Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVLJANSTVOM PROTIV NEPODOBNIH: ANB na braniku

Objavljeno prije

na

Iva Bajković, članica Glavnog odbora Pokreta za promjene, još čeka na crnogorsko državljanstvo. ,,Od 2012. godine pokušavam da izvadim sva potrebna dokumenta, da bih na kraju uspjela tek 2015. da kompletiram svoju dokumentaciju i predam na šalter MUP-a u Limenci. Rečeno mi je da 13.06.2016. dođem i raspitam se o odluci vezanoj za moja dokumenta. No, kako tada, tako ni do dana današnjeg nikakav odgovor nisam dobila”, kaže ona za Monitor.

Bajkovićeva je rođena u Beogradu, a nakon par godina porodica se seli u Budvu. Nakon školovanja u Crnoj Gori, par godina živi u Beogradu i u Crnu Goru se vraća 1995, kada se i udala. Od tada je u kontinuitetu stanovnica Crne Gore. Prvu ličnu kartu dobija 1997. Dvije godine ranije otvorila je i radnu knjižicu i imala uredno pravo glasa sve do referenduma 2006, kada je izbrisana iz biračkog spiska.

Ističe da joj ne pada na pamet da uzima ličnu kartu za strance iz prostog razloga – jer nije stranac u svojoj zemlji. Napominje da joj je pokojni otac bio crnogorski državljanin, kao i rođena sestra koja je rođena na Cetinju, a živi u Beogradu. Da apsurd bude veći, ona je unuka narodnog heroja Filipa Bajkovića, koji je 50-ih i 60-ih godina bio na čelu crnogorske Skupštine i bio predsjednik Republičkog izvršnog vijeća.

Ističe da njena familija na tlu Crne Gore obitava od 1560. godine, kada su se pojavili prvi pisani zapisi – a od 1600. su stalno nastanjeni u selu Građani, MZ Ljubotinj, opština Cetinje.

Bajkovićevoj je objašnjeno samo da su njena dokumenta u proceduri u ANB-u: ,,Kada sam se raspitivala dokle će trajati ta procedura – dobila sam odgovor da oko 11 000 neriješenih slučajeva čeka u fiokama ANB, i da oni nemaju kapaciteta sve da obrade”.

Zid ćutanja i traljave administracije je nešto sa čime se suočava Bajkovićeva ali i hiljade građana sa istim problemom. Važećim zakonom je predviđeno da crnogorsko državljanstvo prijemom stiče lice koje je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje pet godina.

Desetine hiljada građana Crne Gore zbog restriktivnih pravila ne mogu da regulišu boravak. Mnogim građanima su džabe decenije provedene u Crnoj Gori, do neophodnih dokumenata ne mogu doći.

,,Ne tražim ništa mimo zakona – već samo da ANB u eri digitalnih komunikacija zaposli bar još jednu osobu koja bi radila na ovoj papirologiji i time olakšala život brojnim građanima koji još uvijek čekaju na svoje papire ali i građanska prava”, kaže Bajkovićeva i naglašava da ima sve zakonske uslove da dobije državljanstvo.

,,Ne tražim nikakve privilegije u odnosu na moj porodični background, ali zaboli kada vidite da su Taksin Šinavatra i Mohamed Dahlan podobniji Crnogorci od vas. Posebno mi je zasmetalo kada sam vidjela da je i supruga hotelijera Žarka Radulovića dobila državljanstvo na osnovu preporuke Ministarstva turizma kao osoba od posebnog značaja za državu Crnu Goru”.

Praksa počasnog državljanstva kojima vlast čašćava uglavnom izabrane a manje zaslužne građane uvedena je odavno. Vlada je u maju prošle godine usvojila i program ekonomskog državljanstva kojim je predviđeno da se pasoš ponudi svima koji investiraju najmanje pola miliona eura. Ovaj program je imao pretpremijeru 2010, ali se tada odustalo od njega na zahtjev Evropske unije. Nedavno su iz Delegacije EU ponovo upozorili Vladu zbog ovog programa. Pomenuti Šinavatra, Nataniel Rotšild, Mohamed Dahlan, Petros Statis, Samih Saviris su neki od počasnih građana koji su dobili počasno, ekonomsko državljanstvo.

Zbog nemanja dokumenta građani koji su u ANB proceduri ne mogu da ostvare neka od osnovnih prava, kao što je na primjer dobijanje vozačke dozvole i ostalih neophodnih dokumenata. Mnogima su tragikomične sitacije kada nakon decenija života u Crnoj Gori moraju da izvade potvrdu o poznavanju crnogorskog jezika u kojoj je navedeno da imaju osnovno poznavanje jezika i da mogu da se sporazumijevam sa ljudima. Mnogi imaju problem i sa dobijanjem državljanstva za djecu u slučaju da jedan od roditelja nije državljanin, a djeca nijesu rođena u Crnoj Gori, ona godinama čekaju na dobijanje državljanstva, uz obavezu da se odreknu državljanstva druge države.

Neki od stručnjaka ističu da je neophodno da Crna Gora kao mala država zaštiti svoje interese ovakvom restriktivnom politikom dobijanja državljanstva. Kritičari tvrde da su restrikcije uvedene uglavnom zbog izbora, te da se zakon i ovdje primjenjuje selektivno. ,, Kada sam posljednji put išla do zgrade MUP-a srela sam dvije žene koje poznajem, a koje su iste godine kada i ja došle u Crnu Goru iz Banjaluke. Na pitanje otkud one tu i kojim dobrom, odgovorile su mi da su došle da pokupe svoje državljanstvo i da su napokon postale građanke Crne Gore. Što me dodatno tjera na razmišljanje – gdje ja to pobogu živim?”, svjedoči Bajkovićeva.

I dok se za jedne striktno primjenjuje zakon, za druge se ne poštuje ni rezidencijalni uslov koji je propisan izbornim zakonom. Pa su tako na posljednjim i svim prethodnim izborima glasali mnogi iz dijaspore koji u Crnoj Gori ne žive decenijama. Očigledno je da je od zakona sprešnije za koga glasaju.

DALIBOR TOMOVIĆ, ADVOKAT
Dugogodišnji sporovi, bez rješenja

Advokat Dalibor Tomović u okviru pravne pomoći Akcije za ljudska prava, angažovan je na zastupanju klijenata koji su dobili negativno mišljenje ANB-a u vezi sa sticanjem crnogorskog državljanstva. On za Monitor objašnjava da u praksi takvi slučajevi traju godinama i nalaze se na relaciji Ministarstvo unutrašnjih poslova – Upravni sud Crne Gore. ,,Sa jedne strane, MUP, kada odlučuje o državljanstvu obavezno je da traži mišljenje ANB-a u vezi sa postojanjem smetnji sa aspekta nacionalne bezbjednosti. Međutim, ANB u svojim mišljenjima ne navodi i ne obrazlaže smetnje na zahtjev MUP-a. Zakon o strancima je izričito propisivao da ANB nije dužna da mišljenje u vezi postojanja smetnji po nacionalnu bezbjednost obrazlaže, pa je ovaj model primijenjen i kada je u pitanju davanje mišljenja o postojanju smetnji za sticanje državljanstva”, navodi Tomović. Akcija za ljudska prava se u više navrata zalagala za izmjenu ovog zakonskog rješenja da MUP odbija zahtjeve stranaka samo na osnovu neobrazloženog negativnog izvještaja ANB-a, ali odredba da se razlozi u obrazloženju rešenja ne navode postoji i danas u Zakonu o strancima. ,,Zbog neobrazloženih mišljenja, rješenja MUP-a kojim se odbija prijem u crnogorsko državljanstvo, ne sadrže razloge u pogledu postojanja smetnji sa aspekta bezbjednosti i odbrane Crne Gore, u odnosu na tražioce državljanstva. Stranka u tim slučajevima je lišena mogućnosti da u postupku pred MUP-om suprotstavi argumente ako ne zna razlog zbog kojih je opasna po bezbjednost, zbog čega joj ostaje zaštita pred Upravnim sudom”, navodi Tomović. Posljedica ovakvog postupanja MUP-a i ANB-a je da je Upravni sud u više slučajeva poništavao ovakva rješenja MUP-a zato što stranci nije data mogućnost da učestvuje u postupku, jer nijesu dati valjani i jasni razlozi odluke o postojanju smetnji iz razloga nacionalne bezbjednosti i javnog poretka. Kao i zato što sud nije cijenio pravo na porodičan život utvrđen Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tomović objašnjava da u praksi MUP, tek nakon podnešenih urgencija Upravnom sudu, što traje nekoliko mjeseci, donosi novo rješenje u kojem se najčešće ne prihvataju obavezujući stavovi suda, u pogledu obaveze obrazlaganja smetnji po nacionalnu bezbjednost. Zbog navedenog Upravni sud poništava takva rješenja MUP-a i postupak vraća na početak, zbog čega imamo da postupci dobijanja državljanstva, kada ANB da negativno mišljenje o tražiocu državljanstva, traju godinama bez naznake kada mogu biti rješeni.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo