Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Beranac vođa kriminalnog sindikata

Objavljeno prije

na

U do sada najvećoj akciji preduzetoj u Sloveniji protiv organizovanog kriminala proteklih dana uhapšeno je 60 osoba. Umiješani „nisu obični dileri drogom već vođe kriminalne organizacije koja je djelovala širom Balkana i nekoliko evropskih zemalja”, saopšteno je iz slovenačke policije. Ta grupa je, navodno, bila specijalizovana za droge i oružje.

U akaciji slovenačke policije uhapšena su trojica Crnogoraca. Radi se o Veliboru S. Popoviću (35) iz Berana, sa nadimkom Pop, te Milošu Šćekiću (33) i Smailu Kučeviću (40).

Popović, vođa kriminalnog sindikata koji se bavio trgovinom oružjem u regionu i EU, uhapšen je kod Kranja u luksuznom BMW-u sa švajcarskim tablicama. Tom prilikom su privedena su još dva Crnogorca, starosti 40 i 42 godine, koji su se kretali za Popovićem u audiju Q7 i sumnja se da su njegovi tjelohranitelji. Sva trojica će biti izvedeni pred istražnog sudiju u Kranju, javila je slovenačka novinska agencija STA.

Prema navodima listova Delo i Slovenske novice, riječ je o naručiocu, odnosno primaocu vojnog naoružanja i eksploziva, koji je trebalo da oružje prebaci u Francusku. Popović je, kako se navodi, tamo imao stalni boravak.

Oružje je dovezeno iz BiH i bilo je uskladišteno u mjestu Spodnje Bitinje odakle je slovenački državljanin Danijel Stojanović trebalo da ga kaminom odveze za Francusku i proda za drogu, ali su ga na putu u novembru 2011. uhvatili pripadnici italijanske finansijske policije. Tovar je činilo 17 pušaka, 19 pištolja, 700 komada municije i 4,3 kilograma plastičnog eksploziva, pišu Slovenske novice i Delo.

Tada je i počela opsežna međunarodna akcija. Naime, slovenačka policija je saopštila da se radilo o izuzetno velikoj količini oružja koja daleko prevazilazi potrebe kriminalne grupe, pa se sumnja da je bilo namijenjeno teroristima, prenijela je slovenačka televizija POP TV. Navodno, na tome posebno rade francuske vlasti, pošto Popović živi u Parizu. Pripadnici grupe, koja je trgovala oružjem za drogu, mogu da budu osuđeni na najviše 15 godina zatvora.

Nekoliko slovenačkih novinskih portala prenijelo je da je koordinisana akcija sprovedena u nekoliko gradova, među kojima su Ljubljana, Kopar i Gorenjsko, a da su na meti bili ilegalni trgovci oružja i droge. Osumnjičeni su formirali kriminalnu grupu koja je djelovala u Sloveniji, EU i na zapadnom Balkanu, a istraga je pokrenuta još 2010. u saradnji sa drugim državama. Jedna od njih je i Italija u kojoj je, kako je izvijestila novinska agencija ANSA, uhapšeno pet osoba (tri Slovenca i po jedan Srbin i Italijan) kod kojih je ponađeno 4,5 kilograma kokaina.

Pomoćnik direktora kriminalističke policije u Sloveniji Marjan Frank rekao je na konferenciji za novinare da je policija zaplijenila oko 35 kilograma narkotika, čija se vrijednost procjenjuje na pola miliona eura. Policija Kranja je, kako je zvanično saopšteno, tokom akcije zaplijenila je 2,5 kilograma konoplje, 1,5 kilogram amfetamina, pola kilograma heroina i nešto kokaina, dok je droge u manjim količinama zaplijenila i policija Kopra. Samo u Ljubljani konfiskovano je gotovog novca u vrijednosti od 35.000 eura.

Kriminalna grupa u alpskoj pokrajini Gorenjskoj bavila se preprodajom heroina i kanabisa iz Crne Gore u zapadnu Evropu, kao i oružja sa prostora bivše Jugoslavije u Francusku i Holandiju, gdje je prodavano za kokain i amfetamine. Ogranak kriminalne grupe u Ljubljani bavio se preprodajom kokaina, heroina i hašiša, dok je ogranak u Primorskom bio zadužen za preprodaju droge u regionu.

Za uhapšene se, prema pisanju slovenačkih medija, sumnja da su pripadali ,,vodećim ešalonima” kriminalnih organizacija u toj državi. Prema ANSA, gotovo svi osumnjičeni su građani Slovenije, porijeklom iz drugih republika nekadašnje Jugoslavije. Pomoćnik direktora Frank je kazao da su, pošto je procijenjeno da je operacija hapšenja visokorizična, u njoj učestvovali i pripadnici specijalnih snaga policije. Frank je naveo da će uporedo biti vođena i finansijska istraga. On je dodao da će biti zaplijenjena imovina osumnjičenih koja je kupljena od novca zarađenog na prodaji droge i oružja.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da Velibor Popović nije državljanin Srbije.

,,Popović je državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Beogradu”, rekao je Dačić. On je precizirao da Popović nema ni ličnu kartu Srbije, niti jedinstven matični broj u toj zemlji.

Popović je inače policiji Crne Gore poznat od ranije. Pripadnik je tzv. ,,beranskog klana”. Privođen je nakon ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, ali i nakon likvidacije direktora dnevnika Dan Duška Jovanovića.

Popović je bio je uhapšen 2006. u Beogradu po potjernici Interpola. Više zemalja je tada zatražilo njegovo izručenje, ali je on ostao da izdržava kaznu od godinu i po u Srbiji zbog „falsifikovanja novca, falsifikovanja isprava i neovlašćenog držanja, nošenja, izrade, razmjene ili prodaje vatrenog oružja, municije ili eksplozivne materije”. Naime, dvije godine ranije, u aprilu 2004, Popović je u Kragujevcu uhapšen sa dvojicom momaka iz tog grada i kod njih je nađen dokazni materijal koji ih je doveo u vezu sa tim krivičnim djelom.

Za Popovića su mnogi Beranci prvi put čuli januara 2002. kada se našao među kolovođama nemira na Badnji dan, zajedno sa svojim drugovima Vukom Vulevićem i Milanom Šćekićem Čilom. Popović je tada u nedostatku dokaza oslobođen optužbe za napad na policiju.

Nakon tih događaja i čuvenih badnjih nemira u Berane je navraćao rjeđe, i uglavnom je, kako se ispostavilo, boravio i ,,radio” u Srbiji.

Povezivan je i sa kriminalnim krugovima koji su se nešto kasnije dovodili u vezu sa ubistvom visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Popović je tada privođen više puta ,,zbog održavanja telefonskih veza sa pritvorenima za to teško krivično djelo”, ali preko toga njegova umiješanost u ovo djelo nije utvrđena.

Na sumnju da je umiješan, policiju je navelo njegovo odbijanje da dopusti da mu se u Beranama uzme DNK, što je kasnije učinjeno tek u Podgorici. Ispostavilo se, u stvari, da se Popović uzimanja DNK bojao zbog umiješanosti u neke međunarodne kriminalne radnje, pa i eventualna ubistva u inostranstvu.

Nakon puštanja iz zatvora u Beogradu u ljeto 2006. u Crnu Goru, koliko je poznato nije navraćao zbog neke kazne koja ga je ovdje, navodno, čekala za izdržavanje.

Njegovo ime u policijskim krugovima je poznato i u vezi sa napadom na novinara Tufika Softića, kojem je preko prijatelja i svojih kompanjona upućivao direktne prijetnje zbog tekstova u vezi sa njegovim kriminalnim djelovanjem i hapšenjem u Beogradu. Kada je Softić u novembru 2007. godine napadnut, veliki broj Popovićevih kompanjona u Beranama je priveden u policiju i saslušavan, ali i do danas nepoznat je ishod te istrage. Navodno je zbog toga i Popovića privodila policija u Beogradu po zamolnici kolega iz Crne Gore, i na tome se sve završilo.

Miloš Šćekić (33), koji je uhapšen u Škofjoj Loci, bio je vođa kriminalne grupe za Gorenjsku. On je, kako sumnja slovenačka policija, bio zadužen da rukovodi grupom od 30-ak osoba čiji je zadatak bio da krijumčare tovare skanka, koji je iz Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske, stizao u tu zemlju. Vjeruje se da je Šćekićeva grupa u Gorenjskoj imala ,,bunkere” gdje su skladištili skank, a potom krijumčarskim kanalima prebacivali drogu ka zemljama zapadne Evrope.

Mediji pišu da je Šćekić prije nekoliko godina povezivan i sa jednim pokušajem ubistva crnogorskog državljanina u Sloveniji. Inače, Šćekić se nalazi u evidenciji crnogorske policije koja je, prema medijima, imala podatke o njegovoj kriminalnoj djelatnosti, ali i povezanosti sa lokalnim kriminalcima. Kako tvrde iz slovenačke policije, ova grupa je bila prilično nasilna, i ,,dužnicima” nije praštala.

Ljubljanski dio grupe je predvodio Kučević, građanin Crne Gore, sa prijavom boravka u Ljubljani. Uhapšen je u jednom restoranu u glavnom gradu Slovenije. Njegova grupa bavila se švercom kokaina i hašiša. Početkom ove godine sumnja se da su organizovali krijumčarenje 4,1 kilogram kokaina iz Holandije u Italiju. Sumnja se i da su prošle godine određenu količinu kokaina i hašiša prošvercovali iz Španije, BiH i Holandije.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo