Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVLJANSTVOM PROTIV NEPODOBNIH: ANB na braniku

Objavljeno prije

na

Iva Bajković, članica Glavnog odbora Pokreta za promjene, još čeka na crnogorsko državljanstvo. ,,Od 2012. godine pokušavam da izvadim sva potrebna dokumenta, da bih na kraju uspjela tek 2015. da kompletiram svoju dokumentaciju i predam na šalter MUP-a u Limenci. Rečeno mi je da 13.06.2016. dođem i raspitam se o odluci vezanoj za moja dokumenta. No, kako tada, tako ni do dana današnjeg nikakav odgovor nisam dobila”, kaže ona za Monitor.

Bajkovićeva je rođena u Beogradu, a nakon par godina porodica se seli u Budvu. Nakon školovanja u Crnoj Gori, par godina živi u Beogradu i u Crnu Goru se vraća 1995, kada se i udala. Od tada je u kontinuitetu stanovnica Crne Gore. Prvu ličnu kartu dobija 1997. Dvije godine ranije otvorila je i radnu knjižicu i imala uredno pravo glasa sve do referenduma 2006, kada je izbrisana iz biračkog spiska.

Ističe da joj ne pada na pamet da uzima ličnu kartu za strance iz prostog razloga – jer nije stranac u svojoj zemlji. Napominje da joj je pokojni otac bio crnogorski državljanin, kao i rođena sestra koja je rođena na Cetinju, a živi u Beogradu. Da apsurd bude veći, ona je unuka narodnog heroja Filipa Bajkovića, koji je 50-ih i 60-ih godina bio na čelu crnogorske Skupštine i bio predsjednik Republičkog izvršnog vijeća.

Ističe da njena familija na tlu Crne Gore obitava od 1560. godine, kada su se pojavili prvi pisani zapisi – a od 1600. su stalno nastanjeni u selu Građani, MZ Ljubotinj, opština Cetinje.

Bajkovićevoj je objašnjeno samo da su njena dokumenta u proceduri u ANB-u: ,,Kada sam se raspitivala dokle će trajati ta procedura – dobila sam odgovor da oko 11 000 neriješenih slučajeva čeka u fiokama ANB, i da oni nemaju kapaciteta sve da obrade”.

Zid ćutanja i traljave administracije je nešto sa čime se suočava Bajkovićeva ali i hiljade građana sa istim problemom. Važećim zakonom je predviđeno da crnogorsko državljanstvo prijemom stiče lice koje je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje pet godina.

Desetine hiljada građana Crne Gore zbog restriktivnih pravila ne mogu da regulišu boravak. Mnogim građanima su džabe decenije provedene u Crnoj Gori, do neophodnih dokumenata ne mogu doći.

,,Ne tražim ništa mimo zakona – već samo da ANB u eri digitalnih komunikacija zaposli bar još jednu osobu koja bi radila na ovoj papirologiji i time olakšala život brojnim građanima koji još uvijek čekaju na svoje papire ali i građanska prava”, kaže Bajkovićeva i naglašava da ima sve zakonske uslove da dobije državljanstvo.

,,Ne tražim nikakve privilegije u odnosu na moj porodični background, ali zaboli kada vidite da su Taksin Šinavatra i Mohamed Dahlan podobniji Crnogorci od vas. Posebno mi je zasmetalo kada sam vidjela da je i supruga hotelijera Žarka Radulovića dobila državljanstvo na osnovu preporuke Ministarstva turizma kao osoba od posebnog značaja za državu Crnu Goru”.

Praksa počasnog državljanstva kojima vlast čašćava uglavnom izabrane a manje zaslužne građane uvedena je odavno. Vlada je u maju prošle godine usvojila i program ekonomskog državljanstva kojim je predviđeno da se pasoš ponudi svima koji investiraju najmanje pola miliona eura. Ovaj program je imao pretpremijeru 2010, ali se tada odustalo od njega na zahtjev Evropske unije. Nedavno su iz Delegacije EU ponovo upozorili Vladu zbog ovog programa. Pomenuti Šinavatra, Nataniel Rotšild, Mohamed Dahlan, Petros Statis, Samih Saviris su neki od počasnih građana koji su dobili počasno, ekonomsko državljanstvo.

Zbog nemanja dokumenta građani koji su u ANB proceduri ne mogu da ostvare neka od osnovnih prava, kao što je na primjer dobijanje vozačke dozvole i ostalih neophodnih dokumenata. Mnogima su tragikomične sitacije kada nakon decenija života u Crnoj Gori moraju da izvade potvrdu o poznavanju crnogorskog jezika u kojoj je navedeno da imaju osnovno poznavanje jezika i da mogu da se sporazumijevam sa ljudima. Mnogi imaju problem i sa dobijanjem državljanstva za djecu u slučaju da jedan od roditelja nije državljanin, a djeca nijesu rođena u Crnoj Gori, ona godinama čekaju na dobijanje državljanstva, uz obavezu da se odreknu državljanstva druge države.

Neki od stručnjaka ističu da je neophodno da Crna Gora kao mala država zaštiti svoje interese ovakvom restriktivnom politikom dobijanja državljanstva. Kritičari tvrde da su restrikcije uvedene uglavnom zbog izbora, te da se zakon i ovdje primjenjuje selektivno. ,, Kada sam posljednji put išla do zgrade MUP-a srela sam dvije žene koje poznajem, a koje su iste godine kada i ja došle u Crnu Goru iz Banjaluke. Na pitanje otkud one tu i kojim dobrom, odgovorile su mi da su došle da pokupe svoje državljanstvo i da su napokon postale građanke Crne Gore. Što me dodatno tjera na razmišljanje – gdje ja to pobogu živim?”, svjedoči Bajkovićeva.

I dok se za jedne striktno primjenjuje zakon, za druge se ne poštuje ni rezidencijalni uslov koji je propisan izbornim zakonom. Pa su tako na posljednjim i svim prethodnim izborima glasali mnogi iz dijaspore koji u Crnoj Gori ne žive decenijama. Očigledno je da je od zakona sprešnije za koga glasaju.

DALIBOR TOMOVIĆ, ADVOKAT
Dugogodišnji sporovi, bez rješenja

Advokat Dalibor Tomović u okviru pravne pomoći Akcije za ljudska prava, angažovan je na zastupanju klijenata koji su dobili negativno mišljenje ANB-a u vezi sa sticanjem crnogorskog državljanstva. On za Monitor objašnjava da u praksi takvi slučajevi traju godinama i nalaze se na relaciji Ministarstvo unutrašnjih poslova – Upravni sud Crne Gore. ,,Sa jedne strane, MUP, kada odlučuje o državljanstvu obavezno je da traži mišljenje ANB-a u vezi sa postojanjem smetnji sa aspekta nacionalne bezbjednosti. Međutim, ANB u svojim mišljenjima ne navodi i ne obrazlaže smetnje na zahtjev MUP-a. Zakon o strancima je izričito propisivao da ANB nije dužna da mišljenje u vezi postojanja smetnji po nacionalnu bezbjednost obrazlaže, pa je ovaj model primijenjen i kada je u pitanju davanje mišljenja o postojanju smetnji za sticanje državljanstva”, navodi Tomović. Akcija za ljudska prava se u više navrata zalagala za izmjenu ovog zakonskog rješenja da MUP odbija zahtjeve stranaka samo na osnovu neobrazloženog negativnog izvještaja ANB-a, ali odredba da se razlozi u obrazloženju rešenja ne navode postoji i danas u Zakonu o strancima. ,,Zbog neobrazloženih mišljenja, rješenja MUP-a kojim se odbija prijem u crnogorsko državljanstvo, ne sadrže razloge u pogledu postojanja smetnji sa aspekta bezbjednosti i odbrane Crne Gore, u odnosu na tražioce državljanstva. Stranka u tim slučajevima je lišena mogućnosti da u postupku pred MUP-om suprotstavi argumente ako ne zna razlog zbog kojih je opasna po bezbjednost, zbog čega joj ostaje zaštita pred Upravnim sudom”, navodi Tomović. Posljedica ovakvog postupanja MUP-a i ANB-a je da je Upravni sud u više slučajeva poništavao ovakva rješenja MUP-a zato što stranci nije data mogućnost da učestvuje u postupku, jer nijesu dati valjani i jasni razlozi odluke o postojanju smetnji iz razloga nacionalne bezbjednosti i javnog poretka. Kao i zato što sud nije cijenio pravo na porodičan život utvrđen Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tomović objašnjava da u praksi MUP, tek nakon podnešenih urgencija Upravnom sudu, što traje nekoliko mjeseci, donosi novo rješenje u kojem se najčešće ne prihvataju obavezujući stavovi suda, u pogledu obaveze obrazlaganja smetnji po nacionalnu bezbjednost. Zbog navedenog Upravni sud poništava takva rješenja MUP-a i postupak vraća na početak, zbog čega imamo da postupci dobijanja državljanstva, kada ANB da negativno mišljenje o tražiocu državljanstva, traju godinama bez naznake kada mogu biti rješeni.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo