova i procjenu održivosti sistema“. Ali, čini se da taj novac nije ukalkulisan u rashode Fonda za zdravstvenu zaštitu koji će za snabdijevanje, plaćanje lijekova koji su uz recept preuzeti u privatnim apotekama i izmirenje dugova dobiti 122,5 miliona.

Dugovi. Država se u 2022. neće zaduživati saopštio je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“. Dvije stranice kasnije, član 15, predlagač navodi kako „nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2022. godini  iznose 500 miliona“, i da će ona  biti pokrivena korišćenjem depozita i „sredstava iz postojećih kreditnih aranžmana zaključenih u ranijem periodu“. Iako za nove puteve, bolnice, brodove ratne mornarice… tek treba pronaći finansijere (kreditore). I to, uglavnom, tek pošto se urade projekti i pribavi neophodna dokumentacija.

Pride, Vlada se naredne godine „može“ zadužiti (ako to parlament prihvati) do 900 miliona „za otkup i/ili refinansiranje postojećeg državnog duga“. I, izuzetno, još 500 miliona za finansiranja deficita u ‘22. i stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje nedostajućih sredstava za 2023. godinu.

Predloženi budžet možemo sagledati i sa malo vedrije strane. U Obrazloženju normativnog dijela zakona o budžetu koji je iz Vlade upućen Skupštini govori se, u cijelom tekstu, o budžetu za 2021. godinu. Taj dio je, po svoj prilici, samo prekopiran iz martovskog izdanja. I svjedoči o ozbiljnosti sa kojom je predlagač pristupio izradi tog dokumenta.

Neupućen čitalac aktuelnog prijedloga budžeta, takođe, može doći u ozbiljnu dilemu da li sljedeća godina počinje 1. januara naredne ili 1. decembra ove godine. Pošto na strani prihoda budžeta za ‘22. Vlada računa na skoro 20 miliona doprinosa za zdravstveno osiguranje. Iako se taj doprinos, prema njenom naumu, ukida od 1. januara. Tako bi se decembarski doprinosi za zdravstvo, na papiru, mogli naći i u budžetu za ovu i u budžetu za narednu godinu!?

Kome nije jasno zašto je to urađeno, neka još jednom pogleda citat sa upozorenjima MMF-a. U borbi protiv budžetskog deficita, sva sredstva su dozvoljena.

Najbolji od oba budžeta aktuelne Vlade čeka stav Skupštine. Nakon što mu predlagač, pred izlazak na veliku scenu, malo popravi šminku.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ESKOBAR U NAŠEM SOKAKU: Ko će u Vladu, a ko na američku crnu listu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li oštre poruke, specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan,  prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo. Sigurno je da Vučićeva Srbija ne može biti lider suštinskih promjena na Balkanu.  Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može iz devedesetih. Tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra

 

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan,  nakon posjete Bosni, stigao je  u Crnu Goru. Iako je ovdašnja javnost nakon susreta Eskobara sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, sa kojim se prvo sastao, ostala uskraćena za  detalje razgovora, iz saopštenja koje je uslijedilo nakon tog susreta  iz kabineta predsjednika Crne Gore, jasno je da na najvišim crnogorskim adresama postoji nervoza zbog  posjete visokog američkog zvaničnika.

Ambasada SAD-a je objavila na Tviteru da je Eskobar u razgovoru sa Đukanovićem naglasak stavio na ,,zabrinutost zbog ukorijenjene korupcije u zemlji i podstakao Crnu Goru da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova”.

Ubrzo se saopštenjem oglasio i Đukanovićev kabinet. Po toj verziji, Đukanović je govorio da je ponosan na odnose Crne Gore sa SAD-om i njihovom daljem razvoju,  dok Eskobar nije ni zucnuo. Dodatno, oglasio se i  šef Đukanovićevog kabineta Miodrag Radović, da rediguje saopštenje Američke ambasade. On je kazao da ,,tvit Američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora predsjednika Đukanovića i  Eskobara, koji je trajao duže od jednog sata”.

Porijeklo nervoze u kabinetu predsjednika Crne Gore jasno je, ako se imaju u vidu napisi medija da Stejt dipartment razmatra da funkcionere i sadašnje i bivše crnogorske vlasti stavi pod sankcije zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom.

,,Nekoliko političkih funkcionera sadašnje i bivše vlasti, ali i osobe iz biznisa povezane sa njima, mogle bi se naći na crnoj listi Stejt dipartmenta zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom, objavile su Vijesti, pozivajući se na  više izvora.

Američki predsjednik Džo Bajden je Naredbom iz juna ove godine proširio opseg sankcija za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost u regionu.  U Naredbi se  navodi i da su predviđene sankcije (blokiranje imovine u SAD-u, zabrana ulaska u SAD) pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regionu, uključujući pronevjeru javne imovine, eksproprijaciju privatne imovine radi lične koristi ili u političke svrhe, ili podmićivanje.

Sankcije i crnu listu Stejt dipartmenta, Eskobar je pominjao i tokom posjete Bosni, tako da bi eventualne sankcije za pojedince  u Crnoj Gori bile dio ,,paketa” za region. Sve poruke koje je Eskobar poslao tokom posjete regionu, ali i prethodno tokom susreta sa balkanskim liderima,  odnose se na to da SAD neće tolerisati ne samo korupciju na ovim prostorima, već i lidere koje ga zadržavaju u devedesetim ratnim godinama.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, sa kojim se Eskobar sastao u četvrtak, 30. septembra, potvrdio je da je američki zvaničnik kazao da postoje pripremljene sankcije.  ,,Rekao sam mu da ako nastave prijetiti da mi nećemo razgovarati, on je rekao da ne prijeti već da je to činjenica“, saopštio je Dodik.

Eskobar je više puta  kazao  da postoji mogućnost sankcija u BiH, ali samo „za pojedince“. Nakon susreta Eskobara i Dodika, Američka ambasada u Sarajevu objavila je da je visoki američki zvaničnik u tom razgovoru poručio da ,,prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou su antidejtonske i građanima Republike Srpske (RS) ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

Takođe, u video poruci koju je Eskobar uputio odmah po dolasku u BiH,  građanima, visoki američki zvaničnik naznačio je  da ,,su SAD spremne da rade kroz dijalog ali da će učiniti sve što je neophodno da ova zemlja uspije”.  Decidno je poručio: „U BiH neće biti rata“.

Eskobar  je i 26. oktobra na Beogradskom bezbjednosnom forumu rekao da regionu trebaju političari  otvoreni za dijalog. „Ključ za jači Zapadni Balkan je onaj koji stvara inkluziju, integraciju i etničko pomirenje, a ne nacionalističke politike”, kazao je. „ Jedan od najvećih i najviše razočaravajućih izazova je to što se mnogi političari nisu razvijali u svom razmišljanju i da se i dalje raspravlja o stvarima iz 1990-ih koje je trebalo političkom voljom odavno riješiti”. Napomenuo je  i da Aleksandar Vučić ima podršku SAD-a dok je na ,,evrointegracijskom putu”.

Sankcije su u svom pismu američkom predsjedniku Bajdenu pominjali i uticajni američki kongresmeni koji su mu pisali zabrinuti zbog situacije u Srbiji i njenog uticaja na  region.

Posjeta Eskobara Crnoj Gori, govori o zabrinutosti međunarodnih adresa za stabilnost i mir, te reforme u našoj zemlji.

Osim razgovora sa Đukanovićem, Eskobar se u Crnoj Gori sastaje i sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem, te predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem.  Da li je tema tih susreta i manjinska vlada kao mogući model prevazilaženja  ovdašnje političke krize,  o čemu se spekuliše, možda bude jasnije nakon odlaska  visokog američkog zvaničnika.

Nebojša Medojević, jedan od lidera DF-a saopštio je nakon susreta Đukanovića i Eskobara, da je ,,američki zvaničnik zatražio  od predsjednika Mila Đukanovića da se povuče i podnese ostavku, kao i da podrži manjinsku vladu Građanskog pokreta URA i manjina, na čijem čelu će biti Dritan Abazović”.  Đukanović će, prema njegovim riječima, u suprotnom biti suočen sa ,,optužbama za šverc kokaina i cigareta”.

Portparol i poslanik DPS-a Miloš Nikolić reagovao je na Medojevićevu izjavu, nazvavši je „halucinacijom“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije je, nakon posjete SAD-u, te susreta sa Eskobarom,  najavio da će biti ,,iznenađenja” tokom posjete specijalnog izaslanika Crnoj Gori, govoreći uglavnom u kontekstu rješavanja krize vlasti.

Eskobar je nakon oktobarske posjete Abazovića Vašingtonu imao i on lični sastanak sa Aleksom Bečićem. U Crnu Goru dolazi dok ona  ulazi u novi krug političke krize, a nakon odustajanja od strane dijela parlamentarne većine od rekonstrukcije Vlade. Demokratski front sada  traži potpuno novu Vladu. Za sada nemaju podršku koalicionih partnera – Demokrata i GP URA.

Analitičari su taj potez DF-a vidjeli  i kao dizanje tenzija pred dolazak Eskobara i pokušaj uticaja na potencijalne odluke američke administracije koje se mogu reflektovati i na taj politički savez. Bilo je najava  iz SAD-a da će se sa nekim vidom sankcija suočiti oni koji usporavaju ili osporavaju proces prozapadne profilacije zemalja Zapadnog Balkana.

Kada je ranije upitan da li vjeruje Vladi Crne Gore, kao i da li NATO treba da dijeli informacije s vlastima u Podgorici, Eskobar je kazao da oni imaju podršku SAD-a. „Nadam se da će nastaviti da odbacuju glasove koji ih udaljavaju od Evrope“, akcentovao je.

Nakon sastanka  Eskobara sa premijerom Krivokapićem, Ambasada SAD-a saopštila je da je američki zvaničnik poručio  da Crna Gora  treba da zadrži fokus na reformama neophodnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji.  ,,Sjedinjene Američke Države stoje uz sve koji podržavaju suverenu, inkluzivnu i građansku Crnu Goru”, poručio je Eskobar.

Tokom sastanka sa Bečićem, sudeći prema zvaničnim objavama u fokusu je bila reforma tužilaštva, te propisi poput popisa. Kako se navodi na Tviter nalogu Ambasade SAD-a, Eskobar je danas razgovarao sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem ,,kako bi podstakao reformu tužilaštva i izbornih zakona”.

Eskobar je nakon sastanka sa Krivokapićem ohrabrio je snažniju ekonomsku integraciju regiona. Američki zvaničnik je i tokom posjete BiH, saopštio da SAD podržavaju incijativu Open Balkan. Open Balkan  sada uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a prethodno je bila  poznata kao mini-šengen.

Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda, uzjavio je za DW tada da problem s ovom inicijativom nastaje kada pokušate da analizirate gdje su njeni  konkretni plodovi.

„Ako je Srpska napredna stranka (SNS) već deset godina na vlasti, mi bismo već morali da vidimo neke značajno vidljive pomake i intenziviranu ekonomsku saradnju, ali toga nema”. Ukazujući da oklijevanje ostalih zemalja regiona da se priključe toj inicijativi, Beširi je ocijenio: ,,Način kako se Srbija ophodi prema Crnoj Gori, a djelimično i prema Bosni i Hercegovini, te zemlje sprečava da budu dio nečega gdje se Srbija vidi kao nekakav rukovodilac te inicijative. Problem je, dakle, odnos Srbije prema državnom suverenitetu Crne Gore, a što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da problem leži u nesuočavanju Srbije sa svojom ratnom prošlošću“.

O suočavanju Srbije, odnosno njenih političkiih predvodika, i nacionalističke inteligencije,  sa ratnom prošlošću  dana rječito  govori hapšenje aktivistkinje Aide Ćorović, koja je 9. novembra  na Dan međunarodne borbe protiv fašizma, jajima gađala mural ratnog zločinca Ratka Mladića, koji se  mjesecima nalazi na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića, na Vračaru. Kasnije je na mural kofu bijele boje prosuo član Socijaldemokratske partije Srbije Đorđo Žujović. Grupa desničara je ubrzo nakon što je Đorđo Žujović bacio farbu na mural, pokušala da ga očisti.

,,Aleksandar Vučić ponovo se uvukao u bunker Ratka Mladića“, prokomentarisala je za Slobodnu Bosnu, taj događaj Vesna Pešić.

Hoće li Eskobarove oštre poruke, prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo.  Sigurno je da Vučićeva Srbija teško može biti lider suštinskih promjena u regionu. Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, te uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može dalje od devedesetih.

Još tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo