Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve na čekanju

Objavljeno prije

na

Ulcinj je ponovo na čekanju. Čeka se kredit za opštinu, čeka se turistička sezona, čekaju novi hoteli. Čeka se i velelepni most, to čudo koje će urnisati kanal Port Milenu, nekada najveće mrestilište ribe na Mediteranu, čeka se rekonstrukcija dijela puta prema Sukobinu, čekaju se kružni tokovi… Iako je vrijeme dobilo ubrzanje, svi zacrtani projekti odvijaju se neshvatljivo sporo i otežano. To stvara utisak nemoći, a zbog pogoršavanja ekonomske i socijalne situacije, primjetno je i rastuće nezadovoljstvo građana. Čini se da će najviše problema biti s mostom na Port Mileni. Jer, svečano otvaranje tog infrastrukturnog objekta, koji će koštati čak 14 miliona eura, nedavno je odloženo za 13. jul. Ranije je bilo predivđeno da se to obavi 21. maja, za Dan nezavisnosti. No, prema svim procjenama teško je očekivati da će i novi rok, koji je saopštio ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar, biti ispoštovan i da će taj kapitalni infrastrukturni objekat do sredine jula biti u funkciji. Svaki dan je, kako pokazuju protekle sezone, nakon 8. jula za Ulcinj čist gubitak, jer se već tada stvaraju strašne gužve na putu koji vodi od grada prema Velikoj plaži i Adi, i obratno. Nevjerovatno je da projektanti i graditelji to ne znaju i da svojim neodgovornim činjenjem dovode u pitanje turističku sezonu u ovom gradu.

Naravno, dio odgovornosti snosi i lokalna vlast koja je vjerovala obećanjima investitora, a posebno zbog činjenice da se veoma kasno uključila u projektovanje pristupnih puteva oko mosta. Kako sada stvari stoje, na tom će prostoru do daljnjega biti ,,usko grlo”.

To je slučaj i s putem prema graničnom prijelazu Sukobin, kojim u Ulcinj stiže tri četvrtine turista. Jer, i rekonstrukcija tek 6,5 kilometara trase na tom putu će, ako je vjerovati zvaničnicima, biti završena tek krajem juna. Podaci pokazuju da je u prvih četiri mjeseci ove godine na tom prvom zajedničkom graničnom prijelazu u jugoistočnoj Evropi prošlo 30 odsto više ljudi nego u istom periodu prošle godine.

Da bi predstojeća sezona mogla da bude uspješna i da se šanse same od sebe nameću, ukazuje dobra posjeta oko 1. maja, kada je Ulcinj posjetilo više turista nego lani. No, ima puno mjesta za strah da će kašnjenje u pospremanju grada za sezonu i olako obećana brzina ugroziti očekivani rezultat. Ulcinj čeka paklenih 50 dana u julu i avgustu u kojima će praktično svi grozničavo pokušavati da što više zarade kako bi se bar malo udaljili iz nepodnošljive zone siromaštva u kojoj grca čitav grad i privreda. Vlasnici agencija tvrde da će ovog ljeta biti dosta gostiju ne samo iz regiona, već prije svega iz Srednje Evrope. U tim zemljama (Češka, Slovačka, Poljska) privredna situacija relativno je stabilna, a platežna moć zadovoljavajuća. ,,Dobre su najave i iz Rumunije, tako da optimizam nije bez osnova. Najvažnije je svakako imati dobar jun, kao i septembar. Ako nas vrijeme, kao prošle godine posluži, to će se, gotovo izvjesno, desiti”, kažu u ulcinjskoj agenciji Bonitaturs. No, kako upozoravaju, i ostale zemlje u regionu očekuju dobru sezonu i pojačanom propagandom, kvalitetnom ponudom i povoljnim cijenama bore se za svakog gosta. Zbog svega ovoga, ništa nam drugo ne preostaje nego da gostoljubivošću, čistoćom, prihvatljivim cijenama i dobrom uslugom pokušamo da nadoknadimo ogromne minuse.

Najviše posla mogle bi tokom ljeta imati inspekcije. Ne samo zbog poslovičnog haosa na ulicama, već i zbog želje državnih organa da prikupe novac od turističke takse. ,,Ne možemo biti zadovoljni onim što sada imamo, nekih 850 do 900 hiljada registrovanih noćenja na ulcinjskoj rivijeri”, kaže ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić. I u pravu je, jer u Ulcinju u špicu sezone svakog dana boravi najmanje 80 hiljada gostiju. Većina njih je smještena u vikend-naseljima Štoj, Liman i Kruče kod ,,rođaka, prijatelja i kumova”. Samo po toj osnovi državna i opštinska kasa ostaju kraće za bar dva miliona eura. Ako se zna da će ovogodišnji opštinski budžet u Ulcinju iznositi tek nešto više od pet miliona eura, onda je jasno da se radi o velikom novcu. Ostaje da se vidi kakve će rezultate dati najavljena akcija Ministrstva i lokalne uprave kojim će se ,,na minimum svesti broj neprijavljenih turista”. U svakom slučaju, Ulcinju je potrebna nova turistička priča, jer od dosadašnje su strahovito umorni i Ulcinjani i njihovi gosti.

Farsa

Ulcinjska Turistička organizacija još ima dva direktora. Ova farsa traje već punih šest mjeseci i neizvjesno je da li će se nastaviti i u sezoni. I sud je odlučio da je novi direktor Minir Karamanaga legalno izabran na tu funkciju, i da mu raniji čelnik TO Ali Redža mora ustupiti ključ od luksuzno uređenih prostorija u zgradi lokalne samouprave.

Ali, on je uložio žalbu na odluku Osnovnog suda, pa farsa još traje. Zato se prethodnih mjeseci dešavalo da je Karamanaga predstavljao turističku ponudu Ulcinja na jednom sajmu, a Redža na nekom drugom.

Dok je trajalo (i traje) ovo zamešateljstvo, nije urađen ni katalog malih ulcinjskih hotela, kako bi se bar donekle ublažili efekti dvodecenijskog uništavanja velikih ulcinjskih hotela. Mnogi građani u šali kažu da su, s obzirom na tužno stanje ulcinjskog turizma, toj opštini potrebna dva, pa i više direktora Turističke organizacije.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju. Europol je tokom izrade izvještaja na papiru stavio i ono što su u zemljama bivše SFR Jugoslavije shvatili i mnogi laici – da su pripadnici kriminalnih grupa u stanju da se u velikoj mjeri infiltriraju i zloupotrebljavaju legalne poslovne strukture. “To pomaže njihovim kriminalnim poslovima da napreduju, omogućava im da operu svoj kriminalni profit i štiti ih od otkrivanja. Osamdeset šest odsto najopasnijih kriminalnih mreža koristi legalne poslovne strukture, velika većina u EU”, navode iz Europola. Da kriminalno savezništvo ne poznaje ni jezik ni boju kože možda najbolje govori podatak da je analizom utvrđeno da je među članovima 821 najopasnije kriminalne mreže bilo zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je 68 odsto mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti. Kada je riječ o vođstvu – 82 procenta najopasnijih kriminalnih mreža, navode, nastanjeno je ili u glavnoj zemlji aktivnosti ili u zemlji porijekla ključnih članova. Polovina najopasnijih kriminalnih mreža, piše u analizi, uključena je u trgovinu drogom, kao glavnu kriminalnu aktivnost, dok je više od 70 odsto mreža uključeno u korupciju kako bi omogućile kriminalne aktivnosti ili ometale provođenje zakona i(li) sudske postupke. Nešto manji procenat, tačnije 68 odsto mreža, koristi nasilje i zastrašivanje kao sastavni dio svog modusa operandi. Govoreći na konferenciji povodom predstavljanja glavnih nalaza izvještaja, izvršna direktorica Europola Ketrin De Bol je naglasila da kriminalci cvjetaju u tajnosti. „Ali mi to mijenjamo. Ovaj izveštaj je najopsežnija studija o ključnim kriminalnim mrežama koju su organi za sprovođenje zakona ikada sproveli na evropskom nivou. Zahvaljujuci saradnji svih država članica EU i 17 zemalja partnera Europola, osvjetljavamo aktivnosti najopasnijih kriminalnih mreža u Evropi. Ovi podaci, koji su sada centralizovani u Europolu, daće agencijama za sprovođenje zakona prednost koja im je potrebna da bolje ciljaju i sprovode prekogranične krivične istrage”, navela je ona. Ova anazila, smatra i belgijska ministarka unutrašnjih poslova Anelis Verlinden, biće novo sredstvo u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. “Ovaj izvještaj predstavlja značajnu prekretnicu za cijelu evropsku zajednicu, odražavajući našu nepokolebljivu posvećenost zaštiti i bezbjednosti naših građana. Iako je ovaj izveštaj, sam po sebi, veoma važno dostignuće, on je samo početak”, kazala je Verlinden. Posjedovanje ovih podataka, smatra belgijski ministar pravde Pol Van Tigčelt, predstavlja važno novo oružje u borbi protiv organizovanog kriminala. „Sada, prvi put, imamo sve ključne podatke o najopasnijim kriminalnim mrežama na jednoj lokaciji. Sljedeći korak je da različite policijske snage država članica nastave da obogaćuju ove centralizovane informacije kako bismo mogli dalje krivično goniti i rasformirati ove mreže”. Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson istakla je da je organizovani kriminal jedna od najvećih prijetnji sa kojima se suočavamo, prijeteći društvu korupcijom i ekstremnim nasiljem. „Moramo da znamo protiv čega se borimo, zato je mapiranje organizovanog kriminala ključni cilj naše strategije EU”. Sličnu poruku imao je i Evropski komesar za pravosuđe, Didije Rejnders. “Sudije i tužioci mogu da se bore protiv organizovanog kriminala samo ako su oslobođeni zastrašivanja, prijetnji ili pokušaja da utiču na njihov profesionalni integritet. Pošto najopasnije kriminalne mreže vode kriminalne operacije bez granica, prekogranična saradnja između stručnjaka je od vitalnog značaja.” Koliko ova analiza može koristiti Crnoj Gori u borbi protiv organizovanog kriminala, tek treba da vidimo. Za sada, čini se, o ovdašnjim kriminalnim klanovima i njihovim aktivnostima znamo više nego što smo sposobni da procesuiramo i dotjeramo do pravosnažnih osuđujućih presuda. Možda se, uz dodatnu pomoć EU i Europola, i to promijeni.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo