Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gutači kokaina i heroina

Objavljeno prije

na

Dvije godine unazad crnogorska policija uhapsila je jednog našeg državljanina iz Tuzi, koji je bio organizator i naručilac kokaina švercovanog putem takozvanih „gutača” ili „mula”. To je bilo prvi i jedini put do sada da je taj način šverca droge registrovan u Crnoj Gori. Njegov kurir, prema riječima Monitorovog policijskog izvora, bila je žena, koja je uhvaćena na podgoričkom aerodromu.

„Žena je registrovana još na aerodromu u Frankfurtu, ali je propustila njemačka policija da bi se vidjelo ko je naručilac i koja je krajnja adresa na koju droga treba da stigne. Našoj policiji je dojavljeno, i žena, koja je uhvaćena na podgoričkom aerodromu, ubrzo je odala kome je trebalo da isporuči drogu”, objašnjava ovaj izvor.

Kokain, koji je žena u stomaku prenijela preko okeana, „krenuo” je iz Bolivije i trebalo je da bude predat u Tuzima. Koliko je puta do tada ovom narkodileru uspjelo da tako naruči i dobije drogu nije poznato. Pošiljalac i naručilac, uglavnom, nijesu žrtvovali mnogo, dok je glavu u torbi nosio kurir, u ovom slučaju žena.

„Da se kojim slučajem dogodila neka nepredvidiva situacija i zadržavanje na aerodromima, pitanje je šta bi se desilo sa kurirom. Droga se u stomaku ne može nositi dugo. Najviše dvadeset četiri do četrdeset osam sati, pod uslovom da sve ide kako treba. Za to vrijeme ne smije ni da se jede, ni da se pije. I bez toga želudačna kiselina može da ošteti ampule u stomaku i da se droga izlije. Smrt je u tom slučaju najčešći ishod”, kaže naš izvor iz policije.

Iako u Crnoj Gori od tada do danas nije zabilježen više nijedan slučaj ovakvog transporta kokaina ili heroina, to ne znači da ih nema. Naprotiv. Upravo poslije akcije Balkanski ratnik i prekida glavnih i velikih transporta kokaina iz Južne Amerike, droga na naše prostore u posljednje vrijeme sve češće stiže putem takozvanih „mula”.

Beogradske Večernje novosti su nedavno pisale o slučaju Marka U. iz Ugrinovca, koji je preminuo na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu od prekomjerne količine kokaina u stomaku, upakovanog u kesice radi ilegalnog prenosa.

Ovaj slučaj je, naravno, uznemirio javnost u Srbiji. Tamošnja policija je utvrdila da je Marko nosio u stomaku 600 grama kokaina, ali je ostalo nepoznato kome je droga bila namijenjena.

,,Narko-mafija u svijetu već deset godina koristi tajne kurire, ‘mule’ za prenos heroina i kokaina u unutrašnjim djelovima tijela, a posebno u stomaku. Ovaj način prenošenja droge smišljen je u Južnoj Americi, gdje se anonimnim ljudima plaća i do 3.000 dolara za prenos u stomaku jednog kilograma kokaina u Evropu. U međuvremenu, ‘mule’ su se pojavile u SAD, na Balkanu, čak i u Rusiji”, ispričao je tim povodom jedan beogradski kriminolog.

On je iznio podatak da su tokom prošle godine policija i carinici u svijetu uhapsili osamdeset ,,mula” različite nacionalnosti sa drogom sakrivenom u stomaku.

Brazilska policija uhapsila je u Sao Paulu dvadesetogodišnjeg Irca koji je u stomaku nosio za Brisel gotovo kilogram kokaina u 72 kapsule. Carinici su u Vašingtonu otkrili ženu iz Nigerije sa 2,27 kilograma heroina u 182 kapsule koje je progutala. Italijan Roberto Palacoti (44) umro je u Peruu, a Roza Aljende u Madridu, jer im je ,,eksplodirao” paket heroina sakriven u želucu.

Večernje novosti pišu da je preminuli ,,mula” Marko M. u Beograd stigao iz Dominikanske Republike, a prema rezultatima istrage, on je u stomaku prenosio kokain čija je cijena oko 40.000 eura.

Ostalo je nepoznato kolika je bila kurirska plata nesrećnog mladića. Takođe je ostala i sumnja da je još jedna „mula” išla sa njim. Šta se Marku desilo, objasnio je jedan ljekar iz Kliničkog centra Srbije.

,,Pri pucanju ampula s kokainom, u stomaku dolazi do nagle apsorpcije velike količine droge. Droga tada djeluje sedativno, smanjuje se pritisak, usporavaju srčane radnje i broj udisaja, što pacijenta uvodi u komu”, prenijele su Novosti riječi toga ljekara.

Ovaj vid šverca droge narko-dileri su proglasili najsigurnijim, jer se teško otkriva. Riječ je o jako riskantnom poslu. Kokain se pakuje u specijalne plastične ampule, navodno otporne na želudačnu kiselinu, koje kurir proguta.

Prve ,,mule” su se na Balkanu pojavile 2008. godine u Bosni, potom u Makedoniji i prije dvije godine u Srbiji. Posljednjih godina na našim prostorima otkriveno je dvadesetak kurira narko-mafije koji su kokain i heroin nosili u stomaku. Sedmoro je uhvaćeno u Srbiji. Kada je četvoro državljana Bolivije stiglo na aerodrom Nikola Tesla, vozilom Hitne pomoći prevezeni su na VMA kako bi se potvrdila sumnja carinika da u stomacima švercuju kokain.

Na VMA je bila jedna žena iz Bolivije zbog švercovanja u stomaku 115 kesica kokaina. Ona je iz Santa Kruza, preko Sao Paula i Ciriha, doputovala u Beograd i na VMA izbacila kilogram kokaina. Policija je kasnije došla do saznanja da su ove ,,mule” htjele da predaju drogu srpskim dilerima u hotelu Slavija.

U Vojvodini je uhapšen američki državljanin S. R. u autobusu na redovnoj liniji Beograd – Sombor, sa drogom u džepovima. Pošto se radilo o specijalnim kesicama, vjeruje se da je i ovaj mladić kokain čistoće 80 odsto u stomaku donio nekom od srpskih dilera.

Srpska policija je nakon svih ovih slučajeva saopštila da se pojava ovakvih ,,sitnijih” narko-kurira mogla očekivati poslije presijecanja glavnog kanala Šarićeve grupe.

,,Direktne isporuke kokaina iz Južne Amerike plod su prijateljskih veza koje su naši kriminalci uspostavili prethodnih godina sa južnoameričkim ‘kolegama”, tvrde u srpskoj policiji.

Naš izvor iz crnogorske policije takođe smatra da šverc kokaina i heroina putem takozvanih ,,gutača” ili ,,mula” nije praktikovan kada je u pitanju kartel Darka Šarića, ili ako se radi o avganistanskoj transverzali.

,,Šarić i Kalić su radili na veliko, i njima se ne bi isplatilo da rade ovako sitno, kilogram-dva. Šta znači kilogram droge za Šarića ili na avganistanskoj transverzali? Veliki šverceri rade tradicionalno putem aviona, kamiona, brodova. Šverceri u Kolumbiji koriste čak i podmornice. Zato je, vjerovatno, tačno da su ‘mule” ili ‘gutači’ nastavak šverca u manjem obimu na rutama gdje su prekinuti putevi velikih količina droge”, objašnjava Monitorov policijski izvor.

On dodaje da to može biti i stalni posao manjih narkodilera, ,,individualaca”, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori prije dvije godine.

,,Taj način prenošenja droge, koji se zove ‘mule’ ili ‘gutači’ , posebno koriste nigerijske bande, koje tržište Evrope snabdijevaju sitnim količinama. A Crnogorci se, eto, svuda nađu, pa i u ovom poslu”, kaže Monitorov izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo