Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Njima njihovi računi

Objavljeno prije

na

Uvesti takse na mobilne telefone, električna brojila, kablovsku televiziju i ugostiteljske objekte u kojima se može duvaniti ili povećati stope PDV–a i poreza i doprinosa na zarade. Te dvije varijante poslanicima je ponudio ministar finansija Milorad Katnić na ovonedjeljnoj skupštinskoj raspravi o rebalansu budžeta za 2012. . Ministar je objasnio da će rebalans omogućiti jeftinije zaduženje kod Svjetske banke. Vlast je i Novu 2012. godinu čestitala građanima poskupljenjem. Cijena struje skočila je 7,8 odsto. Da se u praznično vrijeme ne bi šokirali, poskupljenje struje od 20 odsto odgođeno je za sredinu godine. Uskoro.

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) tada je poručeno da Elektroprivreda svojim ponašanjem rizikuje generalni bojkot plaćanja računa. Čak su se pobunili i u Savezu sindikata (SSCG), pa je vječiti sindikalac Danilo Popović izjavio: ,,Mjere koje se mogu preduzeti su štrajkovi i protesti, kao i bojkot plaćanja računa”.

Poskupljenja su i bila povod za građanske proteste u organizaciji USSCG, MANS-a i Studentske unije. SSCG još pregovara sa Vladom. Možda čeka najavljeno poskupljenje struje od 20 odsto, pa da i ti sindikalisti grunu na ulice.

Zvonko Pavićević, predsjednik Samostalnog sindikata prosvjete, za Monitor kaže da je i na prethodnim protestima upućen poziv građanima da bojkotuju plaćanje ugradnji i nameta od po euro na mobilne, električna brojila i kablovsku televiziju: ,,Naša je dužnost da upozorimo građane da je dosta zavlačenja ruku u naše džepove. Stalno ponavljamo da je neophodna neposlušnost na odluke i račune koje vlast pravi a mi plaćamo. Na građanima je da odluče da li će to prihvatiti kao jednu od mjera suprotstavljanja takvim odlukama”.

MANS-a je apelovao na građane da bojkotuju Prvu banku, kafiće Grand, Mašu i Carine, hotele Splendid, Avalu, Premijer, Mediteran…

,,Ne treba pridavati važnost ni njima ni njihovim mišljenjima”, odgovorio je na to u Pobjedi vlasnik Maše Radenko Radoičić.

Radoičić kao da je sažeo stav Vlade i većine kompanija koje posluju u Crnoj Gori, a koje se, kada je riječ o cijenama, ne obaziru na potrošače. Svijetli primjer za to je gorivo koje je najskuplje u regionu. Za to nema nekog razloga što se tiče cijene na svjetskom tržištu. Opet neobjašnjivo – najavljeno je da će ove nedjelje pojeftiniti cijelih šest centi.

Predrag Boljević, savjetnik za telekomunikacije i energetiku u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP), mjesecima upozorava da mobilni operateri nezakonito stiču profit i pljačkaju korisnike. Razgovarali pet ili 59 sekundi, operateri razgovor zaokruže i naplate kao minut. Boljević tvrdi da mobilni operateri tako nezakonito dolaze do miliona eura. Operateri su odgovorili da je sve u skladu sa najboljom evropskom praksom.

Raskubanju će se sada dodati i po euro ,,za Deripasku”.

Advokat Veselin Radulović smatra da je poziv na građansku neposlušnost ,,potpuno legitiman i rekao bih nužan, jer ovdje nije riječ o taksama, kako to pokušava da prikaže Vlada već o pokušaju klasičnog reketiranja. Poslanik koji glasa za takvu ‘taksu’ koja treba da nadoknadi troškove ugradnje aktivni je saučesnik u organizovanom kriminalu. Crna Gora nema državnog tužioca koji bi se pozabavio ovim reketima kojima Vlada plaća svoju korumpiranost, pa građani imaju obavezu da pružaju nenasilan otpor i da zahtijevaju da se odluke donose u njihovom interesu i u institucijama, a ne u kafanama i u interesu kriminalaca u Vladi i onima van nje. Niko se ne može obavezivati da plaća korupciju, pa makar je Vlada zvala i taksom”.

Neki su već preduzeli korake. Na Fejsbuku postoje stranice koje pozivaju potrošače da bojkotuju kompanije za koje se smatra da visokim računima pljačkaju građane. Bojkotujmo Telekom i fiksnu telefoniju, Stop plaćanju visokih računa za struju, Plaćajte manje i živite bolje – EPCG…

Osnivač Fejsbuk stranice Bojkotujmo Telekom CG novinar Predrag Tomović za Monitor kaže: ,, Ideju da osnujem FB grupu za bojkot Telekoma dala mi afera u kojoj je američka komisija za hartije od vrijednosti utvrdila višemilionsku korupciju prilikom privatizacija Crnogorskog Telekoma. To me je podstaklo da otkažem sve navodne usluge koje ta kompanija nudi kao monopolista korisnicima u Crnoj Gori. Razlozi su još i najskuplji internet u regionu, telefonski impuls, arogantan odnos prema korisnicima… Otkazao sam Extra TV, promijenio operatera mobilne telefonije, odnosno bacio SIM karticu sa brojem 067 i ukinuo fiksni telefon. Za njih to nije veliki gubitak, ali je meni kao građaninu taj čin otpora satisfakcija i nema tog novca kojim se to može platiti”.

On kaže da su ga nakon osnivanja Fejsbuk stranice kontaktirali iz Telekoma i tražili sastanak sa predstavnicima grupe. ,,Nijesmo prihvatili. Dok ne promijene odnos prema korisnicima, postanu odgovorniji i profesionalniji i jeftiniji, mi ćemo ih bojkotovati”.

U Crnoj Gori nije razvijena kultura građanske neposlušnosti. U Hrvatskoj i Srbiji su postale tradicionalne manifestacije koje pozivaju građane na bojkot mobilnih operatera, benzinskih pumpi, trgovačkih lanaca… S manje ili više uspjeha, ovakve manifestacije skreću pažnju velikim kompanijama na nezadovoljstvo potrošača.

,,Cijene skaču, a trgovci zloupotrebljavaju situaciju. Nekoliko puta smo pokušali da indirektno pozovemo potrošače na bojkot, ali to nije dalo rezultate. Kada je hljeb poskupljen na 70 centi poručili smo da se kući peče hljeb bar dva dana, kao upozorenje pekarima i trgovcima, ali ništa od toga nije bilo”, kaže za Monitor direktorica CEZAP-a Olga Nikčević.

Podaci CEZAP-a govore da se potrošači najviše žale na usluge EPCG, Elektrodistribucije, telekomunikacionih i kablovskih operatera.

Pored žalbi i plaćanja računa samo kada se mora, potrošači su razvili poseban vid subverzivne djelatnosti. U EPCG tvrde da ih najviše opterećuju dugovanja domaćinstava. Ona duguju prosječno 360 eura po mjernom mjestu ili ukupno oko 119 miliona eura. Za EPCG su, kažu, veći problem dugovanja domaćinstava nego desetine miliona koje ne plaćaju KAP, Željezara i Željeznica…

Da je naplata najveći problem pokazuju i muke drugih preduzeća po Crnoj Gori, posebno vodovoda.

Nagomilani dugovi i prazni novčanici dovode do smanjenja potrošnje. Broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori u aprilu ove godine prvi put je, od novembra 2007, pao ispod milion i iznosio je 983 hiljade. Smatra se da je jedan od razloga pada i taj što je Vlada nedavno predložila odluku prema kojoj svaku SIM karticu treba mjesečno oporezovati sa jedan euro. Prodaja svih naftnih derivata u Crnoj Gori u prva dva mjeseca ove godine manja je za oko 20 odsto nego prošle godine.

Zbog sve praznijih džepova građana, a ne bojkota.

Dublje zavlačenje ruke u prazne džepove samo može da rađa i jača otpor. Treba li podsjećati da su zbog nevelikog poskupljenja mesa u Poljskoj 1980. izbili štrajkovi. Rodio se pokret Solidarnost. Crnogorska vlast nije slušala glasove upozorenja. Slušaće oluju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo