Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE I POLITIKA: Napredak po sili zakona

Objavljeno prije

7 godina

na

draginja-vuksanovic

Nakon izbora 16. oktobra prošle godine u crnogorskom parlamentu i vladi ima nešto više žena nego ranije. Nešto više znači – i dalje malo.

Kad su se mandati podijelili i kad je određen broj izabranih podnio ostavke na poslanička mjesta jer su dobili funkcije u izvršnoj vlasti, mjesta u parlamentu zauzela su 62 muškarca i 19 žena. Zastupljenost žena u crnogorskom parlamentu sada iznosi 23,45 odsto. Još malo pa će polovinu stanovništva Crne Gore zastupati četvrtina predstavnica u parlamentu.

Demokratska partija socijalista među 36 poslanika ima deset žena. Demoktarski front ima 18 poslaničkih mjesta, četiri pripadaju ženama. Dva poslanička mandata pripala su ženama sa izborne liste „Velike koalicije Ključ” koja ukupno ima devet poslanika. Demokrate Crne Gore imaju osam poslanika, među kojima su dvije žene, dok je od četiri mandata Socijaldemokratske partije jedno pripalo ženi. Manjinske partije i Socijaldemokrate nemaju žena među predstavnicima naroda.

Predsjednik parlamenta je muškarac, dvojica potrpredsjednika takođe. I predsjednik vlade je muškarac. I trojica potpredsjednika. Od 19 ministarstava, četiri vode žene. Prethodna vlada je imala 17 ministarstava i tri ministarke tokom većine svog mandata.

U Skupštini Crne Gore, na kraju mandata prethodnog saziva, od 81 poslanika bilo je 15, odnosno 18.5 odsto žena. Tokom četvorogodišnjeg mandata tog saziva zastupljenost žena uglavnom je iznosila 17 procenata. Napredak u broju žena ostvaren je po sili zakona.

Obaveza da političke partije na izbornim listama imaju 30 odsto žena uvedena je 2011. godine. Tada je u crnogorskom parlamentu bilo svega 13,6 odsto žena. Za svaki korak kojim je ta brojka povećavana bilo je neophodno propisivati sve preciznije zakonske obaveze. Zakon je izigravan najprije tako što su ženama pripadala dna izbornih lista. Dobijale su mjesta sa kojih, svima je bilo jasno, ne postoji šansa da budu izabrane. Kad je precizirano da žene moraju zauzeti svako četvrto mjesto na izbornoj listi, pokazalo se da je neophodno spriječiti još jedan mehanizam za manipulaciju – onaj u kojem su žene podnosile ostavke na svoja mjesta koja su potom zauzimali muškarci.

Zakon o izboru odbornika i poslanika sada obavezuje partije da, u

cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, na izbornoj listi imaju najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. Ali, precizirano je i da „na izbornoj listi među svaka četiri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola”. Podnosilac izborne liste koji ne bude poštovao ovo pravilo biće pozvan da nedostatak ispravi, ako to ne uradi, piše u Zakonu, izborna komisija odbiće proglašenje izborne liste. Precizirano je i da upražnjeno mjesto poslanika manje zastupljenog pola popunjava ,,prvi sljedeći kandidat na izbornoj listi iz reda manje zastupljenog pola”.

Ostaje, naravno, pitanje – zašto isti zakon koji govori o 30 odsto zastupljenosti žena propisuje da će one dobiti svako četvrto mjesto na listi kad to jasno vodi zastupljenosti od jedne četvrtine koja je na kraju i skoro dostignuta. Jednostavno je: u parlamentu žene nijesu imale snage da se izbore za svako treće mjesto na listi. Takav predlog je dobio većinu u Odboru za rodnu ravnopravnost, ali ne i u plenumu.

Iako su Izmjene zakona, ipak, očigledno dovele do porasta zastupljenosti žena, Crna Gora i dalje zaostaje za zemljama u regionu. U Hrvatskom Saboru ima 25 odsto žena, u Narodnoj skupštini republike Srbije čine 33,6 procenata.

Sagovornice Monitora iz crnogorskog parlamenta smatraju da je broj žena u crnogorskom parlamentu i dalje premali.

,,Primjećuje se neznatan napredak u učešću žena u parlamentu, ali to je isključivo rezultat djelovanja propisanih kvota, a ne političke volje. Bilo je više nego očigledno da sve partije, prinuđene Zaknom, pribjegavaju pukom ispunjavaju kvotau. Malo partija se odlučilo da prvu ženu stave na poziciju prije Zakonom propisanog četvrtog mjesta na izbornoj listi”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta. Ona naglašava da je na listi pokreta za promjene, u okviru Fronta, bilo skoro pola žena i da je u okviri kvote PZP-a žena zauzimala treću poziciju.

Bošnjak primjećuje da su trenutno tri poslanice, odnosno 15,1 odsto na mjestima predsjednica skupštinskih odbora i ocjenjuije da se i po tome vidi nedostatak političke volje za ravnopravnim odnosom muškaraca i žena. ,,Takođe nemamo niti jednu ženu na potpredsjedničkom mjestu Parlamenta ili, ne daj bože, da je predsjednica parlamenta, što ponovo pokazuje nedostatak političke volje. Vidjećemo da li će novo rukovodstvo i dalje tretirati Odbor za rodnu ravnopravnost kao ‘siroče’ i hoće li , makar, njegovoj predsjednici dodijeliti kancelariju. I to govori o položaju žena. Sve se svodi na ispunjavanje norme, suštinski smo daleko od ravnopravnosti”, konstatuje Branka Bošnjak. Ona objašnjava da je standard u Savjetu Evrope sa 30 porastao na 40 odsto, a da smo mi još uvijek ispod 25 odsto žena u Skupštini.

Zdenka Popović, poslanica Demokrata Crne Gore, podsjeća da je od izmjena Izbornog zakona 2011. i uvođenja kvota od 30 odsto za žene na kandidacionim listama za lokalne i parlamentarne izbore, broj žena u Skupštini porastao sa 13,6 na 23,45 procenata. ,,Dakle, nema i dalje ništa od ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena, iako je to jedan od uslova demokratije u koju se svi zaklinjemo. Smatram da se sadašnja garnitura dugogodišnjih političara teško odlučuje da svoju fotelju prepusti ženi, pravdajući se stereotipima da smo mi i dalje tradicionalno društvo i da žena prevashodno mora biti stub porodice, a da je politika prljava i isključivo namijenjena muškarcima”, ocjenjuje Zdenka Popović.

Prema njenim riječima više žena na mjestima odlučivanja biće tek kada dođe do smjene generacija na političkoj sceni Crne Gore, jer je, kako kaže, nova generacija političara itekako svjesna uloge i značaja žena u crnogorskom društvu. ,,Žene moraju biti ravnopravne u svim oblastima života pa i u politici, naročito zbog sve većeg interesovanja žena da se aktivno uključe u politički zivot Crne Gore. Vrlo je važno da žene budu solidarne i pomažu jedna drugoj jer je to najlakši i najljepši put da se na valjan način pozicioniraju, prije svega u svojoj partiji, a onda i na kandidacionoj listi za odbornice i poslanice”, smatra Zdenka Popović.

Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije kaže kako ne odobrava kada se o učešću zena u političkom životu govori u brojkama i procentima – na primjer da ih mora biti 30 odsto na izbornim listama. „Žena ima sada više u parlamentu, nego u prošlim sazivima, što je dobar znak da polako izlazimo iz ‘procentualnih’ okvira. Ne smatram da ih je i dovoljno, posebno na pozicijama gdje se odlučuje. Neprihvatljivo je da u rukovodstvu Skupštine, ni u ovom, ni u prošlom sazivu nemamo nijednu ženu, barem na poziciji potpredsjednice, isto je i sa Vladom. Ne sjećam se da smo u istoriji Crne Gore imali ženu da se kandidovala za predśjednicu države”, kaže Draginja Vuksanović.

Vuksanović tvrdi da žena sa moralnim i profesionalnim kvalitetom ima sposobnost da se izbori sa svim izazovima. ,,Žena nije broj, žena nije procenat. Ovdje je riječ o ženi u Crnoj Gori. A, žena u Crnoj Gori umije, zna i može i hrabrija je od bilo kog muškarca, kada treba iznijeti na svojim plećima teret odgovornosti zbog važnih odluka. Bilo da je riječ o ženi domaćici, političarki ili onoj koja se bavi nekim drugim poslom ili pozivom”.

Nezaobilazna činjenica u priči o ženama u politici je i to da opozicija ne učestvuje u radu skupštine.

Zdenka Popović kaže da bojkot Parlamenta u kojem učestvuje i devet žena iz opozicionih partija baca novo svjetlo na dubinu političke krize u kojoj se nalazi Crna Gora. ,,Na taj način su pokazale zrelost, odgovornost, solidarnost i puno razumijevanje političkog kolapsa u koji smo kao društvo upali zbog tvrdoglavog stava vladajuće koalicije da sujetno vodi našu državu bez traženja kompromisa i dobrih rješenja”.

,,Moramo imati u vidu da skoro pola izabranih poslanika pa tako i poslanica bojkotuje Skupštinu. Opravdani bojkot zbog neregularnosti izbora i insceniranog državnog udara dovodi do toga da nemamo pravu sliku parlamenta niti se može govoriti o pravom predstavljanju građana, pa tako i žena”, kaže Branka Bošnjak. Ona smatra da je

teško iz ,,ove kompleksne i nezdrave političke situacije” izvući problem zastupljenosti žena i rodne ravnopravnosti i govoriti o njemu kad su bila suspendovana osnovna ljudska prava na slobodan izbor i fer izbore. ,,Žene su aktivne učesnice tih dešavanja, bilo da su na jednoj ili drugoj strani”, kaže Bošnjak.

Skupština Crne Gore trenutno funkcioniše uglavnom kao skup dizača ruku. Vlada predloži, parlament bespogovorno prihvati. U sjeni takve slike zasad ostaje broj ženskih ruku koje glasaju i ženskih glava koje nijesu tu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo