Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Iz šupljeg u prazno

Objavljeno prije

na

Vlada je još jednom, krajnje ozbiljno, najavila da će napraviti socijalne kartone. Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović i stalni predstavnik Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj Rastislav Vrbenski potpisali su sporazum o realizaciji projekta: „Socijalni karton – Informacioni sistem socijalnog staranja u Crnoj Gori (ISSS)”. Koštaće, rekli su, 1,27 miliona i biti završen do kraja jeseni 2014. Ministar Numanović je precizirao da će se projekat realizovati u fazama i da će se, za početak, raditi informacioni sistem socijalne zaštite, gdje će se obraditi svi korisnici socijalne i dječije zaštite. Napraviće, kaže, dobru informacionu vezu između ministarstva i centara za socijalni rad, ali i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Poreskom upravom, Upravom za nekretnine, Zavodom za zapošljavanje i Fondom penzijsko-invalidskog osiguranja.

,,Želimo da se na jednom mjestu obavi izrada svih podataka i da dosadašnje i potencijalne korisnike učinimo relaksiranim tako što će, ako daju samo ime i prezime, u toku jednog dana saznati imaju li pravo na socijalnu nadoknadu”, rekao je Numanović.

Impresivna je temeljitost ove vlasti. Ako projekat bude ostvaren po planu, socijalni kartoni biće gotovi u udarničkom roku od 14 godina. U novembru dvijehiljadite Vlada je prihvatila Odluku o obrazovanju Savjeta za realizaciju projekta ,,Socijalni karton”, koji će omogućiti efikasniju koordinaciju u oblikovanju tog dokumenta potrebnog zbog socijalnog stanja u Crnoj Gori. Dvije godine kasnije razmatrani su rezultati „pilot projekta” socijalnog kartona urađenog u danilovgradskoj opštini. U novembru 2007. Socijalno ekonomski savjet je podržao Vladu u subvencioniranju najsiromašnijih građana, uz obavezu izrade socijalno porodičnog kartona. To je bilo onda kad smo preživljavali prvi veliki strujni udar. I svaki put kad je postajalo jasno da običan svijet ne može da plati preskupu struju ili gorivo, slijedila je bajka o pomoći najugroženijima koje ćemo precizno prepoznati pomoću magičnog socijalnog kartona. Al’ kartona niđe biti neće.

U skladu sa gorepomenutom temeljitošću nadležni će sada informacioni sistem u kom će „obraditi” sve korisnike socijale raditi godinama. Socijalnu pomoć, prema podacima od pretprošle godine, u Crnoj Gori prima blizu 14 hiljada porodica, oko 42 hiljade ljudi.

Naivni su mislili da su i dosad postojali podaci o tome ko i zašto dobija pomoć i da evidencija nije ispisivana mastilom, na pergamentu.

Osim što će, dakle, imati podatke o onima o kojima ih je i do sada morala imati, Vlada će marljivo raditi i na prikupljanju informacija o ,,potencijalnim” korisnicima socijalne pomoći. Kako će da zna ko su – ne zna se. Ne zna se ni hoće li u ,,potencijalne” biti ubrojani učitelji, profesori, radnici iz zdravstva i svi ostali sa platom manjom od prosječne. Ili će svako od njih imati pravo da se, za početak, prijavi za predpristupne pregovore za status potencijalnog kandidata za korisnika socijalne pomoći.

Savez slobodnih sindikata je ocijenio da će se ovako zamišljen projekat socijalnog kartona pretvoriti u puki popis sirotinje u Crnoj Gori. ,,Za nas je taj projekat besmislen ukoliko se ne popiše imovina bogatih, jer cilj nije samo evidentirati ljude koji nemaju osnovnih uslova za život, već i one koji posjeduju natprosječni imetak za naše prilike, a koji nije adekvatno oporezovan”, piše u saopštenju SSCG.

Sindikat insistira da državne institucije obezbijede jasan uvid u ekonomsko-socijalno stanje svih građana. Smatraju da bi se na taj način otvorila mogućnost da Crna Gora, koja je po Ustavu država socijalne pravde, stvori sistemske uslove raspodjele bogatstva na mnogo pravedniji način. ,,Predstavljenim projektom najmoćniji sloj stanovništva potpuno je zaobiđen i na taj način zaštićen, što nije smisao i cilj izrade socijalnog kartona”.

Savršeno je jasno da ova vlast ne želi da sakupi podatke o tome kako se živi. Iz prostog razloga: većina ljudi živi – jedva.

Grubo procjenjujući, među ,,potencijalne” korisnike socijalne pomoći mogu se svrstati dvije trećine stanovnika Crne Gore.

Ovako. Oko sedamnaest hiljada ljudi radi u djelatnostima gdje je plata viša od 786 eura koliko je koštala potrošačka korpa za mart. Riječ je o zaposlenima u finansijskim djelatnostima, onima koji se bave poslovima sa nekretninama, vađenjem ruda i kamena i snabdijevanjem električnom energijom. Ako solidno plaćeni uposlenici imaju četvoročlane porodice, može se računati da među one koji pristojno žive spada oko 68 hiljada ljudi.

Dobro žive i funkcioneri. Prema podacima Komisije za sprječavanje sukoba interesa, javnih funkcionera u ovoj državi, 1. maja 2012. bilo je 3217. Zanimljivo je da taj broj iz mjeseca u mjesec raste. U aprilu 2012. bilo ih je 3191; u martu 3142; u februaru 3080. U januaru 2010. evidentirano je 2687 javnih funkcionera u Crnoj Gori. Napredak je očit, a nije teško dokučiti da svi oni, što platica, što upravni odbori i ostalo, preskoče prag preživljavanja. Neki višestruko.

Ako u prosjeku funkcionerske familije imaju po četiri člana, skoro trinaest hiljada žitelja Crne Gore na taj način obezbjeđuje relativno bezbrižnu egzistenciju.

Neka ima i deset hiljada uspješnih preduzetnika, uključujući i trgovce drogom i one koji su rasprodali đedovinu. Sa četvoročlanim porodicama to je 40 hiljada.

Kad se sve sabere, nešto preko 120 hiljada ljudi u ovoj zemlji živi dobro ili makar bez velike brige čeka prvi u mjesecu. Sve i ako još sto hiljada odnekud ima para, ostaje 400 hiljada ljudi koji ne mogu da sastave kraj s krajem.

Kad već neće da prebroji bogate, vlast bi mogla bar siromašne da prebroji ljudski. Ali neće. Oni koji sada primaju socijalnu pomoć nijesu siromašni, oni su korak iza siromaštva i gladi. Korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice, ako živi sam, ima na raspolaganju dva eura i deset centi dnevno. Dvočlana porodica dnevno može da potroši euro i 27 centi, tročlana euro i cent, četvoročlana devedeset i petočlana osamdeset centi dnevno. Sa tim se ne živi.

Uostalom, za evidenciju kakva je zamišljena ovakvim projektom izrade socijalnog kartona nije se morao trošiti toliki novac. Možda bi DPS za manje para ustupio sopstvenu evidenciju. Zahvaljujući predanom radu na terenu oni precizno znaju koje dvije babe u Šavniku primaju socijalnu pomoć i na koje oko neko treba da zažmuri kako ne bi vidio da jedna od baba može da pokosi koliko treba za jednu kravu. Zahvaljujući preciznom informacionom sistemu, babe znaju da žmurenje važi samo dok se glasa kako treba. Socijalni karton, dok je ove vlasti, biće šuplja priča.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo