Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Država za njih

Objavljeno prije

na

Kritičari režima su povodom šeste godišnjice nezavisnosti Crne Gore napravili težak propust. Niko nije pomenuo najveće dostignuće dugovječne nam vlasti, njen rekord nad rekordima: svaki šesti građanin Crne Gore, odnosno svaki četvrti punoljetni, vlasnik je knjižice Đukanovićeve partije. To ja nama naša borba dala. Vlast je po službenoj dužnosti obilježila Dan nezavisnosti. Vodeća četvorka – kako ko. Đukanović se nije oglašavao. Filip Vujanović je izviždan na Cetinju. Ranko Krivokapić je osvojio vrh Lovćena. Premijer Igor Lukšić zatekao se na samitu NATO-a u Čikagu i preko svoje Fejsbuk stranice obavijestio da su visoki zvaničnici ,,uputili čestitke Crnoj Gori na ostvarenim reformskim naporima u procesu pristupanja Alijansi”. Jedna neobaviještena komentatorka uzvratila je: ,,Molim vas da me podsjetite šta je to sve Crna Gora postigla od ostvarenja nezavisnosti, nisam u toku, jer sam se zabavila nekim glupostima kao što su siromaštvo, preživljavanje, borba za svoja osnovna ljudska prava i tako neke marginalne stvari…”

Od referenduma naovamo, Crna Gora je napredovala svakog dana u svakom pogledu osim u onom u kojem naprijed grabe normalne države. I koji su očekivali iskreni suverenisti, koji su se prije šest godina radovali širom države.

Opozicija, nezavisni analitičari, intelektualci i mediji opisuju Crnu Goru kao privatnu državu, zarobljenu u kriminalu i korupciji, a vladajuća koalicija DPS-SDP drži monopol nad svim i svačim.

Tako je vide i međunarodni, posebno evropski, zvaničnici. U utorak je Evropska komisija poručila: ,,Crna Gora treba da dodatno razvije listu rezultata u oblasti vladavine prava, posebno kada je riječ o slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, kao i da obezbijedi bezbjedan ambijent za istraživačko novinarstvo…”

Vlast se – hvališe. Prije nekoliko dana, reagujući na tekst u Vijestima Crnogorski ekonomski brodolom, Vlada tvrdi da je svojom uspješnom ekonomskom politikom od obnove nezavisnosti uspjela da od Crne Gore stvori zemlju koja, ,,nakon Slovenije i Hrvatske, ima najveći BDP po glavi stanovnika u regionu, kao i najveće prosječne plate i penzije. I u uslovima krize, obezbijedili smo redovnost isplata zarada i penzija i nismo uvodili povećanje poreza. U periodu od 2004. do 2011. godine BDP u Crnoj Gori je udvostručen, dok je stopa nezaposlenosti prepolovljena”.

Koliko hvalospjevi Vlade odgovaraju surovoj stvarnosti obični smrtnici uvjeravali su se proteklih godina na sopstvenoj koži. Posebno oni koji su štrajkovali i glađu, zbog neredovnih plata, nepovezanog radnog staža, gubljenja posla tokom pljačkaške privatizacije… Ovih dana očiglednu nastavu iz siromaštva i obespravljenosti možemo da gledamo i na građanskim antivladinim protestima.

Zato još malo podataka. Javni dug se sa nepunih 780 miliona eura s kraja 2006. duplirao. Sada iznosi milijardu i po eura, sa tendencijom daljeg rasta. Privreda boluje od hronične besparice. Krajem prošle godine preko 15 hiljada firmi imalo je blokiran račun, a ukupan dug iznosio je blizu 380 miliona eura. Početkom maja građani su bili zaduženi sa 800 miliona eura. Minimalna potrošačka korpa na kraju marta iznosila je 786 eura. Prosječna plata ispod 500 eura. Savez sindikata tvrdi da 170.000 ljudi živi ispod granice siromaštva. A Crna Gora ima oko 630.000 stanovnika. UNICEF je ustanovio da svako deseto dijete živi u siromaštvu….

Ekonomski stručnjaci kažu da su ovakvi bilansi posljedica prvenstveno pogrešne ekonomske politike.

Gotovo petina aktivnih građana je nezaposlena. Prema Monstatu, ukupan broj nezaposlenih na kraju 2006. godine iznosio je 74.000, a na kraju 2011. godine 48.100. Međutim, Zavod za zapošljavanje računicu izvodi na osnovu broja onih koji aktivno traže zaposlenje, jer ostale briše sa evidencije. Tim varljivim podacima i Vlada maše.

Samo u 2010. godini, po zvaničnim podacima, bez posla je ostalo 10.000 radnika.

Od 2000. do 2011. broj zaposlenih u državnoj upravi se udvostručio. Prije šest godina bilo ih je 10.345. Samo godinu kasnije administracija je narasla na 17.575. U međuvremenu je bio referendum, pa izbori. Vlast je zbrinula armiju partijskih vojnika. To čini i danas. Čik nađite posao ako niste u DPS-u ili SDP-u.

Koordinator za ekonomska pitanja Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je ovih dana da se ,,nekakva finansijska likvidnost, odnosno ogromni rast nakon obnove nezavisnosti uglavnom održavao na osnovu prodaje resursa, a kasnije smo ušli u fazu zaduživanja”.

,,To je sistem koji nije održiv, koji ne može dugo trajati i sistem koji moramo mijenjati”, smatra Bojanić.

Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Unije slobodnih sindikata i Studentske unije u čast ovakvog napretka izveli su 1. marta performans ispred zgrade Vrhovnog državnog tužilaštva. Prvo su ,,odali počast pravdi i zakonu koji su ubijeni u Crnoj Gori”, a potom palili svijeće u ime Vektre Jakić, Gornjeg Ibra, Građevinara iz Pljevalja, Mladosti, Prve petoljetke, Ski centara Bjelasica i Durmitor, Vunka, Beranke, Brskova, ciglane Rudeš, KAP-a, Željezare, Livnice, Elektroprivrede i ostalih preduzeća koja su uništena “zato što su ispred ove institucije umrli pravda i zakon”.

Dileme nema – vlast nije ispunila najvažnije obećanje da će se živjeti bolje u nezavisnoj Crnoj Gori. Izuzimajući politički vrh, rodbinu, kumove i prijatelje. DPS-ov slogan ,,Da živimo bolje” može da glasi: ,,Da, mi živimo bolje!”

Obećavali su sve i svašta. Prije četiri godine, tadašnji kandidat vladajuće koalicije DPS-SDP za šefa države Filip Vujanović najavio je nakon svoje pobjede ubrzani razvoj vaterpola na sjeveru Crne Gore!? I građanima Crne Gore garantovao prosječna primanja od 515 eura.

Šef Vujanovićevog izbornog štaba Milo Đukanović obećao je da će društveni bruto proizvod u Crnoj Gori do kraja 2009. godine porasti za 40, a plate za više od 80 odsto. ,,Ako to ne ispunim do kraja sljedeće godine, neće biti potrebe da me kritikuje i smjenjuje opozicija. Napustiću sam političku scenu Crne Gore”, zakleo se Đukanović na predizbornoj Vujanovićevoj konvenciji u Bijelom Polju.

Na autoput, megalomanske strane investicije duž Crnogorskog primorja, razne strateške partnere i slične kule u oblacima besmisleno je podsjećati.

Dobro ne stojimo ni sa ljudskim pravima i slobodama. Prošle godine građani Crne Gore najviše pritužbi zaštitniku ljudskih prava i sloboda podnijeli su na rad organa državne uprave i pravosuđa.

Mehmed Bardhi, lider Demokratskog saveza Albanaca, kaže: ,,Nakon samostalnosti položaj manjina se pogoršao, pa nam se sada oduzimaju čak i stečena prava”.

Svemu ovome treba dodati i mnoge druge aktuelne bilanse – tridesetak nerasvijetljenih ubistava, ratne zločine koji još nemaju sudski epilog, fizičke napade i sudske procese nezavisnima novinarima i medijima. Povodom trećeg maja, Međunarodnog dana slobode medija, Crna Gora je označena kao djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija. Plasirana je od 75. do 77. mjesta, među 197 zemalja.

Premijer Lukšić se u obraćanju povodom Dana nezavisnosti hvalisao i ovako: ,,Šampioni smo u regionu po napretku u evroatlantskim integracijama. Evropski šampioni u vaterpolu. Ekipni šampioni u rukometu…”.

Ako je neko zaboravio – premijer je i pjesnik.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo