Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gutači kokaina i heroina

Objavljeno prije

na

Dvije godine unazad crnogorska policija uhapsila je jednog našeg državljanina iz Tuzi, koji je bio organizator i naručilac kokaina švercovanog putem takozvanih „gutača” ili „mula”. To je bilo prvi i jedini put do sada da je taj način šverca droge registrovan u Crnoj Gori. Njegov kurir, prema riječima Monitorovog policijskog izvora, bila je žena, koja je uhvaćena na podgoričkom aerodromu.

„Žena je registrovana još na aerodromu u Frankfurtu, ali je propustila njemačka policija da bi se vidjelo ko je naručilac i koja je krajnja adresa na koju droga treba da stigne. Našoj policiji je dojavljeno, i žena, koja je uhvaćena na podgoričkom aerodromu, ubrzo je odala kome je trebalo da isporuči drogu”, objašnjava ovaj izvor.

Kokain, koji je žena u stomaku prenijela preko okeana, „krenuo” je iz Bolivije i trebalo je da bude predat u Tuzima. Koliko je puta do tada ovom narkodileru uspjelo da tako naruči i dobije drogu nije poznato. Pošiljalac i naručilac, uglavnom, nijesu žrtvovali mnogo, dok je glavu u torbi nosio kurir, u ovom slučaju žena.

„Da se kojim slučajem dogodila neka nepredvidiva situacija i zadržavanje na aerodromima, pitanje je šta bi se desilo sa kurirom. Droga se u stomaku ne može nositi dugo. Najviše dvadeset četiri do četrdeset osam sati, pod uslovom da sve ide kako treba. Za to vrijeme ne smije ni da se jede, ni da se pije. I bez toga želudačna kiselina može da ošteti ampule u stomaku i da se droga izlije. Smrt je u tom slučaju najčešći ishod”, kaže naš izvor iz policije.

Iako u Crnoj Gori od tada do danas nije zabilježen više nijedan slučaj ovakvog transporta kokaina ili heroina, to ne znači da ih nema. Naprotiv. Upravo poslije akcije Balkanski ratnik i prekida glavnih i velikih transporta kokaina iz Južne Amerike, droga na naše prostore u posljednje vrijeme sve češće stiže putem takozvanih „mula”.

Beogradske Večernje novosti su nedavno pisale o slučaju Marka U. iz Ugrinovca, koji je preminuo na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu od prekomjerne količine kokaina u stomaku, upakovanog u kesice radi ilegalnog prenosa.

Ovaj slučaj je, naravno, uznemirio javnost u Srbiji. Tamošnja policija je utvrdila da je Marko nosio u stomaku 600 grama kokaina, ali je ostalo nepoznato kome je droga bila namijenjena.

,,Narko-mafija u svijetu već deset godina koristi tajne kurire, ‘mule’ za prenos heroina i kokaina u unutrašnjim djelovima tijela, a posebno u stomaku. Ovaj način prenošenja droge smišljen je u Južnoj Americi, gdje se anonimnim ljudima plaća i do 3.000 dolara za prenos u stomaku jednog kilograma kokaina u Evropu. U međuvremenu, ‘mule’ su se pojavile u SAD, na Balkanu, čak i u Rusiji”, ispričao je tim povodom jedan beogradski kriminolog.

On je iznio podatak da su tokom prošle godine policija i carinici u svijetu uhapsili osamdeset ,,mula” različite nacionalnosti sa drogom sakrivenom u stomaku.

Brazilska policija uhapsila je u Sao Paulu dvadesetogodišnjeg Irca koji je u stomaku nosio za Brisel gotovo kilogram kokaina u 72 kapsule. Carinici su u Vašingtonu otkrili ženu iz Nigerije sa 2,27 kilograma heroina u 182 kapsule koje je progutala. Italijan Roberto Palacoti (44) umro je u Peruu, a Roza Aljende u Madridu, jer im je ,,eksplodirao” paket heroina sakriven u želucu.

Večernje novosti pišu da je preminuli ,,mula” Marko M. u Beograd stigao iz Dominikanske Republike, a prema rezultatima istrage, on je u stomaku prenosio kokain čija je cijena oko 40.000 eura.

Ostalo je nepoznato kolika je bila kurirska plata nesrećnog mladića. Takođe je ostala i sumnja da je još jedna „mula” išla sa njim. Šta se Marku desilo, objasnio je jedan ljekar iz Kliničkog centra Srbije.

,,Pri pucanju ampula s kokainom, u stomaku dolazi do nagle apsorpcije velike količine droge. Droga tada djeluje sedativno, smanjuje se pritisak, usporavaju srčane radnje i broj udisaja, što pacijenta uvodi u komu”, prenijele su Novosti riječi toga ljekara.

Ovaj vid šverca droge narko-dileri su proglasili najsigurnijim, jer se teško otkriva. Riječ je o jako riskantnom poslu. Kokain se pakuje u specijalne plastične ampule, navodno otporne na želudačnu kiselinu, koje kurir proguta.

Prve ,,mule” su se na Balkanu pojavile 2008. godine u Bosni, potom u Makedoniji i prije dvije godine u Srbiji. Posljednjih godina na našim prostorima otkriveno je dvadesetak kurira narko-mafije koji su kokain i heroin nosili u stomaku. Sedmoro je uhvaćeno u Srbiji. Kada je četvoro državljana Bolivije stiglo na aerodrom Nikola Tesla, vozilom Hitne pomoći prevezeni su na VMA kako bi se potvrdila sumnja carinika da u stomacima švercuju kokain.

Na VMA je bila jedna žena iz Bolivije zbog švercovanja u stomaku 115 kesica kokaina. Ona je iz Santa Kruza, preko Sao Paula i Ciriha, doputovala u Beograd i na VMA izbacila kilogram kokaina. Policija je kasnije došla do saznanja da su ove ,,mule” htjele da predaju drogu srpskim dilerima u hotelu Slavija.

U Vojvodini je uhapšen američki državljanin S. R. u autobusu na redovnoj liniji Beograd – Sombor, sa drogom u džepovima. Pošto se radilo o specijalnim kesicama, vjeruje se da je i ovaj mladić kokain čistoće 80 odsto u stomaku donio nekom od srpskih dilera.

Srpska policija je nakon svih ovih slučajeva saopštila da se pojava ovakvih ,,sitnijih” narko-kurira mogla očekivati poslije presijecanja glavnog kanala Šarićeve grupe.

,,Direktne isporuke kokaina iz Južne Amerike plod su prijateljskih veza koje su naši kriminalci uspostavili prethodnih godina sa južnoameričkim ‘kolegama”, tvrde u srpskoj policiji.

Naš izvor iz crnogorske policije takođe smatra da šverc kokaina i heroina putem takozvanih ,,gutača” ili ,,mula” nije praktikovan kada je u pitanju kartel Darka Šarića, ili ako se radi o avganistanskoj transverzali.

,,Šarić i Kalić su radili na veliko, i njima se ne bi isplatilo da rade ovako sitno, kilogram-dva. Šta znači kilogram droge za Šarića ili na avganistanskoj transverzali? Veliki šverceri rade tradicionalno putem aviona, kamiona, brodova. Šverceri u Kolumbiji koriste čak i podmornice. Zato je, vjerovatno, tačno da su ‘mule” ili ‘gutači’ nastavak šverca u manjem obimu na rutama gdje su prekinuti putevi velikih količina droge”, objašnjava Monitorov policijski izvor.

On dodaje da to može biti i stalni posao manjih narkodilera, ,,individualaca”, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori prije dvije godine.

,,Taj način prenošenja droge, koji se zove ‘mule’ ili ‘gutači’ , posebno koriste nigerijske bande, koje tržište Evrope snabdijevaju sitnim količinama. A Crnogorci se, eto, svuda nađu, pa i u ovom poslu”, kaže Monitorov izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo