Povežite se sa nama

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ZORAN PUSIĆ, KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE: Rat rezolucijama se vodi na upitnu vlastitu korist i neupitnu opštu štetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Što se tiče Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, opšte je uvjerenje, koje dijelim, da je ona predložena i izglasana kao oblik „kompenzacije“ zbog podrške Crne Gore Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici. . Razumno i odgovorno političko ponašanje, s hrvatske strane, prema toj Rezoluciji bilo bi ignorisanje

 

 

MONITOR: Crnogorska skupština je nedavno usvojila prijedlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu. To je izazvalo burno regovanje vlasti u Hrvatskoj, a u Srbiji se njen predsjednik Vučić izvinio crnogorskoj vlasti jer je javno izrazio sumnju da će taj prijedlog biti usvojen. Kako  gledate na perspektivu regionalnog „rata“rezolucijama?

PUSIĆ: Kao na sramotnu demonstraciju balkanizacije u političkom smislu te riječi – dominaciju političara koji potiču svađu i šovinističke netrpeljivosti unutar vlastite zemlje i prema prvim susjedima. Sve to na upitnu vlastitu korist i neupitnu opću štetu. Što se tiče Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, opće je uvjerenje, koje dijelim, da je ona predložena i izglasana kao oblik „kompenzacije“ zbog podrške Crne Gore Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici. Zašto su dodani Dachau i Mauthausen, Dachau je bio prvi koncentracioni logor u nacističkoj Njemačkoj, a Mauthausen u Austriji poslije Anschlussa, treba pitati predlagače. Da su koncentracioni logori u nacističkoj Njemačkoj i u NDH bili mjesta provođenja okrutne i zločinačke politike tih režima, pa i istrebljivačke politike prema određenim manjinama, politike i postupaka koji će poslije rata biti označeni novom riječju genocid, neosporno je utvrđena činjenica.

MONITOR: Hrvatski premijer, Andrej Plenković, negodujući zbog usvojene Rezolucije o Jasenovcu, izjavio je da sada Hrvatska može da traži neku vrstu „reciprociteta“ za učešće građana Crne Gore u opsadi i razaranju Dubrovnika kao i nadoknadu za oko 350 Hrvata zatočenih u logoru Morinj. Činilo se da se Hrvatska, svojevremeno, zadovoljila izvinjenjem Mila Đukanovića, a sada pominje odštetu. Kako izgleda taj zaokret?

PUSIĆ: Kao potpuno promašen politički potez. Mislim prije svega na hrvatsko negodovanje zbog Rezolucije. Razumno i odgovorno političko ponašanje, s hrvatske strane, prema Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, bilo bi ignoriranje. Ta rezolucija može se usporediti sa, šta ja znam, rezolucijom koja bi proglašavala da je Zemlja okrugla, jer postoje neki koji to spore. Negodovanje na tu rezoluciju, da se „upecate“ na tako očiglednu političku udicu, nasjedate na temu „Jasenovac“ kao da ona nije apsolvirana i, govoreći o nekakvom „reprocitetu“, dovodite ju u današnji politički kontekst, nije baš promišljeno reagiranje. Ako već želite reagirati, jedina primjerena reakcija je – Današnja Hrvatska nije sljednica NDH kao što ni današnja Njemačka nije sljednica Trećeg Reicha. No ne treba zatvarati oči pred činjenicom da postoje danas u Hrvatskoj političari koji s tim nisu na čistu. To da ne treba zatvarati oči odnosi se prije svega na nas u Hrvatskoj.

MONITOR: Tvrdi se i da je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, odložio svoju posjetu Crnoj Gori zbog pomenute Rezolucije. Koliko Zapad shvata kompleksnost unutrašnjih prilika u Crnoj Gori i pretpostavljenog uticaja „sa strane“ na njenu unutrašnju stabilnost?

PUSIĆ: Ne znam zašto je Šarl Mišel odložio posjet Crnoj Gori. Ni jedna članica EU ne bi se trebala osjećati ni najmanje ugrožena tom rezolucijom i svakom političaru u EU trebao bi biti jasan razlog njenog donošenja. Ni Njemačka ni Austrija neće otežati put Crne Gore prema članstvu u EU zbog spominjanja Dachaua i Mauthausena. Ali Njemačka koju bi vodila AfD ili Austrija po mjeri radikalne desnice, a to u Europi, da se ne lažemo, uvijek znači profašističke, bi mogli. No onda se za sve nas postavlja pitanje smislenosti članstva u takvoj EU.

MONITOR: Hrvatska od skoro ima novi vladu-u kojoj nema više stranke SDSS Milorada Pupovca, ali ima Domovinskog pokreta Ivana Penave. Koliko će ova kombinacija koja je bila „jedino moguća“ za HDZ, otežati rad Plenkovićeve vlade -jer se može pretpostaviti da se zahtjevi desničarskog pokreta neće zaustaviti na odbijanju saradnje sa srpskom manjinom?

PUSIĆ: Jačanje radikalne političke desnice trend je u cijeloj EU, pa i u svijetu. Make naš nacionalizam great again! Čovjek sa zebnjom očekuje drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, izbore u USA. Program radikalno desnih stranaka iscrpljuje se uglavnom na poticanju netrpeljivosti prema izabranim grupama, migrantima, manjinama, … U domaćoj politici te stranke unose civilizacijsko nazadovanje, u međunarodnoj unose nestabilnost iz doba formiranja nacionalnih država. Nesposobne su u rješavanju globalnih problema, zagrijavanja, zagađenja, … Kako će se HDZ, i sam desna stranka, nositi s radikalno desnim DP-om ostaje da se vidi. Za sada je DP morao malo popustiti u svojim proklamiranim stavovima protiv Pupovca zahvaljujući i pacerskim političkim greškama nekih svojih vodećih članova. Prije svega Stipe Bartulice, koji se samoreklamira kao zaštitnik „malih, običnih građana“, a na proglašenje rezultata izbora za EU parlament dovezao se u crvenom ferrariu. Većina građana svih političkih uvjerenja nije pokazala razumijevanje za Bartuličino tumačenje da je to učinio kao odgovor na kritike „crvenih“ i to je doživjela kao sramotno preseravanje. Čelnici DP-a morali su se „pokriti ušima“, malo stati na loptu u svojim zahtjevima i tako je Bartulica „dovezao“, u prenesenom smislu, crvenim ferrariem Milorada Pupovca na mjesto predsjednika Saborskog odbora za ljudska prava.

MONITOR: Popisivanje stradalih u ratovima 1990-tih i pronalaženje posmrtnih ostataka onih koji se vode kao „nestali“ bolna je tema za njihove najbliže. Srbija i Hrvatska su se  u jednom momentu obavezale da će sarađivati na tom poslu. To je i dalje veliki problem u njihovim odnosima. Međunarodna komisija za nestale tvrdi da je u regionu još oko 11000 nestalih. Koje su objektivne teškoće a koliko rješavanje sudbina nestalih zavisi od političkih igara i kalkulacija?

PUSIĆ: Odnosi i suradnja Hrvatske i Srbije ovise, po mnogim pitanjima, o političarima koji ih vode. Ta je suradnja bila mnogo bolja i u usponu prvih desetak godina 21. stoljeća. Pa i oko pronalaženja grobova nestalih osoba i po pitanju suđenja za ratne zločine. Zadnjih desetak godina trend je obrnut; teško postignutu suradnju i postupno napredovanje prema rješavanju problema zamijenilo je neodgovorno poticanje svađa i korištenje problema koji postoje kao dokaza da suradnja nije moguća, i da su zastupnici nacionalističke, netrpeljive politike  u pravu.

Brojka od 11000 odnosi se na sve nestale osobe u ratovima 90tih na području bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj je još oko 1800 nestalih. Vrlo je vjerojatno da u Srbiji postoje podaci o grobovima nekih od tih osoba i nemoralno je i van pameti zašto se ti podaci ne dostave Hrvatskoj. Ono što u Hrvatskoj mnogi političari, naročito desničari, prešućuju, jest činjenica da su među tih 1800 nestalih stotine i stotine Srba. Točan broj se u javnosti ne zna jer nije objavljena etnička pripadnost nestalih osoba. Nepojmljivo je i nema opravdanja da Hrvatska, Ministarstvo branitelja, ne učini više na otkrivanju grobova tih nestalih osoba za čije otkrivanje im ne trebaju nikakve informacije iz Srbije.

MONITOR: Milorad Dodik tvrdi da je pokrenuo postupak za razdruživanje RS i BiH. Napravljen je, kaže, i dokument koji će podržati insistucije RS. U nizu zadnjih godina, Dodik je dobro sarađivao ne samo sa šefom HDZ BiH Draganom Čovićem  već je bio rado viđen gost i u rezidencijama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Koliki je i postoji li uopšte, uticaj „hrvatskog faktora“ na Dodika?

PUSIĆ: Zoran Milanović i Milorad Dodik svojim djelovanjem pokazali su da dijele slične političke poglede, a i sklonost sličnom ponašanju. Obojica su kršili ustav vlastite države kad im je to odgovaralo, ne pokazuju ni minimum odgovornosti pa ni poštovanja prema instituciji koju svojim položajem predstavljaju, ne priznaju presude Haškog suda i pokazuju veću empatiju prema zločincima iz ratova 90tih ako su iz njihovog naroda, nego prema žrtvama tih zločinaca, obojica su impresionirana Putinom i obojica otvoreno neprijateljski i destruktivno djeluju prema BiH. Sve to uz agresivnu i prostačku retoriku. A Dodik treba „hrvatski faktor“ trenutačno i u onoj mjeri u kojoj mu on aktivno i pasivno pomaže razbiti BiH.

MONITOR: Ratovi u Ukrajini i u Gazi, sve više utiču na politiku EU-pa i na odnose između njenih članica a posebno na unutrašnje političke odnose u zemljama članicama. Koliko je politika Brisela do sada zavisila od one iz Vašingtona kada se radi, prije svega, o pomoći Ukrajini i nalaženju rješenja za prestanak rata?

PUSIĆ: Ratovi u Ukrajini i Gazi kao da cijede zadnje kapi optimizma koji je, danas se čini, u prvih petnaestak godina 21. stoljeća postojao. Daleko od idealnog, sa zastojima i političkim posrtanjima, ali Europska unija izgledala je kao epohalni ekonomski i etički projekt osuđen na uspjeh, a Sjedinjene Države, s prvim crnim predsjednikom, budile su nadu kao u doba Ruzvelta ili Kenedija. Danas gledamo okrutne i besmislene ratove u realnom vremenu, ubijeni i obogaljeni ljudi u tim ratovima pomalo prestaju biti vijest i postaju statistika. Ne vidi se kako bi ti ratovi mogli prestati ali jasno se vidi kako bi se mogli proširiti. Nad EU nadvija se sjena radikalne desnice, nad Sjedinjene Države sjena Trumpa. U takvoj konstelaciji neslaganje predsjednika i premijera Hrvatske izgleda kao napuhavanje dva žapca u maloj barici.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo