Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Garaže i SPA na zlatnim lokacijama

Objavljeno prije

na

Priobalni pojas Crnogorskog primorja označen kao morsko dobro od opšteg značaja u državnoj svojini uživa formalno posebni institucionalni tretman i zaštitu. U dokumentima i u javnom obraćanju državnih službenika u zemlji, naročito u inostranstvu, na brojnim međunarodnim skupovima posvećenim zaštiti primorja, stanje u ovoj regiji predstavlja se gotovo idealnim. Upravljanje, korišćenje i zaštita najvrednije i najatraktivnije regije Crne Gore regulisano je Zakonom o morskom dobru i uređeno posebnim planskim dokumentima. Na snazi je Prostorni plan posebnih namjena za morsko dobro (PPPNMD) dok je u fazi izrade novi Plan obalnog područja za šest primorskih opština koji treba da ispuni obavezu Vlade prema potpisanoj Barselonskoj konvenciji i brojnim standardima koje ona propisuje, od zabrane gradnje na 100 metara od mora do zaštite prirodnih vrijednosti morske obale.

Dragocjeni prostor povjeren je na upravljenje kadrovima iz redova SDP–a. Manji koalicioni partner dugi niz godina kontroliše obalni pojas dužine oko 300 km koji zahvata oko 18,50 odsto teritorije države, od ušća Bojane u Ulcinju pa do Rta Kobila u Herceg Novom.

Sve plaže, luke, marine, rive, mandraći, ostrva i šetališta, zone za razvoj turizma i parkovi, najznačajniji ekonomski potencijal Crne Gore u rukama su socijaldemokrata.

Na crnogorskoj obali vlada potpuni, ali kontrolisani haos. Dok se zaposleni u Morskom dobru, transformisanom po novom zakonu u Agenciju, bave premjeravanjem pješčanog žala i prodajom dužnih metara pijeska, namještanjem tendera privilegovanim zakupcima, postavljanjem kioska i šarenih tezgi duž obale i gradskih šetališta, povlašćeni investitori zauzimaju neke od ključnih, zabranjenih lokacija na obali.

U posljednjih nekoliko mjeseci samo na području budvanske rivijere napravljeno je više incidenata u zoni morskog dobra koji ukazuju na dramatičan trend zloupotreba i devastacije vrijednog prostora.

Kada se obala betonira, bilo kroz urbanističke planove ili putem bespravne gradnje, partijska Agencija za upravljanje morskim dobrom najćešće se, u zavisnosti od statusa investitora, ne miješa u svoj posao.

Takozvane zlatne lokacije budvanske rivijere i cijelog primorja „troše” se za gabaritne garaže, vešernice ili paviljone za masažu.

Pored Kraljičine plaže u Miločeru započeta je gradnja SPA centra, sa šest paviljona, vještačkim jezerom i sportskim objektima, na osnovu dozvole koju je potpisao ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.

Kuriozitet ove gradnje koju izvodi zakupac elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, grčka grupa Restis, ogleda se u tome što je ministar Sekulić odobrenje izdao na zahtjev Vlade, odnosno premijera Igora Lukšića a ne na osnovu planske dokumentacije, kako to zakon nalaže.

Agilni ministar održivog razvoja prevazišao je u Miločeru sam sebe.

Izdao je nelegalnu građevinsku dozvolu i legalizovao bespravnu gradnju u srcu miločerskog parka koji nije urbanizovan i time počinio zločin prema prirodi i jedinstvenoj ambijentalnoj cjelini kakvu predstavlja Kraljičina plaža sa zaleđem i nasljeđem.

Gradnja se obavlja neposredno uz morsku obalu u zoni koja po definiciji morskog dobra pripada zaštićenom pojasu „koji je širok najmanje šest metara, računajući od linije koja je horizontalno udaljena do linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena”.

U Agenciji su neobaviješteni. Ne znaju da se u Miločeru nešto gradi a nisu ni sigurni da li je budući SPA centar u zoni morskog dobra ili nije.

Slično je na Zavali. Na poznatom budvanskom rtu krenula je gradnja trospratne garaže u okviru urbanističkog projekta Turistički kompleks Zavala.

Na osnovu odobrenja za gradnju koje je 2008. potpisao tadašnji ministar Branimir Gvozdenović, nakon dvogodišnje pauze na Zavali su ponovo proradile građevinske mašine. Ne radi se na napuštenim vilama ruskog Miraksa koji je bankrotirao i oko čije se firme u stečaju bore međusobno podijeljeni i prevareni kupci. Mašine udruženja kupaca AMIA, odnosno građevinske firme Monterra, angažovane su na gradnji garaže na samoj obali nekada lijepe, a sada uništene, budvanske plaže Guvance.

Oko 400 garažnih mjesta izdiže se iznad morske vode u ružnom, agresivnom objektu od nepunih 3.000 kvadrata, stiješnjenom između mora i magistralnog puta.

Garaže su pozicionirane na dijelu šetališta između Budve i Bečića koje je prekopano. Da bi vozila stigla do garaža na plaži, izgradiće se, prema planu, skalamerija od dva auto lifta, odnosno vijadukt od glavnog puta.

Bestijanje na Zavali pored državnih organa svesrdno podržava Opština čije su službe izdale odobrenje da se šetalište blokira i izmjesti. Nekada obrastao u gusto mediteransko rastinje kao dio prepoznatljivog pejzaža Budve, rt Zavala danas predstavlja sliku ekološke katastrofe koju su joj pomahnitali investitori podržani od vlasti, priredili.

Socijaldemokrate iz Agencije nisu ni u ovom slučaju reagovale slijedeći princip nezamjeranja. Ili kako je novinarki Monitora objašnjeno – kako će državna firma ustati protiv odluke državnog organa? To nije realno.

Garaže na najskupljoj lokaciji u Budvi, dijelom u zoni morskog dobra, odobrio je ministar Gvozdenović a plan sa tako „sjajnim” rješenjima usvojili su odbornici Opštine Budva. Nije uvažena ni čuvena poštapalica tadašnjeg ministra turizma i zaštite životne sredine, Predraga Nenezića – not bilding line. Nema gradnje u dubini od 70 ili 100 metara od mora, varirajući brojkama obećavao je Nenezić.

Niču dvospratnice u zoni morskog dobra u pristaništu u Budvi i dobijaju status privremenih objekata a nadležnost izdavanja odobrenja za gradnju rastegla se do Agencije. Za objekat koji izvodi nikšićka firma Beton plus na lokaciji stare autobuske stanice, građevinsku dozvolu potpisao je direktor Agencije Rajko Barović na osnovu Plana objekata privremenog karaktera Ministarstva uređenja prostora za period od 2010-2012, iz vremena ministrovanja čarobnjaka Branimira Gvozdenovića, koji je uspijevao da ubijedi budvanske odbornike da su beton, gvožđe i čvrsti objekti zapravo prenosivi montažni kiosci i tezge od laganih, prozračnih materijala poput drveta, palmine trske ili platna.

Uspješnu praksu preuzeo je ministar Sekulić, pa je ovo „privremeno” dvospratno zdanje „armirano-betonske i metalne konstrukcije” odrađeno u njegovom mandatu po receptu sa Svetog Stefana po kome su dvije bespravno podignute zgrade za potrebe Restisa, legalizovane kao kiosci.

Krivulja Morskog dobra

Granica morskog dobra povučena je nejednako duž obale, negdje je dublje u zaleđu od propisanih šest metara, kao, na primjer, u Ulcinju u kome Agencija upravlja sa 13 odsto teritorije ove opštine. Drastičan je i primjer Tivta, gdje je većina teritorije ovog grada smještenog uz morsku obalu, u zoni morskog dobra: Porto Montenegro, Župa, ostrvo Sv. Marko, Ostrvo cvijeća, polustrvo Luštica…

U Kotoru Vlada kontroliše sve važne lokacije, bivšeg i sadašnjeg hotela Fjord, Dobrotu, dok je Budva u povlašćenom položaju sa svega dva odsto izuzetog prostora.

Na Zavali vile br.1 i 2 izgrađene su i bukvalno u pijesku plaže Guvance, njihove terase tokom zime zapljuskuju morski talasi, ali hvala Bogu i Vladi, nisu u zoni morskog dobra.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo