Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Garaže i SPA na zlatnim lokacijama

Objavljeno prije

na

Priobalni pojas Crnogorskog primorja označen kao morsko dobro od opšteg značaja u državnoj svojini uživa formalno posebni institucionalni tretman i zaštitu. U dokumentima i u javnom obraćanju državnih službenika u zemlji, naročito u inostranstvu, na brojnim međunarodnim skupovima posvećenim zaštiti primorja, stanje u ovoj regiji predstavlja se gotovo idealnim. Upravljanje, korišćenje i zaštita najvrednije i najatraktivnije regije Crne Gore regulisano je Zakonom o morskom dobru i uređeno posebnim planskim dokumentima. Na snazi je Prostorni plan posebnih namjena za morsko dobro (PPPNMD) dok je u fazi izrade novi Plan obalnog područja za šest primorskih opština koji treba da ispuni obavezu Vlade prema potpisanoj Barselonskoj konvenciji i brojnim standardima koje ona propisuje, od zabrane gradnje na 100 metara od mora do zaštite prirodnih vrijednosti morske obale.

Dragocjeni prostor povjeren je na upravljenje kadrovima iz redova SDP–a. Manji koalicioni partner dugi niz godina kontroliše obalni pojas dužine oko 300 km koji zahvata oko 18,50 odsto teritorije države, od ušća Bojane u Ulcinju pa do Rta Kobila u Herceg Novom.

Sve plaže, luke, marine, rive, mandraći, ostrva i šetališta, zone za razvoj turizma i parkovi, najznačajniji ekonomski potencijal Crne Gore u rukama su socijaldemokrata.

Na crnogorskoj obali vlada potpuni, ali kontrolisani haos. Dok se zaposleni u Morskom dobru, transformisanom po novom zakonu u Agenciju, bave premjeravanjem pješčanog žala i prodajom dužnih metara pijeska, namještanjem tendera privilegovanim zakupcima, postavljanjem kioska i šarenih tezgi duž obale i gradskih šetališta, povlašćeni investitori zauzimaju neke od ključnih, zabranjenih lokacija na obali.

U posljednjih nekoliko mjeseci samo na području budvanske rivijere napravljeno je više incidenata u zoni morskog dobra koji ukazuju na dramatičan trend zloupotreba i devastacije vrijednog prostora.

Kada se obala betonira, bilo kroz urbanističke planove ili putem bespravne gradnje, partijska Agencija za upravljanje morskim dobrom najćešće se, u zavisnosti od statusa investitora, ne miješa u svoj posao.

Takozvane zlatne lokacije budvanske rivijere i cijelog primorja „troše” se za gabaritne garaže, vešernice ili paviljone za masažu.

Pored Kraljičine plaže u Miločeru započeta je gradnja SPA centra, sa šest paviljona, vještačkim jezerom i sportskim objektima, na osnovu dozvole koju je potpisao ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.

Kuriozitet ove gradnje koju izvodi zakupac elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, grčka grupa Restis, ogleda se u tome što je ministar Sekulić odobrenje izdao na zahtjev Vlade, odnosno premijera Igora Lukšića a ne na osnovu planske dokumentacije, kako to zakon nalaže.

Agilni ministar održivog razvoja prevazišao je u Miločeru sam sebe.

Izdao je nelegalnu građevinsku dozvolu i legalizovao bespravnu gradnju u srcu miločerskog parka koji nije urbanizovan i time počinio zločin prema prirodi i jedinstvenoj ambijentalnoj cjelini kakvu predstavlja Kraljičina plaža sa zaleđem i nasljeđem.

Gradnja se obavlja neposredno uz morsku obalu u zoni koja po definiciji morskog dobra pripada zaštićenom pojasu „koji je širok najmanje šest metara, računajući od linije koja je horizontalno udaljena do linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena”.

U Agenciji su neobaviješteni. Ne znaju da se u Miločeru nešto gradi a nisu ni sigurni da li je budući SPA centar u zoni morskog dobra ili nije.

Slično je na Zavali. Na poznatom budvanskom rtu krenula je gradnja trospratne garaže u okviru urbanističkog projekta Turistički kompleks Zavala.

Na osnovu odobrenja za gradnju koje je 2008. potpisao tadašnji ministar Branimir Gvozdenović, nakon dvogodišnje pauze na Zavali su ponovo proradile građevinske mašine. Ne radi se na napuštenim vilama ruskog Miraksa koji je bankrotirao i oko čije se firme u stečaju bore međusobno podijeljeni i prevareni kupci. Mašine udruženja kupaca AMIA, odnosno građevinske firme Monterra, angažovane su na gradnji garaže na samoj obali nekada lijepe, a sada uništene, budvanske plaže Guvance.

Oko 400 garažnih mjesta izdiže se iznad morske vode u ružnom, agresivnom objektu od nepunih 3.000 kvadrata, stiješnjenom između mora i magistralnog puta.

Garaže su pozicionirane na dijelu šetališta između Budve i Bečića koje je prekopano. Da bi vozila stigla do garaža na plaži, izgradiće se, prema planu, skalamerija od dva auto lifta, odnosno vijadukt od glavnog puta.

Bestijanje na Zavali pored državnih organa svesrdno podržava Opština čije su službe izdale odobrenje da se šetalište blokira i izmjesti. Nekada obrastao u gusto mediteransko rastinje kao dio prepoznatljivog pejzaža Budve, rt Zavala danas predstavlja sliku ekološke katastrofe koju su joj pomahnitali investitori podržani od vlasti, priredili.

Socijaldemokrate iz Agencije nisu ni u ovom slučaju reagovale slijedeći princip nezamjeranja. Ili kako je novinarki Monitora objašnjeno – kako će državna firma ustati protiv odluke državnog organa? To nije realno.

Garaže na najskupljoj lokaciji u Budvi, dijelom u zoni morskog dobra, odobrio je ministar Gvozdenović a plan sa tako „sjajnim” rješenjima usvojili su odbornici Opštine Budva. Nije uvažena ni čuvena poštapalica tadašnjeg ministra turizma i zaštite životne sredine, Predraga Nenezića – not bilding line. Nema gradnje u dubini od 70 ili 100 metara od mora, varirajući brojkama obećavao je Nenezić.

Niču dvospratnice u zoni morskog dobra u pristaništu u Budvi i dobijaju status privremenih objekata a nadležnost izdavanja odobrenja za gradnju rastegla se do Agencije. Za objekat koji izvodi nikšićka firma Beton plus na lokaciji stare autobuske stanice, građevinsku dozvolu potpisao je direktor Agencije Rajko Barović na osnovu Plana objekata privremenog karaktera Ministarstva uređenja prostora za period od 2010-2012, iz vremena ministrovanja čarobnjaka Branimira Gvozdenovića, koji je uspijevao da ubijedi budvanske odbornike da su beton, gvožđe i čvrsti objekti zapravo prenosivi montažni kiosci i tezge od laganih, prozračnih materijala poput drveta, palmine trske ili platna.

Uspješnu praksu preuzeo je ministar Sekulić, pa je ovo „privremeno” dvospratno zdanje „armirano-betonske i metalne konstrukcije” odrađeno u njegovom mandatu po receptu sa Svetog Stefana po kome su dvije bespravno podignute zgrade za potrebe Restisa, legalizovane kao kiosci.

Krivulja Morskog dobra

Granica morskog dobra povučena je nejednako duž obale, negdje je dublje u zaleđu od propisanih šest metara, kao, na primjer, u Ulcinju u kome Agencija upravlja sa 13 odsto teritorije ove opštine. Drastičan je i primjer Tivta, gdje je većina teritorije ovog grada smještenog uz morsku obalu, u zoni morskog dobra: Porto Montenegro, Župa, ostrvo Sv. Marko, Ostrvo cvijeća, polustrvo Luštica…

U Kotoru Vlada kontroliše sve važne lokacije, bivšeg i sadašnjeg hotela Fjord, Dobrotu, dok je Budva u povlašćenom položaju sa svega dva odsto izuzetog prostora.

Na Zavali vile br.1 i 2 izgrađene su i bukvalno u pijesku plaže Guvance, njihove terase tokom zime zapljuskuju morski talasi, ali hvala Bogu i Vladi, nisu u zoni morskog dobra.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo