Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNI STAV O ODLASKU LJEKARA: Neka idu đe im je bolje

Objavljeno prije

na

Osam ljekara najavilo je odlazak iz Kliničkog centra. Iz Ministarstva zdravlja kažu da pacijenti neće osjetiti njihov odlazak. O brojnim problemima u zdravstvu za Monitor govore predsjednici sindikata doktora i izabranih ljekara

 

Petoro ljekara napušta Klinički centar – hirurg Ranko Lazović, koji je tri decenije radio u najznačajnijoj zdravstvenoj ustanovi Crne Gore,  bivši direktor Klinike za bolesti srca, kardiolog Nebojša Bulatović, anesteziološkinja Ognjenka Šarenac, radiološkinje Sanja Čejović i Verica Stanišić.

Lazović, koji je jedan od najpoznatijih digestivnih hirurga u regionu i jedini radno aktivni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti iz oblasti medicine, Vijestima je potvrdio da je dao otkaz u KCCG i da će nastaviti da radi u privatnom sektoru. Prema pisanju Vijesti odlazak iz te ustanove najavilo je još troje ljekara.

Svako ide tamo gdje misli da će mu biti bolje – osvrnuo se na odliv ljekara iz KCCG takođe odlazeći ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. Prekorio je većinu ljekara koji odlaze kazavši da su vođeni ličnim interesom, te da su neki od njih slabili javno zdravstvo, praveći svoje privatne klinike: ,,Oni su radili dok su slabili javno zdravstvo i zdravstveni sistem Crne Gore, pravili su svoje privatno zdravstvo i to je jedna istina”, rekao je Šćekić. Ministar je poručio građanima da kadra neće nedostajati i da pacijenti neće osjetiti odlazak ljekara. Kako, nije objasnio.

Da je ovaj problem mnogo veći od ljutnje i nerealnih obećanja ministra, potvrđuju i sadašnje višemjesečne liste čekanja u KCCG. Prema ranijem istraživanju crnogorskog Instituta za javno zdravlje, Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara. Radio Slobodna Evropa krajem aprila ove godine objavio je da Crna Gora ima 2,76 ljekara na 1.000 stanovnika.

,,Ono što se ispostavlja mnogo važnijim od broja ljekara jeste način na koji koristimo naš kadar. Od toga zavisi kvalitet rada i kvalitet liječenja. Crna Gora, procjenjuje se da ima oko 35 ljekara na 10.000 stanovnika. Međutim, to je ukupan broj ljekara, ali ne i aktivan broj ljekara koji pružaju neposrednu zdravstvenu uslugu”, kaže za Monitor Milena Popović- Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine.

Ona kao problem navodi činjenicu da se kod nas decenijama neplanski vodi kadrovska politika što je dovelo do toga da su neke grane medicine u Crnoj Gori apsolutno deficitarne. ,,Crnoj Gori nedostaje pedijatara, anesteziologa, gastroenterologa, pulmologa itd. Takođe, suočavamo se sa problemom u distribuciji kadra. U centralnoj regiji broj ljekara je znatno veći nego na sjeveru ili jugu. Dobrom organizacijom rada, dobrim protokolima liječenja, dobrom edukacijom nekad se i sa manje kadra može postići bolji efekat i veći kvalitet nego sa većim brojem izvršilaca u nedostatku svega prethodno navedenog. Takođe, istakla bih i da za države sa snažnom preventivnom medicinom broj ljekara nije od tolikog značaja za dobru efektivnost zdravstvenog sistema. Sama edukacija stanovništva zdravim stilovima života značajno može doprinijeti boljoj većoj i boljoj efikasnosti zdravstvenog sistema”, kaže Popović-Samardžić.

Za bolju prevenciju i edukaciju potrebno je dodatno jačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Umjesto toga, ljekari iz domova zdravlja protestuju usljed smanjenja plata i preopterećenosti poslom.

Igor Ljutica, predsjednik Sindikata izabranih doktora smatra da projekcija Instituta za javno zdravlje o 150 nedostajućih ljekara nije precizna. ,,Može se govoriti i o većoj brojci. Nemamo tačnih projekcija po gradovima. Onda se naravno postavlja pitanje zasto nema podataka? Odgovor je zato što više od 10 godina nije bilo popisa na osnovu kojeg bi se konkretno znalo po gradovima koliko ljekara treba da bude zaposleno na dati broj stanovnika”, kaže Ljutica.

Iz Sindikata doktora medicine kažu da su prije tri godine prestali voditi statistiku odliva ljekarskog kadra. Prema njihovim podacima od 2015. do 2019. evidentirano je oko 200 ljekara koji su napustili državni zdravstveni sistem. Jedan dio je prešao u privatni sektor dok je drugi napustio Crnu Goru. Uzalud su se nadali da će državne institucije preuzeti vođenje statistike odliva zdravstvenog kadra.

Ljutica ističe da su izabrani ljekari zbog specifičnosti posla ograničeni kada je u pitanju rad u privatnim ustanovama i da su u potpunosti ,,narodni ljekari”. A i njih sve više nedostaje.

,,Prema podacima sa sajta Glavnog grada u Podgorici živi  187.000 stanovnika (podaci iz 2020.) i na tu cifru imamo 93 izabrana doktora za odrasle, koliko broji DZ Glavni grad. Mogao bi se steći utisak da je to skoro pa odgovarajuća brojka za regularan proces rada. Međutim, u ovom trenutku Glavnom gradu gravitira oko 260.000 stanovnika jer imamo i one koji su poslom iz drugih gradova vezani za Podgoricu, pa kada na to dodamo činjenicu da je od tih 93 funkcionalno oko 84 doktora u prosjeku (bolovanja, odmori) dobijamo situaciju da je samo u Glavnom gradu potebno još 23 ljekara kako bi se odvijao proces rada približno propisanim normama”, objašnjava Ljutica.

On ističe da svakom gradu u Crnoj Gori nedostaje ljekara u domovima zdravlja. Apostrofira Nikšić gdje je potrebno dvostruko više ljekara od broja koji trenutno iznosi proces rada. Slično je u DZ Tuzi gdje radi samo po jedan ljekar u smjeni, koji obavljaju posao koji bi trebalo da rade tri ili četiri ljekara. ,,DZ Herceg Novi trenutno doživljava najbolniji period u kojem dolazi do neracionalnih reformi na štetu pacijenata. Usljed  izmjena timova i izmještanja ljekara iz svojih ambulanti, stare i bolestne pacijente tjeraju da putuju po 10 kilometara kako bi došli do svog izabranog doktora kojeg ne žele da mijenjaju”, kaže Ljutica i dodaje da je u podgoričkom domu zdravlja četvrtina ljekara starija od 58 godina, u nikšićkom trećina, u Baru polovina…

,,Postoje brojna žarišta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja se, umjesto da se saniraju, stavljaju pod tepih ili prepuštaju nestručnim pojedincima na ‘liječenje”’, smatra Ljutica.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) trenutni prosjek broja ljekara u cijelom svijetu je 1,13 na 1000 stanovnika. SZO je nedavno objavila da će svijetu u narednih 10 godina nedostajati oko 4,3 miliona zdravstvenih radnika, ljekara i srednjeg medicinskog kadra. I pored dugogodišnjih upozorenja, u Crnoj Gori još ne postoji plan kako se suočiti sa trenutnom i krizom manjka zdravstvenog kadra koji nas tek očekuje.

,,Ne postoji jasan plan. Nažalost, na suštinski način se ne bavimo ovim pitanjem već više stihijski i kroz PR poruke. Više puta sam naglasila da ne radimo analize koje mogu pomoći u boljem vođenju kadrovske politike koja bi bila odraz potreba stanovništva za zdravstvenim uslugama. U našim istraživanjima o najčešćim razlozima nezadovoljstva i odlaska iz državnog zdravstvenog sistema pored tada niskih zarada najčešće se navodi loša organizacija rada, nedostatak protokola liječenja, nemogućnost napredovanja i dodatne edukacije. To su primjedbe na koje se trebaju donosioci odluka osvrnuti prilikom izrade planova razvoja zdravstvenog sistema”, poručuje Popović-Samardžić.

Bojazan da uskoro neće imati ko da liječi stanovništvo, iznosi Ljutica. ,,Mladi ljekari izbjegavaju domove zdravlja jer im je izuzetno stresno da rade u ustanovama gdje se ne poštuju normative usljed pritiska koji su nametnuli sistem i donosioci odluka u njemu prethodnih godina. Isto tako nije ni privlačna činjenica da za razliku od svojih kolega u drugim ustanovama nemaju plaćeno dežurstvo. Takođe treba stimulisati ljekare ojačavanjem započete reforme od prije 20 godina, a ne vraćanjem primarne zdravstvene zaštite jednu deceniju unazad. Posebno odluke sprovedene tokom ove godine poput bezuslovno registrovanje  pacijenata do 2000, ukidanja kapitacija i usluga, mogu se smatrati fatalnim po primarno zdravstvo i ljudske resurse u njoj”, iznosi Ljutica.

U KCCG ih za sada ne brine odlazak osam eminentnih stručnjaka. Kažu da su od početka godine zaposlili sedam ljekara koji su došli iz privatnog ili javnog sektora. Istakli su i da će uskoro raspisati konkurs za preko 40 novih specijalizacija.

Na pitanje kako bi se kriza mogla riješiti Ljutica kaže da je ,,plan lako napraviti tamo gdje postoji dobra volja i gdje su implementirani ljudi iz struke direktno sa terena. Međutim kod nas je prisutan trend loše zdravstvene politike prema ljekarima a samim time i prema pacijentu i kompletnom sistemu. Izabrani ljekar jeste primordijalna ćelija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti a bez zdrave ćelije nema ni zdravog tkiva, odnosno sistema”.

Da je veliki problem u lošem rukovođenju zdravstvom, smatra i Popović-Samardžić: ,,Zloupotrebi državnih resursa u partijske svrhe koje za posljedicu ima neplansko zapošljavanje. Izostaje i rješavanje dugogodišnjih problema kao što su integracija privatnog i državnog zdravstva kroz jedinstveni informacioni sistem, kontrola potrošnje, kontrola kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga, neplanska edukacija kadra itd. Razvoju strateških dokumenata mora da prethodi unapređenje kvaliteta podataka kojima raspolažemo. Ne smiju se zanemariti ni zloupotrebe javnih nabavki rad ostvarivanja interesa pojedinaca što značajno slabi naš zdravstveni sistem”.

I dok ljekari navode brojne probleme u zdravstvu, o kojima najbolje svjedoči veliki broj nezadovoljnih pacijenata, ministar stalno ponavlja i nabija ljekarima na nos povećanje plata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo