Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

Država crnih tačaka

Objavljeno prije

na

Dvadeset četvrtu godišnjicu prve ekološke države na ovoj planeti crnogorska vlast obilježila je – ćutanjem. Njen oprobani recept za nedjela koja ni silnom propagandnom lobotomijom ne može ni najnaivnijim da poturi kao svoj uspjeh nezabilježen u regionu, a i šire.

Ovo parče zemlje, kojim četvrt vijeka autokratski upravljaju Đukanović i družina, od tog 20. septembra 1991. godine, tone u ekološku katastrofu. Crne tačke u vidu deponija, među kojima dominiraju divlje, ukrašavaju državu od mora do visokih gora na sjeveru. I nemilosrdno truju zdravlje građana. Prošle godine zvanično je potvrđeno da se na divljim deponijama godišnje odloži gotovo 80.000 tona otpada i da se ne zna gdje završi još oko 26.000 tona.

Na ekološku katastrofu upozoravaju i strani eksperti. Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), vodeća evropska organizacija koja se bavi uticajem životne sredine na zdravlje u Evropskoj uniji, saopštila je krajem prošle godine da su Pljevlja lider među najzagađenijim mjestima u Evropi.

Ne pretjeruje Ekološko društvo Breznica što je ovih dana javilo: ,,Dok Sirija i druge zemlje imaju ekonomske izbjeglice, ekološka Crna Gora ima ekološke izbjeglice”.

U Ustavu je zapisano da je Crna Gora, ne samo ekološka, nego i demokratska i država socijalne pravde i vladavine prava. A demokratska je i država socijalne pravde i vladavine prava taman koliko i ekološka. I ti njeni predjeli išarani su crnim tačkama. Zato zbog takve Crne Gore u nedjelju Demokratski front započinje proteste čiji je osnovni zahtjev – formiranje prelazne vlade koja bi omogućila održavanje fer i poštenih izbora.

Vlast, a šta joj je drugo i preostalo, od protesta već pravi dramu i opasnost neslućenih razmjera. Toj manipulaciji pariraju organizatori protesta, a posebno je efektna poruka penzionerima Partije udruženih penzionera i invalida: „Gospodar može da vlada samo uz poslušnost naroda. Poznato je da je gospodar Đukanović za sve vrijeme svog gospodarenja poslušnost građana obezbjeđivao korupcijom, ucjenama , kupovinom ličnih karata, snagom partitokratitije, bezakonja i nepotizma, strogom kontrolom institucija sistema”.

I iz Ujedinjene reformske akcije upozoravaju: vlast je Crnu Goru dovela dotle da u njoj žive uplašeni građani, koji, osim što su na ivici egzistencije, strahuju i za fizičku sigurnost. Podmetnute eksplozije, zapaljeni automobili, reketiranje, zelenašenje i provalne krađe postale su svakodnevica.

A kad smo kod straha i ucjena pomenimo da je opet aktuelizovan nestanak sistema za prisluškivanje Jaguar, vlasništvo nekadašnjeg Petog vojnoobavještajnog centra Vojske Srbije i Crne Gore. Taj uređaj može da prati pet hiljada telefonskih razgovora u minuti sa daljine i do sto kilometara. Moguće da je u Crnoj Gori. I da sistematski prati nepodobne. Kao Veliki brat DPS-a.

Crnogorskoj vlasti ne stižu kritike samo sa domaćeg terena. Dobila je šamar i sa vrlo uticajne inostrane adrese. Ambasadorka SAD Margaret Uehara izjavila je da je Crna Gora zemlja porijekla, tranzita ali i odredište trgovine ljudima. ,,I kod vas je najzastupljeniji problem trgovina djece radi prošenja po ulicama, ali je prisutan i fenomen ugovaranja brakova sa mladim Romkinjama”, kazala je ambasadorka, pozivajući se na izvještaj Stejt dipartmenta o trgovini ljudima iz jula ove godine. Nije to jedina naša ružna slika nad kojom se iščuđavaju po bijelom svijetu.

Primiče se još jedna 24. godišnjica – velika crna tačka u novijoj istoriji Crne Gore. Prvog oktobra 1991, malo poslije proglašenja ekološke Crne Gore, počela je devetomjesečna vojna agresija na Konavle i Dubrovnik. Aktuelna crnogorska vlast, u malo izmijenjenom sastavu od današnjeg, bila je glavni akter ,,oslobađanja Dubrovnika”. Pošto bi ona i to rado prekrečila zaboravom, sigurno će i ovu godišnjicu prećutati. Bez griže savjesti.

Kako na ovim prostorima patetično zvuči ona izreka Salus populi suprema lex esto ( Dobro naroda treba da bude najviši zakon).

Veseljko KPORIVICA

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Kinder jaje  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neću da glasam sa DPS-om, izgovor je koji nova parlamentarna većina od avgusta nemilice koristi, pa i sada, da ne skrate mandat Skupštini, što vodi u izbore. Kao da zaboravljaju da su tu, ne zato što su izvučeni iz kinder jajeta, što bi reko premijer, nego što su ih građani birali da rade u njihovom interesu. Koji se nekada može poklopiti i sa partijskim interesom DPS-a

 

Predlog poslanice Branke Bošnjak da se od kvalifikovanih kandidata za sudije Ustavnog suda, nedostajućih četvoro bira izvlačenjem, odnosno lutrijom, kako bi se izbjegla politička trgovina i konačno odblokirao taj sud, te počela da razrješava institucionalna i politička kriza, premijer Dritan Abazović dočekao je kritikom. „Ne možemo sudije izvlačiti iz kinder jajeta“, sarkastično je odbacio predlog.

Odbacio je i svaku odgovornost za ocjene koje ovih dana dolaze sa međunarodnih adresa, poput one američkog visokog zvaničnika Gabrijela Eskobara da je „zemlja pred institucionalnim kolapsom“, ili one slovenačke ministarke vanjskih poslova Tanje Fajon da je Crna Gora  „rak rana“ Evrope, te da više od sedam godina nema rezultata kada je u pitanju evrointegracijski proces. Ni drugi crnogorski zvaničnici ne osjećaju odgovornost za to stanje. Taman ko da smo ih sve izvukli iz kinder jajeta. Da nam služe za ukras, a ne javnom interesu.

Dodatno, nove ne možemo dobiti ni na lutriji. A možda bismo imali više sreće. Iako se sve partije, i opozicije i vlasti, izjašnjavaju da su vanredni parlamentarni izbori jedino rešenje za izlazak iz krize, ama baš niko ne pokreće inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, što je put ka izborima. Opozicija traži od Vlade da pokrene tu inicijativu, što dovoljno govori o njihovoj želji za izborima, dok parlamentarna većina ima dva izgovora: Ustavni sud u blokadi. I naravno – DPS.

DF traži pokretanje incijative za skraćenje mandata Skupštini, ali neće da to uradi skupa sa DPS-om, objasnili su. Demokrate, takođe, kažu da će pokrenuti inicijativu pod uslovom da se o tome dogovori parlamentarna većina. URA i SNP kažu da je prioritet Ustavni sud. A i voljeli bi da tehnička vlada što duže traje. To, istina, ne kažu glasno.

Nego, da se vratimo ovom izgovoru – neću da glasam sa DPS-om, koji se od avgusta masovno koristi od strane nove parlamentarne većine. A zbog kog se nerijetko žrtvuje javni interes, onda kada ta većina ne želi da glasa sa Đukanovićevim DPS-om za ono što je za dobrobit građana. Poput recimo – skraćenja mandata i izbora.

Kao da zaboravljaju da su tu, ne zato što su izvučeni iz kinder jajeta, što bi rekao premijer, nego zbog toga što su ih građani birali da rade u njihovom interesu. Koji se nekada može poklopiti i sa uskim partijskim interesom Demokratske partije socijalista. Neodgovorno je zbog toga žrtvovati javni interes. U konkretnom slučaju i nepristojno.

Dok izgovaraju mantru – neću da glasam sa DPS-om, moguće da se nadaju da su građani zaboravili da su i prethodna i ova vlada srušene upravo glasovima – DPS-a. Javni interes valjda može da trpi, ali partijski ne.

Dodatno, iako ne mogu da glasaju sa DPS-om, ne smeta im, izgleda, da liče na DPS. Da partijski zapošljavaju, uzurpiraju pozicije, politički trguju umjesto da grade institucije, izgovaraju prazne eurougodne fraze, dok vode politiku balkanske krčme. To je ono što su građani od njih, kada su ih birali na izborima, tražili da ne rade. Da ne budu kao DPS.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Kad prioritet prokišnjava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ustavni sud je prioritet nad prioritetima, čulo se bezbroj puta od vlasti i opozicije ovog mjeseca. Onda ti nikako nije jasno kako je prioritet blokiran, bez struje i – prokišnjava

 

Ustavni sud.  Nema te političke partije, iz vlasti i opozicije, koja ga nije pomenula makar jednom ove godine. I svi su složni – on je prioritet nad prioritetima.

Predsjednik države Milo Đukanović: „Potrebno je hitno rješavanje krize, Ustavni sud je prvi obavezni korak ka tome“.  Premijer Dritan Abazović:  ,,Fokus naših partnera iz EU i Vlade, a i svih političkih aktera treba da bude isključivo izbor sudija Ustavnog sud”. Aleksa Bečić: ,,Izbor sudija Ustavnog suda ključni korak zakonodavne i izvršne vlasti, kako bi Crna Gora konačno ubrzala proces evropskih integracija”. Raško Konjević: ,,Proces izbora sudija Ustavnog suda pitanje koje urgentno treba riješiti”. I tako redom…

I onda ne bude nikako jasno kako to da je ,,prioritet nad prioritetima” od septembra u blokadi, otkako je u penziju otišao sudija Miodrag Iličković. Ili, kako to da je svaki konkurs za izbor sudija tog suda, kako bi se odblokirao, završio neuspješno, iako od strane poslanika nije bilo primjedbi na račun profesionalnih biografija kandidata.  Ili  kako to da, recimo, niko od onih koji ga smatraju prioritetom, nije primijetio saopštenje koje je ove sedmice javnosti uputio Ustavni sud, u kom se kaže da su – bez struje i grijanja. I da zgrada prokišnjava. „Od 10. januara ove godine, usljed kontakta vode i elektroinstalacija u zgradi je isključena struja (kako bi se prevenirao mogući kratak spoj i izbio požar), nema grijanja i rad Ustavnog suda je u potpunosti onemogućen”. Doduše, šta bi radili i  da ima struje.

Jasno je da izjave tipa  –  „Ustavni sud je prioritet nad prioritetima“ dolaze nakon susreta  sa izaslanicima iz Brisela, koji mjesecima upozoravaju da se Ustavni sud mora odblokirati, i riješiti politička i institucionalan kriza. A koji sada čak i prisustvuju sjednicama tijela uključenih u proces izbora sudija Ustavnog suda. Izgleda da ni oni ne vjeruju pretjerano u evrougodne izjave ovdašnjih političkih predvodnika, koji se tokom sastanaka sa evropskim zvaničnicima, toliko potpuno slažu sa evropskim zahtjevima, da ne znaš koji su naši a koji iz Brisela.  Jasan je i njima uticaj kvinte na ovdašnju političku zbilju. A predizborno je doba. Treba se uklopiti u evropski kroj – proljeće 2023. Oni koji se ne uklapaju u šnit, guslaju stare identitetske teme. To uvijek pomaže.

Jasno je i da političke vođe  neće odblokirati Ustavni sud zbog „zaustavljanja evropskog procesa“, kojim im je zaprijećeno ukoliko to ne ispune. Nije to ni prva prijetnja blokadom, a ne bi bio ni prvi neispunjeni zahtjev Brisela. Ukoliko to učine do 23. januara, kada je Brisel zaprijetio blokadom procesa i kada zasjeda  Savjet za vanjsku politiku Savjeta Evropske unije, koji treba da zaključi da li Crna Gora zaista ide u pravcu koji se od nje očekuje, biće to radi njihovog političkog interesa. Ustavni sud mora potvrditi rezultate izbora. Nekima, doduše,  i nije u interesu da „prioritet nad prioritetima“ to i učini.

Hoćemo li ukoliko se Ustavni sud odblokira dobiti nepristrasan i profesionalan sud, tema je od manje važnosti. Za sad se kandidati izjašnjavaju o nacionalnosti. Ima i obećanja od strane pojedinih kandidata da će se odreći partijske knjižice DPS-a ako budu izabrani. Ekstra.

Jasno je odavno da eurougodne izjave ne pomažu. Da je tako Crna Gora bi pod Đukanovićem odavno postala članica EU, a ne zemlja koja osim Turske najduže pregovara. Jasno je i da evropska podrška ovdašnjim političarima, opet na primjeru Đukanovića, ovu zemlju nije pretvorila u evropsku.

Ključ je u izboru onih klasa koje o Evropi neće govoriti tek kad moraju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Kalendar s greškom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao da kod nas nešto nije u redu sa kalendarom. Ovoga januara smo se probudili  u devedesetim koje traju. Izbori će, a šta je politički profitabilnije od raspirivanja nacionalnih pomama

 

Trebalo je da dođe nova 2023. godina. Ali kao da  kod nas nešto nije u redu sa kalendarom. I to ne samo zbog dileme koju je na Badnje veče unio mitropolit CPC-a Mihailo – da li da se Božić  slavi 25. decembra  ili 7. januara –  otvarajući prostor pravoslavnim vjernicima Crne Gore da se još jednom podijele.  Ovoga januara čini se da smo se probudili opet u devedesetim.

Otvoriš oči, kad ono ministri manjinske Vlade Dritana Abazovića, formirane da nas, rekli su,  odvede u Evropu,  Marko Kovač i Aleksandar Damjanović  u Banja Luci kod Miroslava Dodika, na proslavi antiustavnog Dana Republike Srpske. Na kojoj, ko da malo što obilježavajući taj dan krši Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i diskriminiše pripadnike konstitutivnih naroda u BiH, Dodik dodjeli i orden Vladimiru Putinu. Dobro, da, ministar Damjanović tvrdi da je to spin, da orden nije dodijeljen, ali ga je Putin, kaže Dodik, prihvatio.

Kod kuće, umjesto ozbiljnog razgovora o tome šta dvojica ministara Vlade sa evropskom agendom rade na takvoj proslavi, premijer u tehničkom mandatu   Dritan Abazović  se bavi tehnikalijama. Pošto im, kako je objasnio, Vlada nije  formalno aminovala put, ne računa se da su bili.  Plus,  imaju, kaže, pravo na političko mišljenje. Odlično.  Političko mišljenje ministara je po premijeru njihova privatna stvar. Mogu da budu i podržavaoci ratnih politika i zločina, samo dok na sjednici Vlade pričaju o miru. A tako se i Abazoviću  politički najbolje isplati. Relaksirano, pokrije sve.

U pravu je ministar Damjanović kad, osvrći ću se na kritike svog zbog puta u Banja Luku, kaže da se radi o „ političkom pozicioniranju i dnevnopolitičkim temama, gdje se sve političke pozicije ispunjavaju na taj način”.  Tačno, uključujući i njegovu i Kovačevu posjetu Banja Luci. Bliže se izbori. A vječne devedesete politički su još profitabilne. Nažalost.

Zbog toga je  DPS odmah radosno skočio i sasuo paljbu po ministrima, sadašnjim i donedavnim  funkcionerima SNP-a. Podsjedimo SNP je  bio dio jedinstvenog DPS-a koji je devedestih tokom ratova i zločina u BiH kovao borbeno srpstvo i jedinstvo sa  Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.  Zahvaljujući ministrima, koji su se radi političkih poena vratili na fabrička podešavanja, prošlost Đukanovićevog DPS-a će se ovog januara dodatno potisnuti u zaborav. Đukanović će se  još jednom zamaskirati plaštom evropejaca. Šta ćeš ljepše pred izbore.

Onda zatvoriš oči i nadaš se da će proći. Otvoriš opet, kad ono gradonačelnici nekoliko crnogorskih gradova iz redova Demokratskog fronta u Beogradu, u tamošnjoj skupštini, podnose raport čija je trobojka u kancelariji starija. Učiteljice, ja sam je prvi okačio. Bravo, pet, sjedi. Doduše, najbolju ocjenu zaslužio je gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, koji je za govornicom srpskog parlamenta saopštio da ,,Srbi u Crnoj Gori imaju poseban sentiment prema Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, i da su shvatili da današnja Crna Gora nije ta država, već da većinu elemenata koji su im bili značajni iz prošlosti ima Srbija”.  Najradije bi ga čovjek ostavio u prošlosti, ali ne može. Tu je opet DPS, sa partnerima, braniteljima Crne Gore.  Saopštenje na saopštenje. Poen na poen, zahvaljujući Demokratskom frontu.

Zanimljivo je da kalendar ni u ovom slučaju nije bio baš najjasniji. Snimak gradonačelnika DF-a u Beogradu koji smo gledali u januaru datira s početka decembra. Kako je stigao u javnost, ne zna se. Ali će da posluži.

Vrijeme je da građani uhvate korak s vremenom. Ili će ono pogaziti nas.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo