Povežite se sa nama

INTERVJU

DR ĐORĐIJE BLAŽIĆ, DEKAN FAKULTETA ZA DRŽAVNE I EVROPSKE STUDIJE: Ova vlast ne želi ulazak u EU

Objavljeno prije

na

MONITOR: Nedavno ste kazali da će Crna Gora u procesu evropskih integracija doći do određenog nivoa, ali da će, ako se bude moralo ići dalje, nastati lom u društvu. Na kakav lom mislite?

BLAŽIĆ: Vlast u prethodne dvije decenije počiva na starom rimskom pravilu vladanja ,,Divide et impera”, kao i izgradnji personalne partijske mreže vladajućih struktura kojima utiče na birače čime suštinski uspijevaju da biološku egzistenciju građanina vežu za pojedince iz vlasti za ,,usluge” koje dobijaju od vlasti za njihov izborni glas. Vlast se ne libi od zloupotreba državnih resursa i koruptivnih radnji, o čemu vrlo jasno govori afera Snimak i druge. U konstelaciji ovakvih odnosa u društvu, proces integracija će teći dok Evropska unija svjesno ,,žmuri” na ponašanje autokratskog režima, dok se institucije budu bavile formalnim pitanjima usaglašavanja propisa, formiranja institucija, izrada analiza po principu ,,uradi sve da ne uradiš ništa”.

Kada budemo imali državne institucije i profesionalne kadrove posvećene javnom interesu, na dnevni red će doći primjena zakona a time i pravna odgovornost onih koji su doveli ovu zemlju u ovakvo beznadežno stanje. Nužno će doći i do ,,čišćenja” institucija od nesposobnih, korumpiranih i kompromitovanih kadrova, naročito u bezbjednosnim i pravosudnim organima kao glavnim polugama održavanja vlasti.

MONITOR: A ako u skorije vrijeme ne dođe do promjena?
BLAŽIĆ: Ako uskoro ne dođe do ozbiljnijeg uticaja međunarodne zajednice i otrežnjenja društvene svijesti naroda, prirodni – biološki zakoni odumiranja učiniće svoje da se crnogorska Pandorina kutija otvori. Tada će na površinu isplivati sve društvene devijacije i ličnosti koje su ih produkovale, a pripadnici ovih društvenih grupa će snositi teške posljedice za ono što su decenijama radili. Crnogorski društveni milje i vlast su tipičan primjer prirodne zakonitosti ,,neko se prema vama ponaša onako kako mu dozvolite, a ne onako kako on hoće “, odnosno da ,,svaki narod zaslužuje vlast koju ima”. To pokazuje da objektivna odgovornost za višedecenijski crnogorski društveni tamni vilajet leži prije svega na nama kao građanima, a ne na vlasti.

MONITOR: Da li je stvarno ovoj vlasti cilj ulazak Crne Gore u EU?
BLAŽIĆ: Ne. Suštinski vlasti je, po mom mišljenju, cilj da ,,radi”, ali ne i ulazak Crne Gore u EU. Ulazak u EU značio bi prvo prethodno, a posebno naknadno obračunavanje institucija sa društvenim grupacijama koje su se ne malo ogriješile o zakone ove države. Posljedice za pojedince iz tih grupacija bile bi veoma teške. Zato nije realno očekivati da vlast, koja je dovela ovu zemlju u beznađe, nešto promijeni na svoju štetu.

MONITOR: Šta znači Đukanovićeva ponuda srpskim strankama da uđu u Vladu?
BLAŽIĆ: Model opstanka na vlasti ! Evidentno je da je era apsolutne vlasti završena, sada je druga faza – opstanak u vlasti po svaku cijenu. Treća će uslijediti kada država izgradi institucije i počne da funkcioniše u ozbiljnijoj realizaciji poglavlja 23 i 24 – cijepanje ili nestanak nekih partija sa političke scene i odlazak nekih partija u opoziciju. To smatram društvenom neminovnošću zato što društvo neće tolerisati političke interesne grupe koje ostvaruju i štite lične interese na račun nacionalnog interesa. Naravno, bitan preduslov ovoga je mnogo razvijenija društvena svijest građana, naročito ,,sive” inteligencije, uništene i obespravljene radničke klase i deprimirane studentske populacije o čijoj se budućnosti radi.

MONITOR: DPS-a će ovaj potez tumačiti kao svoj doprinos ublažavanju nacionalnih podjela u Crnoj Gori između Crnogoraca i Srba?
BLAŽIĆ: Nije riječ o ublažavanju nacionalnih podjela, jer hrestomatija vladanja jasno govori da su te podjele, kao metod vladanja, svjesno izazivane da bi se skretala pažnja javnosti sa katastrofalne ekonomsko-socijalne situacije, da bi se ista vlast kasnije pojavila sa mesijanskim rješenjem navodnih ,,problema”. U našem društvenom kontekstu imamo tri grupacije: Crnogorce, Srbe i pripadnike manjinskih naroda i etničkih grupa. Zajedničko obilježje crnogorske i srpske grupacije je što imaju po dvije podgrupacije, i to apsolutno dominantne profesionalno-komercijalne Crnogorce i profesionalno-komercijalne Srbe, ali i drugu podgrupu kao manjinu – emocionalno-patriotske Crnogorce i emocionalno-patriotske Srbe, koji su za svako poštovanje. Vratite točak istorije dvadeset godina i neće vam biti teško zaključiti ko je ko iz političkog establišmenta bio devedestih godina, a ko su sada dominantni profesionalno–komercijalni, a ko emocionalno-patriotski Crnogorci i Srbi.

MONITOR: Kakve su šanse da se uspostavi širi opozicioni savez ili će ipak neka od opozicionih stranaka napraviti dil sa DPS-om?
BLAŽIĆ: Crnogorska politička scena nema ozbiljne opozicije, čast izuzecima, već kvaziopoziciju koja decenijama gubi političke utakmice (izbore), ali se njihova rukovodeća struktura ne mijenja. Ne slučajno! Jasno je: Vlast uvijek ima svoje igrače, ali i igrače u rezervi.

MONITOR: Vrhovi DPS-a i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori opet se zbližavaju. Kako to tumačite?
BLAŽIĆ: Kao što sam rekao, druga faza je opstanak u vlasti, a u toj situaciji je dobar svaki partner koji će dati podršku bilo koje vrste!

MONITOR: Da li Crna Gora u dogledno vrijeme može postati ozbiljna država?
BLAŽIĆ: U konstelaciji trenutnih društveno-političkih odnosa, u kojima umjesto javnog interesa građana dominira interes održanja vlasti i lični ekonomski interesi državno-partijskih, kriminalnih i tajkunskih grupacija, nema realnih mogućnosti da Crna Gora postane ozbiljna država. Ozbiljna država počiva na ustavnim principima građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde zasnovane na vladavini prava. Crna Gora više od dvije decenije egzistira na suprotnim principima, zarobljena u začaranom trouglu državno-partijskih oligarha – kriminala – tajkuna. To nije pravna već dogovorna ,,država”.

MONITOR: Ima li Crna Gora nezavisnih institucija?
BLAŽIĆ: Ne! Ova zemlja nema državne institucije, jer su to vladajući partijski izvršni organi čiji je zadatak da štite likove i djela svojih bosova raznih društvenih profila. Njihovi interesi se preko kvaziinstitucija formalizuju kao javni interes.

To, između ostalog, i objašnjava zašto Crna Gora, pored ustavnih obaveza, već sedam godina nema četiri ,,stubna zakona” države (Zakon o Skupštini CG, Vladi, Predsjedniku CG i ministarstvima i organima uprave), zašto se zakoni donose da bi se zaštitili interesi pojedinaca iz državnog, partijskog, kriminalnog i tajkunskog miljea, zašto su sporne privatizacije, zašto je nacionalno bogatstvo pretočeno u privatne džepove, zašto 650.000 hiljada stanovnika sa ovakvim prirodnim bogatstvom ne može da ima život dostojan čovjeka… Treba biti vrlo ,,sposoban”, pa uništiti sve to.

MONITOR: Pod kojim uslovima Crna Gora može imati kompetentne i autonomne institucije?
BLAŽIĆ: Pod uslovom da ima demokratsku vlast, časne političare koji shvataju da je vršenje javne funkcije čast a ne unosan biznis , jake i opremljene državne institucije i visoko profesionalne i kompetentne kadrove posvećene vladavini prava.

Prepreka lični interesi

MONITOR: Šta je najveća prepreka Crne Gore na putu evropskih integracija?
BLAŽIĆ: Najveći problem su lični interesi monopolskih društvenih grupacija i njihova potreba samoodržanja sistema kao jedine garancije njihove ,,luke sigurnosti”. Za stabilizaciju društvenog stanja neophodno je da Crna Gora postane država, izgradi ozbiljne državne institucije, očisti ih od političara biznismena, poltrona i nesposobnih karijerista u pravosudnim i drugim državnim organima.

Ne izlaziti na režirane izbore

MONITOR: Da li opozicija treba da izlazi na izbore dok se ne stvore demokratski uslovi ili da ih bojkotuje?
Blažić: Postojeće stanje veoma dobro odgovara vlasti, ali i dobrom dijelu kvazi opozicije. U takvom društvenom miljeu moguće su samo dvije, po meni utopističke, varijante: da se ,,dogodi narod” i narod vrati vlast koja mu pripada po ustavu ili da se ujedini ,,opozicija” i bojkotuje ,,institucije” sistema i na taj način uskrati legitimitet vlasti i izazove institucionalnu krizu sistema, koja bi morala zabrinuti i međunarodnu zajednicu. Najgora je varijanta učešće na izborima koji nikada nijesu bili ni demokratski ni slobodni i koji su uvijek bili i biće praćeni nezakonitostima, krađama, korupcijom, zloupotrebama državnih resursa…

Birati ljude a ne partije

MONITOR: Koji je suštinski problem izbornog sistema u Crnoj Gori?
BLAŽIĆ: Suštinski problem je uzurpacija ustavnog prava građanina kao nosioca suvereniteta da neposredno bira poslanike i odbornike, kao što bira Predsjednika Crne Gore. Nikada u posljednje dvije decenije građanin Crne Gore nije birao poslanike i odbornike već je glasao za političke partije, a one su onda kalkulisale sa svojim predstavnicima u predstavničkim organima. Crna Gora kao veoma mala država treba da ima model izbornog sistema koji će građaninu omogućiti da bira svoje predstavnike, pri čemu treba voditi računa da to budu otvorene liste uz personalni izbor kandidata na listi, zastupljenost u predstavničkim tijelima predstavnika svih djelova Crne Gore, odnosno opština, i naravno instrumente odgovornosti izabranih prema biračkom tijelu. U našem izbornom sistemu ne postoji nijedan oblik odgovornosti izabranih predstavnika, osim odgovornost svojoj partiji. Zato većini aktuelnih političkih aktera ne odgovara suštinska promjena izbornog zakonodavstva. Zato Crna Gora nema Zakon o izboru odbornika i poslanika već ,,Zakon o izboru političkih partija”. Sve dok građanin kao ustavni nosilac suvereniteta nema pravo da bira ličnost – poslanika ili odbornika nego da glasa za političku partiju, Crna Gora će imati partitokratski režim vlasti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo