INTERVJU
DR SVETLANA CENIĆ, ekonomistkinja: Politika stvara kriminal i obrnuto
Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor onlineDr Svetlana Cenić, nekadašnja ministrica finansija u RS, naučnica je sa dva doktorata. Danas nema stalno zaposlenje i na nekoj je vrsti crne liste. Dr Cenić je specijalizovana za održivi razvoj. Članica je Svjetske mreže za održivi razvoj NJ.K.V. princa Čarlsa koja, kako nam je rekla, duboko vjeruje u održivi razvoj na principu socijalne tržišne ekonomije. MONITOR: Koliko je Dejtonski sporazum važan za BiH i da li je ispunio svrhu pa bi ga trebalo zamijeniti novim, integrativnijim dogovorom?
CENIĆ: Dejtonski sporazum je sporazum za nesporazum. Podsećam da su se Srbi iz Dejtona vratili kao pokisli, a sada im je taj sporazum zakletva, dok je kod Bošnjaka bio obratan proces. Što se Hrvata tiče, onog prvog marta 1994. kad je Vašingtonskim sporazumom stvorena tadašnja muslimansko-hrvatska federacija, sve je bilo jasno. Ovaj sporazum je godinama za use, abuse & excuse. Nekome je izgovor za sve što ne valja, nekom sredstvo zloupotrebe, a nekom izgovor za sve. Da se mora dograđivati, jasno je i iz odluke Suda za ljudska prava, ako ništa drugo, kao i iz zadnje Rezolucije Saveta Evrope. Jasno je i zašto se ništa radikalnije ne može uraditi. No, i sa ovakvom dejtonskom strukturom, BiH može funkcionisati, stvar je samo razuma i dobre volje. Nije stvar tepsije (Dejtona) koliko pite (političkih elita), a znamo od čega se pita ne pravi ako hoćemo da je jestiva.
MONITOR: Da li su moguće ozbiljnije promjene tog sporazuma?
CENIĆ: Je li normalno očekivati korenite promene Dejtona ako se više ne govori ono: šta hoće Srbi, šta Bošnjaci, a šta Hrvati, već šta hoće RS, pa šta hoće Bošnjaci, a šta Hrvati? Dakle, i oni koji zagovaraju radikalne promene, uz one odrednice ispred RS koje ja ovde ne bih pominjala, prihvatili su i u govoru činjenicu da je RS srpska i da je isključivi reprezent srpskih interesa. Za vlasti RS-a Srbi u Federaciji nisu autentični, pa što se čuditi, i mimo bošnjačke politike, zašto Srba u Sarajevu nema?
Dodik se pojavljuje i kao zaštitnik Hrvata. Skoro je izjavio da je na sceni politički obračun Bošnjaka sa jednim konstitutivnim narodom u čije ime biraju predstavnike u zajedničke institucije. To što Dodik govori, ne umanjuje činjenicu da Hrvat iz RS ne može biti biran u Dom naroda ili za člana Predsedništva, pa Hrvati u RS mogu birati samo srpske predstavnike za te institucije. A ko bira Hrvatima predstavnike u RS? SNSD, Čović s Dodikom ili pronalaženjem nekog ko je voljan da bude Hrvat na srpskoj listi, pa ga opet srpski glasovi izaberu. Ko su predstavnici u Parlamentu BiH iz RS? Ima li ijednog Hrvata? Ne!
Evo primera Kantona broj 10 u FBiH, koji se prostire na 19 odsto teritorije tog entiteta i gde prema procenama ima 79 odsto Hrvata, a gde 17 meseci nakon izbora niko ne može da dobaci do većine za formiranje vlade. Je li normalno da se Hrvati sa Hrvatima ne mogu dogovoriti?
U ovom kantonu od ukupno 25 odborničkih mesta, HDZ i HDZ 1990 su na zadnjim izborima osvojili ukupno 11, ali je potrebna 2/3 većina za formiranje vlasti. I onda se traži pomoć OHR-a da promeni Ustav, upravo na adresi za koju kažu da treba da se ugasi? Da zavrzlama bude veća, centrala HDZ-1990, jednog od potpisnika ove inicijative ka OHR-u, tvrdi da bi takva odluka bila štetna za Hrvate u drugim županijama.
Dajem samo primere kako se Dejton (zlo)upotrebljava, dok se jedni kunu u njega, a drugi traže radikalne promene.
MONITOR: Šta je u pozadini?
CENIĆ: Atarske politike i kriminogene strukture cementiraju ovakvo stanje, vladaju svojim kneževinama/vilajetima/banovinama, strogo vode računa da se održe nacionalne tenzije, a između sebe trguju čim stignu. Integrativniji dogovor se može očekivati tek kada garanti Dejtonskog sporazuma konačno i na delu pokažu da menjanja granica BiH nema; kad se komšije, posebno Srbija, pa Hrvatska, prestanu mešati u unutrašnje stvari i koristiti BiH kao monetu za potkusurivanje; kad ta tzv. međunarodna zajednica prestane održavati korumpirane političke elite na vlasti, pod izgovorom da su to demokratski izabrani lideri, te prestane voditi politiku dvostrukih aršina.
MONITOR: BiH je i jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja. Može li se u političkom nejedinstvu izgraditi uspješan poslovni ambijent koji funkcioniše u okviru pravne države?
CENIĆ: Ovde pravne države nema, da raščistimo. Političkog nejedinstva nema kad međusobno trguju i dele interesne sfere, odnosno atare, a sukobi su uvek oko pozicija i privilegija, pod plaštom odbrane nacionalnih interesa. Da toga nema, privreda bi poslovala mnogo bolje uprkos uslovima neujednačenog zakonodavsta, različitih budžetskih sistema i konfuznih poruka kreatora ekonomskih politika. Poguban je klijentelizam, pogubna je ogromna korupcija, pogubna je partokratija, poguban je nizak nivo obrazovnog sistema, pogubna je loša slika koja se stalno šalje u svet, potpuno odsustvo ulaganja u istraživanje i razvoj, pravna nesigurnost, pogubno je razmišljanje samo od izbora do izbora…
Koristi od politike ima samo krug partijskih firmi, kojima se obaveze reprogramiraju, koje dobijaju sve poslove i koje za sobom ostavljaju samo dugove.To je obeshrabrujuća poruka svima koji žele da ulažu, posebno u proizvodnju.Većina privrednika će političarima reći: ako ne možete da poboljšate privredni ambijent, bar nas ostavite na miru da radimo. Međutim, reket je osnovna alatka, a nacionalna retorika je modelarnica za njega.
MONITOR: Neki analitičari tvrde da je Dodik u posljednje vrijeme postao prihvatljiv Vašingtonu. Da li se radi o međusobnim ustupcima?
CENIĆ: Dodik je njihov projekat, oni ga najbolje poznaju, u njega su strahovito mnogo uložili, a mi trpimo posledice. S obzirom na to, znaju i kako će sa njim. Ko ima putera na glavi, lak je plen velikih, a prvo ga puste da se omrsi. Pa i kad se, kao otrgnu, dovoljno je aduta da se utiče na zabludele sinove. Ne treba podcenjivati svetsku diplomatiju. Mali igrači moraju znati da kada veliki povlađuju, iza toga sledi nešto, a to nije uvek čokolada. Može biti i motka, taman kad se navikneš na čokoladu. Dodik je suviše mali za igrače koji planetarno deluju. Kad govorimo o ustupcima, oni nisu nikada jednaki. Obratno su proporcionalni veličini igrača.
MONITOR: Koliko su u BiH i u RS snažni korijeni organizovanog kriminala?
CENIĆ: Ima ljudi koji imaju pare, ali hoće vlast. Onda ljudi koji imaju vlast, a hoće pare. Ali, najgori su ambiciozni poluinteligenti koji nemaju ni jedno ni drugo, a hoće sve i odmah. Neoliberalni koncepti, koje smo usvajali i pritiskom izvana, zapravo su samo pogodovali novokomponovanim elitama. Rezultat je mali procenat jako bogatih, ogromna većina siromašnih. Kriminal se nacionalno uvezivao dok je nas razvezivao. Kako u ratu, tako i danas dan. Jednom kriminal postavi politiku, drugi put politika organizuje kriminal.
MONITOR: U Srbiji je česta tema odnos Srbije i RS. Ko je u tom odnosu jači, uticajniji Beograd ili Banja Luka?
CENIĆ: Beogradom i Banja Lukom upravljaju isti ljudi. To su one obaveštajne i bezbednosne strukture, koje su ih dovodile na vlast i eliminisale nepodobne. Dok god one postoje, a pri tome znate na koje mislim (naslednici KOS-a i UDBA-e), nema sreće u ovom regionu! Zato su jasne one iznenadne transformacije demokrata u nacionaliste i opstrukcioniste. I Tadić i Dodik su samo marionete u njihovim rukama.
Preprani u sto voda
MONITOR: BiH je napokon dobila vladu. Kako procjenjujete njenu budućnost?
CENIĆ: Može Bevanda biti čovek sa jako dobrim namerama, ali njemu je kabinet formirala šestorka zabavljača na maratonskoj predstavi dugoj 15 meseci. U ovom sazivu Saveta ministara 60 odsto je starih, a ostali su politički preprani u sto voda. Mislim da će pritisak međunarodnog faktora biti nešto jači da se održi bez značajnih potresa u smislu pretnje ostavkom, pa je rezultat tog pritiska i približavanje lidera nazovi socijaldemokratije, Dodika i Lagumdžije.
Da ministar spoljnih poslova za prvu zvaničnu posetu izabere domicilnu državu, odnosno RS, pa Brčko, pa državni Parlament, pa Vladu Federacije BiH, samo ovde je normalno, jer valja vratiti dug za poziciju ministra inostranih poslova upravo onome ko je davao izjave da li to mesto biti srpsko ili Saveta ministara neće biti i na kraju glasao i za SM i za Lagumdžiju. I onda me pitate kako će da funkcioniše Savet ministara. Pa, ovo je čista šizofrenija.
Umreženo podzemlje
MONITOR: Bili ste ministarka finansija u jednoj od vlada RS. Dodik se hvali privrednim uspjesima. Šta je tu realno?
CENIĆ: Iza mog jednogodišnjeg mandata je ostao budžetski suficit (preuzela sam deficit), preko sto miliona, rast industrijske proizvodnje od 23 odsto (18 odsto BiH), te izmirene sve obaveze i penzije dovedene na isplatu po koeficijentu 1. Takođe, pripremljen je PDV za primenu. To je preuzeo Dodik.
Nažalost, sada je budžet u ozbiljnom deficitu; broj nezaposlenih na istorijskom maksimumu; gase se firme; smanjuju socijalna davanja; fondovi su u debelom minusu; zadužili su RS u svom mandatu koliko svi zajedno od 92. do danas, iako su preuzeli suficit, PDV i pare od prodaje Telekoma; štancaju se trezorski zapisi i obveznice kao salata, iako u zadnjoj emisiji u decembru nisu mogli sve ni prodati jer domaće banke nisu htele sva da otkupe; u proseku svakog dana stotinjak ljudi ostane bez posla; izjednačio se broj zaposlenih sa brojem penzionera, a svaka peta marka u budžetu je namenjena plaćanju kreditnih obaveza. Pravdanje svetskom krizom je neutemeljeno, jer se već u 2007. krenulo ka deficitu, a berza je pala pre pojave ikakvih signala o krahu berzi u svetu. Nijedan obećani projekat nije ostvaren, a privatizacija naftne industrije je tekla tako da je Vlada sve dugove podmirila, prenela upravljačko pravo na nove vlasnike, a oni su stavili sve pod hipoteku da dobiju kredit iz kojeg su platili tu siću kupoprodajne cene! Mi nikada nismo saznali ko je vlasnik 60 odsto već se uvek pojavljuje ta neka ruska firma koja je 40 odsto vlasnik. Formirali su i posebnu firmu, pa posluju sa transfernim cenama, što znači da profit iznose, a dugove ostavljaju ovde. Sve firme prikazuju minus, a cena benzina i dizela nikad veća. U RS i Šume posluje sa velikim gubitkom. Železnice RS, koje su preuzeli sa pozitivnim poslovanjem, doveli su do stečaja, a pri tome je Dodik najavljivao otvaranje aerodroma u Trebinju, Sokocu… Ama, nebo da premreži avionima! Od svega, imamo umreženo podzemlje.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
INTERVJU
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
Objavljeno prije
3 danana
4 Oktobra, 2024Ili će vlast formirati partije vlasti PES-Demokrate i one koje su okupljene u koaliciji Za budućnost Podgorice, a čija su okosnica NSD i DNP, uz podršku koalicije koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, ili će je formirati DPS uz podršku onih partija i saveza koji su učestvovali u rušenju prethodne lokalne vlasti, kao i nekih novih, a ideološki bliskih partija, a pri čemu je opet ključna Milatovićeva koalicija. Po mom sudu, nećemo imati “budvanski scenario” jer to ne odgovara nikom od aktera, a posebno ne vlastima
MONITOR: Kako vidite preliminarne rezultate podgoričkih lokalnih izbora u Podgorici?
ULJAREVIĆ: Preliminarni rezultati ovih izbora su, u značajnom, u okvirima očekivanog u dijelu odnosa snaga ključnih aktera, a čini se da ni ponavljanje izbora na jednom manjem broju biračkih mjesta ne može donijeti promjene koje bi uticale na postojeću konstelaciju.
Takođe, iako je bila izvjesna veća apstencija, čini se da to većina političkih subjekata nije uzela za ozbiljno niti su kampanje išle u pravcu adresiranja apstitenata. To je uticalo da nešto bolji rezultat zabilježe oni koji imaju jaču infrastrukturu, ali i oni koji su se borili za censuz jer je, pri toj izlaznosti, bio dostižniji.
MONITOR: Ko su „pobjednici“, a ko „gubitinici“?
ULJAREVIĆ: Ubjedljivi gubitnici su koalicija PES-Demokrate koja je ušla u ovaj izborni ciklus sa pozicije vlasti, uložila vidljivo ogromne resurse, prednjačila u funkcionerskoj kampanji do mjere koja do sada nije viđena, a osobito je naglašena i činjenicom da su to radili nekadašnji žestoki kritičari funkcionerskih kampanja DPS-a iz perioda kad je ta partija imala vlast. Rezultat je da ne samo da nije bilo sinergetskog efekta, nego je ta koalicija osvojila manje u odnosu na procentualni zbir ili zbir odborničkih mandata na lokalnim izborima 2022. godine, kada je čak PES nastupao iz pozicije opozicije.
Dodatno, slično Budvi gdje je PES uzalud politički potrošio Predraga Zenovića, glavnog pregovarača, u Podgorici su politički potrošili Sašu Mujovića, ministra energetike. Ovo nije podsticajna poruka ni za njihove funkcionere, jer postaje vidljivo da se oni tretiraju kao roba i često unaprijed svjesno žrtvuju. U oba slučaja se radilo o osobama koje su imale potencijal, ali ovim preranim isturanjem u arenu za koju nisu bili spremni niti su im tokom kampanje dali adekvatnu stručnu pažnju, faktički su te političke karijere prerano ograničene. Mujović je ubačen u kalup u kojem se vidno nije osjećao kao svoj na svome, a to je onda vodilo i neubjedljivim nastupima koji su i njemu i koaliciji koju je predstavljao donijeli negativne poene.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
BORIS PAVELIĆ, NOVINAR NACIONALA: Crna Gora se , ako želi u EU, mora potruditi da popravi odnose s Hrvatskom
Objavljeno prije
3 danana
4 Oktobra, 2024Imam dojam da Crna Gora potcjenjuje činjenicu da je Hrvatska- kako sada stvari stoje – zaustavila napredovanje Crne Gore prema EU. I da ga neće tako lako iznova dopustiti
MONITOR: U decembru su predsjednički izbori. Pominje se da će biti najmanje sedam kandidatkinja i kandidata. Interesantna je procjena HDZ da je najbolje da njihov kandidat bude -blizak ali ne više i član HDZ, Dragan Primorac. Hoće li njegov glavni rival biti najvjerovatniji kandidat SDP i sadašnji predsjednik Zoran Milanović ili je moguće iznenađenje?
PAVELIĆ: U nedavno objavljenoj anketi, sadašnji predsjednik Zoran Milanović osvaja oko trećine glasova, 36 posto, a s 21 posto slijedi ga nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a, bivši ministar znanosti i forenzičar Dragan Primorac. Rezultati te ankete poklapaju se s procjenama analitičara, prema kojima je Milanović favorit izbora, a u drugi krug bi se mogao plasirati Primorac. Međutim, iznenađenja nisu nemoguća: potpora raste i filozofkinji i nezavisnoj parlamentarnoj zastupnici Mariji Selak Raspudić koja je nedavno zbog spora o pobačaju napustila desnu populističku stranku Most: branila je pravo žene na pobačaj, ali joj se suprotstavio popularni stranački kolega, i suradnja je pukla. Zanimljivo će biti i kako će na predsjedničkim izborima proći kandidatkinja ljevice i psihijatrica Ivana Kekin, parlamentarna zastupnica zeleno-lijeve stranke Možemo!, inače supruga frontmena popularnog rock benda Hladno pivo Mile Kekina. Ona će Milanoviću oduzeti glasove na ljevici. Što se Primorca tiče, on formalno jest nezavisni kandidat, ali godinama je bio član HDZ-a, a i stranački ministar znanosti, pa je svima jasno kako je faktički riječ o HDZ-ovom kandidatu. Činjenica da je HDZ podržao baš njega, više govori o kadrovskom deficitu stranke, nego o promišljenoj političkoj taktici za proširenjem podrške birača.
MONITOR: HDZ je Vladu formirao sa Domovinskim pokretom koji se ubrzo raspao. Mario Radić je formirao DOMINO i pretpostavlja se da će i dalje htjeti da bude dio parlamentarne većine. Kakav razvoj događaja je predvidljiv?
PAVELIĆ: Ta je situacija bizarna: Domovinski pokret nastao je iz HDZ-a, kada se desna frakcija stranke izdvojila u posebnu stranku. Sada su opet u koaliciji, ali se i Domovinski pokret raspao na matičnu stranku i Domino. Istodobno, i jedni i drugi i dalje su u koaliciji s HDZ-om. Mediji su čak ironizirali ponašanje članova Domina, donedavnih članova Domovinskog pokreta, koji su krenuli pregovarati s HDZ-om o udjelu u vlasti i prije nego što su formirali stranku. Najvjerojatnije je da će i Domovinski pokret i Domino u parlamentu biti manji od makova zrna kada je riječ o poslušnosti HDZ-u. To, međutim, ne znači da će biti i manje opasni: njihova antisrpska retorika i otvorena-blago rečeno, netrpeljivost prema Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci Milorada Pupovca truju javni govor i legitimiziraju protusrpsku i anti-antifašističku retoriku. Domovinski pokret i Domino mogu se promatrati kao ovdašnje varijante novih radikalno desnih stranaka u Europi, uz važan dodatak: nastale su iz krugova ratnih veterana, opterećenih stvarnim i nezaliječenim ratnim traumama, koji politiku kreiraju na podlozi psihološkog tereta rata, a neki od njih i namjerno manipuliraju njime. To, dakako, nije ni moralno ni politički opravdano, ali je ljudski razumljivo. Ako želi politiku utemeljenu na konstruktivnom građanskom interesu-a ne na ratnim traumama, društvo bi taj problem trebalo osvijestiti i na svim se razinama posvetiti njegovu rješavanju.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
IVANA MARIĆ, POLITIČKA ANALITIČARKA IZ SARAJEVA: Nacionalizam političare štiti od propitivanja
Objavljeno prije
1 sedmicana
27 Septembra, 2024Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene izbornog zakona će voditi realnijem izbornom rezultatu
MONITOR: Početkom oktobra biraće se lokalna vlast u BiH. Kako ocjenjujete značaj ovih izbora za funkcionisanje ne samo lokalne samouprave u BiH već i kao motivišućeg faktora za veću participativnost građana/ki u političkom životu?
MARIĆ: Političku situaciju u BiH najbolje oslikava činjenica da su širenje nacionalne mržnje i optužbe za izdaju sopstvenog naroda prevladavajuće teme predizborne kampanje za lokalne izbore. U nacionalnom divljanju, konkretne teme od značaja za lokalne zajednice, padaju u drugi plan. Najviše lajkova dobijaju populisti koji oštro napadaju-pa i vrijeđaju, političare iz drugog naroda. Uvredama i prijetnjama se redovno pridruži plejada on-line bojovnika. Zbog toga ćemo biti zadovoljni ako na izbore izađe 50 posto birača.
Pri tome je važno znati da se u stvarnosti narodi međusobno ne mrze toliko koliko bi političari to željeli. A političari, koji to nameću, su više kriminalci nego nacionalisti, ali su shvatili da ih nacionalizam štiti od propitivanja. Dok stvarate predratnu atmosferu niko vas neće pitati šta vaša ruka radi u njihovom džepu.
Srećom postoje izuzeci među načelnicima, ljudi koji pošteno i vrijedno rade svoj posao. Takvi ljudi se ne bave nacionalizmom, oni podršku građana dobijaju na osnovu postignutih rezultata, a ne populizma. To je nepogrešivo mjerilo kvaliteta političara: što više nacionalizma-to manje rezultata, a više korupcije.
MONITOR: Ovi izbori će biti prvi koji će se održati po- intervencijom VP Kristijana Šmita, izmjenjenom Izbornom zakonu. Izmjene predviđaju i nemogućnost da se kandiduju oni koji su osuđeni za ratne zločine. Šmitova intervencija u Izborni zakon nije dočekana sa nepodijeljenim odobravanjem, ne samo u RS. Može li ona uticati na izborne rezultate i kako?
MARIĆ: Čim političke stranke, koje imaju korist od izbornih prevara, nisu zadovoljne izmjenama Izbornog zakona, to govori da su izmjene dobre za građane. Visoki predstavnik je nametnuo pravila koja će osigurati veći stepen integriteta izbornog procesa. Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene se najviše tiču segmenata u kojima se dešavalo najviše prevara, a to su sastav biračkih odbora, brojanje glasova, mijenjane preferenci nakon izbora i sastavljanje lažnih zapisnika s birališta. Ove izmjene će voditi realnijem izbornom rezultatu.
MONITOR: VP Šmit sastao se u Sarajevu sa glavnim tužiocem MRMKS, Seržom Bramercom. Navedeno je da je evidentirano oko 400 bjegunaca od pravde koji uglavnom sada žive u Srbiji i Hrvatskoj. Konstatovano je da bi od tih zemalja trebalo tražiti da im sude. Pitanje tzv. tranzicione pravde bolna je tačka za sve žrtve. Da li ono postaje samo ad hoc političko-propagandni problem regionalnih politika?
MARIĆ: Efekt kazne se postiže ukoliko kazna uslijedi netom nakon počinjenja zločina. Kakva je svrha kazne za ratnog zločinca koji bi bio osuđen 30 godina nakon počinjenja? Može li se zadovoljenjem pravde nazvati ako je žrtva 30 godina živjela u saznanju da je zločinac na slobodi i ako ga je čak i sretala jer žive u istom mjestu? Mnogi od njih će prije umrijeti nego što će dočekati suđenje, kako žrtve tako i zločinci. Naravno da od toga ne treba odustati ali bi za sve nas bilo bolje da se to završilo prije 20 godina i da smo nastavili živjeti bez potrebe da svako malo diramo u žive rane.
Sve tri strane u BiH imaju isti stav po tom pitanju tako što priznaju samo svoje heroje i njihove zločince i rade sve na tome da zaštite te svoje „heroje“, a ako njihove zločine ne mogu odbraniti onda im pomognu da ne budu dostupni pravdi. Naravno da se po broju zločinaca i heroja ne mogu porediti, ali im je doktrina isto.
Teško da će se tu nešto uskoro promijeniti, a nenadoknadiva šteta je počinjena žrtvama ovolikim odugovlačenjem. To će biti samo jedan od brojnih problema koji nismo uspjeli riješiti mi, već vrijeme.
MONITOR: Nedavno je Sud u Strazburu naložio BiH da se pozabavi njegovom presudom u slučaju Slavena Kovačevića. Kovačević-koji je i savjetnik Željka Komšića, tvrdio je da je zakonskim odredbama suspendovano njegovo aktivno biračko pravo pri izboru članova/ca Predsjedništva. Njegov je i stav da VP Šmit podržava HDZ, a Šmit je podsjetio da je tražio od institucija da izmjenama Ustava sprovedu i ranije presude („Sejdić-Finci“, „Zornić“…) Samo mali deo političke scene u BiH je, izgleda, zainteresovan da se ove presude sprovedu. Zašto?
MARIĆ: Bosna i Hercegovina ima specifično ustavno uređenje. Ustavotvorci su bili svjesni da je nemoguće napraviti savršeno rješenje kojim bi svi bili zadovoljni, pa su napravili ono što su mogli. U BiH problem nije loš Ustav, već loši političari koji se trude da nađu svaku rupu i od nje naprave problem, umjesto da nađu način kako da te rupe zakrpe. Jasno je da nisu ispoštovana ljudska prava svih građana podjednako po pitanju izbora za člana Predsjedništva, ali je to tada bilo jedino moguće rješenje. Umjesto da zajednički traže rješenje tog i sličnih problema, neki političari su u tome vidjeli priliku da sebe promovišu.
Slaven Kovačević je tužio državu BiH jer mu ne dozvoljava da se kao pripadnih Ostalih kandiduje za Predsjedništvo BiH, zanemarujući da se kao Hrvat mogao kandidovati za tu funkciju, jer se dok je bio u Gradskom vijeću Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat. To dovoljno govori o paradoksu i iskrenim namjerama.
MONITOR: Kako vidite „saradnju“ političkih vođa zemalja regiona na prebacivanju unutrašnjih problema na regionalni nivo?
MARIĆ: Kada gledate narušene političke odnose u regiji ne možete da se ne pitate šta se desilo jer je prije dvadeset godina situacija bila mnogo bolja. Održavali su se bilateralni i trilateralni sastanci, razgovaralo se o saradnji, a onda smo se odjednom počeli ponovo gledati preko ništana. To je taj trend populizma u kombinaciji s nedostatkom rezultata. Čim vam nešto ne ide dobro ili ste napravili neki propust, siguran recept za skretanje pažnje javnosti sa tog problema je upiranje prstom u komšije, kao prijetnju na koju uvijek moramo budno motriti.
MONITOR: Šef CIA, Vilijem Berns, nedavno je bio u Sarajevu, Beogradu i Prištini. Malo toga smo saznali o sardžaju njegovih razgovora sa našim lokalnim moćnicima. Kako Vi razumijete ovu CIA turneju?
MARIĆ: Stvarni cilj i povod takvih posjeta nikada ne bude zvanično predstavljen, ali se može pretpostaviti da to nisu bili nimalo ugodni razgovori i da su bili više monolozi u kojima je američka strana iznosila „preporuke“ zajedno s posljedicama koje bi mogle uslijediti u slučaju njihovog nepoštivanja. U turbulentim geopolitičkim kretanjima, niko ne želi da se bavi globalno nebitnim sukobima, ako to već mogu izbjeći. Značaj ove regije za Ameriku je samo u toj mjeri u kojoj predstavljamo opasnost za širenje interesa Rusije i Kine. Mi bismo voljeli da smo im bitni ali smo za njih premali i uključuju se samo koliko moraju.
U BiH je cilj posjete bio jasan, Dodik. No, pošto je on na „crnoj listi“ američke administracije nije se mogao, a vjerovatno ni želio, sastati s njim, pa mu je poruku poslao preko Željke Cvijanović. Ostali sastanci su bili protokolarni. Da je postigao svoj cilj postalo je očito već u prvoj izjavi Dodika nakon te posjete u kojoj je negirao da je ikada govorio o samostalnosti RS-a.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh
MONITOR: Samo 29 žena su kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice. Među njima su, međutim, i već vrlo prominentne političarke kao što su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i vrlo uspješna protivkandidatkinja Miloradu Dodiku na izboru za predsjednika/cu RS, Jelena Trivić. Koliko su žene-kandidatkinje u BiH prilagodljive mejnstrim politici a koliko imaju priliku ili uopšte žele da kandiduju nešto novo što bi ih učinilo liderkama?
MARIĆ: Istraživanja iz biznis sektora su pokazala da su kompanije koje u upravama imaju žene, uspješnije i profitabilnije od onih u kojima su samo muškarci. Vjerujem da bi se veći postotak žena u politici pozitivno odrazio na razvoj društva. Ali, mnogo je manji broj žena koje se ozbiljno žele baviti politikom. Mnoge žene, posebno one koje imaju porodicu, odluče se za neko drugo zanimanje. Osim toga, to sa sobom nosi i rizik da postanete žrtva javnog progona na društvenim mrežama i po forumima, u koji nerijetko uvuku i članove porodice, pa i djecu.
Problem sa sudjelovanjem žena u politici u BiH je što brojne funkcionerke ne djeluju samostalno, već ih povezuju sa nekim muškarcem koji im je tu funkciju osigurao. Ne mislim na fizičku vezu već isključivo na nadmoć. Takve političarke nestaju s političke scene kada njihov nadređeni tako odluči ili kada on izgubi moć.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh. Žene koje su se same izborile za svoje mjesto u politici su prodornije, uspješnije i znaju se bolje zauzeti za ono što žele i što misle da je dobro za društvo.
Politički inters u EU ima prednost nad propisima
MONITOR: Aleksandar Vučić je na nedavnom bezbjednosnom forumu u Pragu, rekao da neće Crna Gora već Ukrajina biti sljedeća članica EU. Vučić je u UN upravo najavio da će odlikovati sve koji su glasali protiv Rezolucije o Srebrenici…Kada je reč o BiH, otpočinjanje pregovora sa EU kao da je zamrznuto. Šta je to prouzrokovalo?
MARIĆ: Kolikogod mi željeli vjerovati da se u EU sve dešava po propisima, činjenica je da politički interes ima prednost. Tako je i po pitanju prijema Ukrajine i Moldavije u EU, tako je bilo i po pitanju prijema Bugarske i Rumunije u EU. Najlakše je bildati mišiće na zemljama zapadnog Balkana. No, to nije opravdanje za neispunjavanje uslova koje je EU postavila. Posebno jer se ne radi o nekim apstraktnim zahtjevima već o reformama od kojih će država imati koristi.
Jasno je da se političari opiru tome, posebno jer im je slika hapšenja Ive Sanadera još pred očima i jer su prve reforme koje moraju uraditi one koje se tiču borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Niko ne reže rado granu na kojoj sjedi i gradi svoje carstvo. Zbog toga je BiH zadnja država koja ima pravo da bilo šta prigovori zbog prijema drugih u EU, jer smo mi prvi krenuli tim putem, a nakon 20 godina smo dospjeli na začelje. Ono što je u svemu tome dobro je da bh. političari nemaju alternativu EU članstvu i prisiljeni su da ponekad nešto puste iako znaju da bi mogli skupo platiti za to. Milijarde eura, koje EU daje uzornim učenicima, dodatna su motivacija da političari usvoje i poneki neugodan zakon.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
GLEDIŠTE / prije 3 dana
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 dana
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Prepakivanje
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 1 sedmica
Ekonomija i identitet
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Orlovo pero
Ferid Muhić
Novi broj
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl
Izdvajamo
-
HORIZONTI3 sedmice
VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom
-
FOKUS3 sedmice
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Predizborna groznica
-
DRUŠTVO3 sedmice
SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem
-
INTERVJU3 sedmice
DŽEVDET PEPIĆ, PROFESOR ISTORIJE I POLITIČKI ANALITIČAR: Partijski „predizborni brakovi“ zbog straha od izbornog kraha
-
Izdvojeno3 sedmice
POSLIJE POSJETE POTPREDSJEDNIKA VLADE BUDIMIRA ALEKSIĆA SRBIJI: Državni simboli i druge sitnice
-
Izdvojeno3 sedmice
ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”
-
DRUŠTVO3 sedmice
PODIGNUTA OPTUŽNICA U SLUČAJU TUNEL: Nalogodavaca nema