Povežite se sa nama

MONITORING

DRONIRANJE OPOZICIJE: Jesen saradnje

Objavljeno prije

na

vrijeme-je-reg-podgorica

Kao da računi dolaze na naplatu: jedna neuspjela postizborna koalicija (Podgorica), jedna podijeljena partija (Pozitivna), jedna prekinuta fudbalska utakmica (Srbija – Albanija) i mnogo repova: nacionalnih, socijalnih, ideoloških i ličnih koji se vuku za akterima ovdašnje političke scene. I eto DPSDP kako, ni od koga ometana, vedri i oblači našim životima. Uglavnom oblači.

Kuloarske priče o opozicionom jedinstvu koje će biti demonstrirano na antirežimskim protestima (verzirani su već spekulisali i sa navodnim datumom njihovog početka) zamijenile su javne prozivke i svađe. Na dobro poznate teme.

Neke su stvar borbi za liderstvo. Poput sve vatrenijih prepucavanja koja se u SNP-u vode između političkih štabova potencijalnih kandidata za novog predsjednika stranke. U igri su predsjednik partije Srđan Milić, potpredsjednik Aleksandar Damjanović i SNP-ova zvijezda u usponu Aleksa Bečić. Koplja se, trenutno, lome po pitanju koga bi Milo Đukanović volio da vidi na mjestu predsjednika SNP-a. A koga ne.

U (političkom) im komšiluku kao da gledamo nostalgičan povratak u 90-e. Predsjednik Pokreta za Pljevlja, koji se paralamentu vodi kao poslanik DF, Novica Stanić, ljekar, pozvao je prisutne na svečanosti njegove političke organizacije u Pljevljima da se ,,pomole za sve haške zatvorenike a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja”.

U medijskim izvještajima sa pljevaljske svečanosti nema podataka da li su prisutni evocirali uspomene na Šešeljevu liniju Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica, po kojoj se pružala zapadna granica tzv. velike Srbije. I na žrtve koje je ta priča donijela.

Praktično u isto vrijeme, vlast i njeni spin majstori sa zadovoljstvom su izvijestili kako je predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević na svom Tviter nalogu objavio: ,,Projekat Velike Albanije je ozbiljan nacionalni projekat svih Albanaca. Nijedan albanski političar u Crnoj Gori javno nije protiv.” Medojević dodatno objašnjava: ,,Albanci su ujedinjeni oko projekta Velike Albanije. Imaju ozbiljnu podršku dijaspore, sjajne odnose sa SAD i napreduju ka EU. Rade na duge staze”.

Strasti su se uzburkale, izostala je trezvena analiza činjenica, koje su inicirale čitavu priču.

Da krenemo od elementarnog. Ako nam ne smeta (a zapravo smo ponosni) kada na utakmicama reprezentacije Crne Gore vidimo transparente navijača iz Lovćenca ili Vrbasa, onda moramo razumjeti da Albanci iz Crne Gore navijaju za reprezentaciju Albanije.

Zaista ne treba imati rezumijevanja za navijače koji bi slavili prekid nekog sportskog događaja. Međutim, navijači reprezentacije Albanije imali su razloga da slave to što su se njihovi fudbaleri – živi i zdravi izvukli sa terena nekadašnjeg stadiona JNA. Incident na stadionu nijesu počeli u 40. minutu utakmice, kada se nad terenom pojavio neidnetifikovani leteći objekat sa transparentom/zastavom tzv. velike Albanije. Ili ćemo je pretvarati da su poklič ,,Ko ne skače taj je Šiptar”, vesela južnoslovenska navijačka poskočica? Krici “Ubij, ubij, ubij Šiptara”, valjda bi trebali biti stihovi neke svečane pjesme kojom se na Balkanu veliča sportski duh i viteško nadmetanje!? Dok su razbrajalica ,,Ubij, zakolji, da Šiptar ne postoji”, ubraja u navijačku mantru kojom se priziva milost fudbalskih bogova.

Ima još onih koji su spremni da posvjedoče kako se prva strofa ove recitacije (ona koja glasi: nož, žica, Srebrenica) posrećila našima 2005. kada smo u Beogradu (tada zajedno kao Srbija i Crna Gora) uz ove stihove i transparente pobijedili reprezentaciju BiH. I zašto, onda, ne zapitati otkud svi oni ivani bogdanovi, sa nacističkim tetovažama, nabildovanim mišićima, obimnim policijskim dosijeima i mjestom blizu terena.

Pitanje je koliko mladih birača danas zna da je Nebojša Medojević, prije četvrt vijeka, sa kolegama iz Studentskog foruma, u Podgorici organizovao prve antiratne mitinge. Dok je jedinstveni DPS naoružavao Srbe u Hrvatskoj i BiH (prema svjedočenju Novaka Kilibarde).

Zato je Medojeviću teško prebacivati nacionalnu ostrašćenost i netoleranciju. Ali, red je podsjetiti, na činjenice koje je smetnuo sa uma. Politička partija nosilac ideje o velikoj (tzv. pravoj) Albaniji na prošlogodišnjim izborima u Albaniji ostala je ispod propisanog cenzusa. Poslanik Dritan Abazović je prošle godine, praveći paralelu između Koča Danaja (lidera pokreta za pravu Albaniju) i Vojislava Šešelja, opominjao da ,,nacionalizmi takvog tipa nikad neće biti potpuno mrtvi, pa je pitanje koliko će biti marginalizovani”.

Abazović je tada iznio stav da su politički predstavnici Albanaca u Crnoj Gori ,,vrlo jasno određeni prema evropskoj budućnosti Crne Gore i koncentrisani na ono što je život u Crnoj Gori”. Kao što je i nakon pomenute utakmice koja je region vratila u vrijeme nacionalnih netrpeljivosti s kraja prošlog vijeka, upozorio na političke elite koje koriste takve događaje da bi sticali jeftine političke poene, ,,misleći da prave sebi kratkoročnu političku korist, a moraju biti svjesni da dugoročno prave štetu i sebi i čitavom društvu”.

Drugo je pitanje da li Abazoviće i sve one slične njemu (takozvanu tihu većinu) svi žele i mogu da čuju.

Prošlo je više od nedjelju dana kako su Abazović i Mladen Bojanić, nezavisni poslanici, nakon raskola u Pozitivnoj Crnoj Gori, razgovarali sa Miodragom Lekićem i Goranom Danilovićem o mogućnosti da im DF, kao vid tehničke podrške, ustupi jednog poslanika neophodnog za formiranje poslaničkog kluba. Naravno, novoformirani poslanički klub najviše bi koristi donio bivšim pozitivcima. Od njega bi, međutim, kroz formu skupštinskog rada (kolegijum, odbori, poslanička pitanja) koristi mogla imati kompletna opozicija.

,,Postoje tek mali izgledi da Demokratski front donese odluku da pozajmi poslanika bivšim funkcionerima Pozitivne Crne Gore”, izvijestio je početkom nedjelje Portal Analitika: ,,Protiv su Nova, PzP kao i politička grupacija Milana Kneževića. Razloga ima više ali tri su ključna: prvi – pozajmljivanjem poslanika DF bi indirektno priznao da ima veze sa raskolom u Pozitivnoj, zatim Abazović nije osudio albanski ekstremizam povampiren nakon utakmice Srbija – Albanija i autor je, po srpski narod skandalozne platforme Pozitivne nakon lokalnih izbora u Nikšiću kojom je zatraženo priznanje Kosova i otklon od Miloševićeve politike”.

Pošto su navodi Analitike ostali bez komentara, pokušali smo ih provjeriti ,,iz prve ruke”, kod Medojevića, Koče Pavlovića, Miodraga Lekića, Predraga Bulatovića, Andije Mandića i Slavena Radunovića. Od njih ni pisma ni razglednice.

Naravno, DF ima puno pravo da o tome suvereno odlučuje, i niko ne može da im zamjeri ma šta odlučili. Nije, međutim, to isključivo unutarpartijska stvar. Svaki potez koji vodi jačanju alternativnih kapaciteta opozicije otvara nadu za Crnu Goru. Svađe i problematične izjave kao dar s neba padaju Đukanoviću. Njemu bi, nakon svega, baš godila uloga zaštitnika manjina.

Nije red zaboraviti: na posljednjim izborima u Ulcinju gotovo polovina biračkog tijela glasala je za partije koje se označavaju kao građanske (DPS, Pozitivna, SDP, SNP). I valja nama pričuvati tu posebnost Crne Gore: ovdje mogu istim partijama pripadati i za iste partije glasati svi njeni narodi. Trebaće nam ta naša, drugačija priča.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo