Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Garaže i SPA na zlatnim lokacijama

Objavljeno prije

na

Priobalni pojas Crnogorskog primorja označen kao morsko dobro od opšteg značaja u državnoj svojini uživa formalno posebni institucionalni tretman i zaštitu. U dokumentima i u javnom obraćanju državnih službenika u zemlji, naročito u inostranstvu, na brojnim međunarodnim skupovima posvećenim zaštiti primorja, stanje u ovoj regiji predstavlja se gotovo idealnim. Upravljanje, korišćenje i zaštita najvrednije i najatraktivnije regije Crne Gore regulisano je Zakonom o morskom dobru i uređeno posebnim planskim dokumentima. Na snazi je Prostorni plan posebnih namjena za morsko dobro (PPPNMD) dok je u fazi izrade novi Plan obalnog područja za šest primorskih opština koji treba da ispuni obavezu Vlade prema potpisanoj Barselonskoj konvenciji i brojnim standardima koje ona propisuje, od zabrane gradnje na 100 metara od mora do zaštite prirodnih vrijednosti morske obale.

Dragocjeni prostor povjeren je na upravljenje kadrovima iz redova SDP–a. Manji koalicioni partner dugi niz godina kontroliše obalni pojas dužine oko 300 km koji zahvata oko 18,50 odsto teritorije države, od ušća Bojane u Ulcinju pa do Rta Kobila u Herceg Novom.

Sve plaže, luke, marine, rive, mandraći, ostrva i šetališta, zone za razvoj turizma i parkovi, najznačajniji ekonomski potencijal Crne Gore u rukama su socijaldemokrata.

Na crnogorskoj obali vlada potpuni, ali kontrolisani haos. Dok se zaposleni u Morskom dobru, transformisanom po novom zakonu u Agenciju, bave premjeravanjem pješčanog žala i prodajom dužnih metara pijeska, namještanjem tendera privilegovanim zakupcima, postavljanjem kioska i šarenih tezgi duž obale i gradskih šetališta, povlašćeni investitori zauzimaju neke od ključnih, zabranjenih lokacija na obali.

U posljednjih nekoliko mjeseci samo na području budvanske rivijere napravljeno je više incidenata u zoni morskog dobra koji ukazuju na dramatičan trend zloupotreba i devastacije vrijednog prostora.

Kada se obala betonira, bilo kroz urbanističke planove ili putem bespravne gradnje, partijska Agencija za upravljanje morskim dobrom najćešće se, u zavisnosti od statusa investitora, ne miješa u svoj posao.

Takozvane zlatne lokacije budvanske rivijere i cijelog primorja „troše” se za gabaritne garaže, vešernice ili paviljone za masažu.

Pored Kraljičine plaže u Miločeru započeta je gradnja SPA centra, sa šest paviljona, vještačkim jezerom i sportskim objektima, na osnovu dozvole koju je potpisao ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.

Kuriozitet ove gradnje koju izvodi zakupac elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, grčka grupa Restis, ogleda se u tome što je ministar Sekulić odobrenje izdao na zahtjev Vlade, odnosno premijera Igora Lukšića a ne na osnovu planske dokumentacije, kako to zakon nalaže.

Agilni ministar održivog razvoja prevazišao je u Miločeru sam sebe.

Izdao je nelegalnu građevinsku dozvolu i legalizovao bespravnu gradnju u srcu miločerskog parka koji nije urbanizovan i time počinio zločin prema prirodi i jedinstvenoj ambijentalnoj cjelini kakvu predstavlja Kraljičina plaža sa zaleđem i nasljeđem.

Gradnja se obavlja neposredno uz morsku obalu u zoni koja po definiciji morskog dobra pripada zaštićenom pojasu „koji je širok najmanje šest metara, računajući od linije koja je horizontalno udaljena do linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena”.

U Agenciji su neobaviješteni. Ne znaju da se u Miločeru nešto gradi a nisu ni sigurni da li je budući SPA centar u zoni morskog dobra ili nije.

Slično je na Zavali. Na poznatom budvanskom rtu krenula je gradnja trospratne garaže u okviru urbanističkog projekta Turistički kompleks Zavala.

Na osnovu odobrenja za gradnju koje je 2008. potpisao tadašnji ministar Branimir Gvozdenović, nakon dvogodišnje pauze na Zavali su ponovo proradile građevinske mašine. Ne radi se na napuštenim vilama ruskog Miraksa koji je bankrotirao i oko čije se firme u stečaju bore međusobno podijeljeni i prevareni kupci. Mašine udruženja kupaca AMIA, odnosno građevinske firme Monterra, angažovane su na gradnji garaže na samoj obali nekada lijepe, a sada uništene, budvanske plaže Guvance.

Oko 400 garažnih mjesta izdiže se iznad morske vode u ružnom, agresivnom objektu od nepunih 3.000 kvadrata, stiješnjenom između mora i magistralnog puta.

Garaže su pozicionirane na dijelu šetališta između Budve i Bečića koje je prekopano. Da bi vozila stigla do garaža na plaži, izgradiće se, prema planu, skalamerija od dva auto lifta, odnosno vijadukt od glavnog puta.

Bestijanje na Zavali pored državnih organa svesrdno podržava Opština čije su službe izdale odobrenje da se šetalište blokira i izmjesti. Nekada obrastao u gusto mediteransko rastinje kao dio prepoznatljivog pejzaža Budve, rt Zavala danas predstavlja sliku ekološke katastrofe koju su joj pomahnitali investitori podržani od vlasti, priredili.

Socijaldemokrate iz Agencije nisu ni u ovom slučaju reagovale slijedeći princip nezamjeranja. Ili kako je novinarki Monitora objašnjeno – kako će državna firma ustati protiv odluke državnog organa? To nije realno.

Garaže na najskupljoj lokaciji u Budvi, dijelom u zoni morskog dobra, odobrio je ministar Gvozdenović a plan sa tako „sjajnim” rješenjima usvojili su odbornici Opštine Budva. Nije uvažena ni čuvena poštapalica tadašnjeg ministra turizma i zaštite životne sredine, Predraga Nenezića – not bilding line. Nema gradnje u dubini od 70 ili 100 metara od mora, varirajući brojkama obećavao je Nenezić.

Niču dvospratnice u zoni morskog dobra u pristaništu u Budvi i dobijaju status privremenih objekata a nadležnost izdavanja odobrenja za gradnju rastegla se do Agencije. Za objekat koji izvodi nikšićka firma Beton plus na lokaciji stare autobuske stanice, građevinsku dozvolu potpisao je direktor Agencije Rajko Barović na osnovu Plana objekata privremenog karaktera Ministarstva uređenja prostora za period od 2010-2012, iz vremena ministrovanja čarobnjaka Branimira Gvozdenovića, koji je uspijevao da ubijedi budvanske odbornike da su beton, gvožđe i čvrsti objekti zapravo prenosivi montažni kiosci i tezge od laganih, prozračnih materijala poput drveta, palmine trske ili platna.

Uspješnu praksu preuzeo je ministar Sekulić, pa je ovo „privremeno” dvospratno zdanje „armirano-betonske i metalne konstrukcije” odrađeno u njegovom mandatu po receptu sa Svetog Stefana po kome su dvije bespravno podignute zgrade za potrebe Restisa, legalizovane kao kiosci.

Krivulja Morskog dobra

Granica morskog dobra povučena je nejednako duž obale, negdje je dublje u zaleđu od propisanih šest metara, kao, na primjer, u Ulcinju u kome Agencija upravlja sa 13 odsto teritorije ove opštine. Drastičan je i primjer Tivta, gdje je većina teritorije ovog grada smještenog uz morsku obalu, u zoni morskog dobra: Porto Montenegro, Župa, ostrvo Sv. Marko, Ostrvo cvijeća, polustrvo Luštica…

U Kotoru Vlada kontroliše sve važne lokacije, bivšeg i sadašnjeg hotela Fjord, Dobrotu, dok je Budva u povlašćenom položaju sa svega dva odsto izuzetog prostora.

Na Zavali vile br.1 i 2 izgrađene su i bukvalno u pijesku plaže Guvance, njihove terase tokom zime zapljuskuju morski talasi, ali hvala Bogu i Vladi, nisu u zoni morskog dobra.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo