DRUŠTVO
MARIO MILOŠEVIĆ – ZATVOR, SLOBODA, ZATVOR: Tri i po godine bez presude

Podgorički Viši sud pustio je na slobodu Maria Miloševića, osumnjičenog za ubistvo Radomira Đuričkovića, nakon čega je uhapšen zbog sumnji za drugo ubistvo
Troipogodišnja drama oko suđenja Mariu Miloševiću nastavlja se u formi novog tužilačkog procesa. Milošević, optužen za ubistvo Radomira Đuričkovića, od 2020. godine čeka presudu podgoričkog Višeg suda. Kako tri godine nakon podizanja optužnice nema prvostepene presude, stekao se zakonski uslov za ukidanje pritvora.
Međutim, malo nakon što je Milošević prošao kapiju spuškog zatvora, uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Ispostavilo se da je ovog puta uhapšen zbog sumnje da je ubio Miodraga Krušića, vlasnika diskoteke Beagle, povezivanim sa takozvanim „škaljarskim klanom“. Sudija za istragu mu je odredio pritvor do 30 dana, čime je Milošević is sudskog uplivao u još jedan tužilački proces protiv njega.
“Nakon saslušanja osumnjičenog M.M., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo oštećenog M.K. i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, specijalna tužiteljka je donijela rješenje o njegovom zadržavanju do 72 časa, od sata lišenja slobode”, saopštio je državni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Kruščić je ubijen za stolom jednog podgoričkog lokala, 21. maja 2018. godine. Uprava policije i podgoričko Više tužilaštvo, 19. februara 2019. godine pred novinarima su saopštili da su ravijetlili njegovo ubistvo.
Milošević je prvobitno optužen da je direktni izvršilac ubistva Radomira Đuričkovića na Cetinju, a osim njega, okrivljeni su i Igor Mašanović i Vukan Vujačić. Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni su za 2.100 eura kupili vozilo “reno megan” koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. U tom trenutku, okrivljeni Milošević je ispalio dva metka u pravcu Đuričkovića, koji je dan kasnije podlegao povredama. Miloševića su uhapsili na Kosovu i izručili ga Crnoj Gori.
Ponovno hapšenje, međutim, nije prva kontroverza koja prati suđenje Miloševiću i njegov boravak iza rešetaka. Otkad se našao iza rešetaka navodnog ubicu za račun „kavačkog klana“ više puta su pratili novi incidenti sa zakonom.
Na početku njegovog boravka u zatvoru, nakon izručenja, zatvoreniku Lazaru Nedoviću slomljena je vilica, jer je, navodno, želio da progovori pred istražiteljima. Policija je ispitivala da li su ga pretukli cimeri Mario Milošević, Goran Vukčević i Davor Avdić. Svi su negirali da je došlo do tuče, dok je i sam Nedović svjedočio da je pao i slomio vilicu.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović podnijela je 2021. godine krivičnu prijavu protiv Miloševića za ugrožavanje bezbjednosti. U prijavi je navela da je osumnjičeni za ubistvo Kruščića uputio ozbiljne prijetnje i pokušao da je zastraši i diskredituje, jer se u pismu koje joj je dostavila Miloševićeva advokatica Natalija Karadžić, nalazi i informacija o tome gdje novinarka stanuje, a koja nije javna. Osnovna državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević, odbacila je krivičnu prijavu novinarke.
Bivši načelnik istražnog zatvora Predrag Spasojević prijavio je policiji da mu je Milošević prijetio smrću. Tu je informaciju saopštio javnosti nakon što mu je u dvorište kuće bačena bomba. Spasojević je za bombu u njegovom dvorištu optužio Miloševića. Tvrdi da je zatvorenika isprovociralo to što je, po njegovom nalogu, iz kolektivne sobe premješten u jednokrevetnu. Osnovno tužilaštvo je na kraju optužilo Miloševića zbog ugrožavanja bezbjednosti Spasojevića.
Tu , pak, nisu zaustavljene prijetnje Miloševića drugim osobama. Odlazeći premijer Dritan Abazović saopštio je ranije da osumnjičeni za dva ubistva u zatvoru prijeti njegovom bivšem saradniku i direktoru Uprave poreza i carina Radu Miloševiću. Međutim, iako su zatvorski stražari čuli galamu, obojica su negirali prijetnje.
Poseban incident vezan je za– Nataliju Karadžić Perković advokaticu Marija Miloševića. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Karadžić Perković u januaru nakon zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da se utvrdi da li u Skaj komunikaciji Milošević i ta advokatica dogovaraju pružanje lažnog alibija.
Ti spisi predati su kao dokaz u sudskom postupku protiv Miloševića, Igora Mašanovića i Vukana Vujačića. Tada je objašnjeno da su im spisi dostavljeni kako bi ocijenili da li su u radnjama Natalije Karadžić Perković i drugih osoba, ostvarena obilježja nekog od krivičnih djela koja su u njihovoj nadležnosti. Nakon informacije o mogućim nezakonitostima u njenom djelovanju, Natalija Karadžić Perković nije se pojavila na nekoliko glavnih pretresa nakon čega je Miloševiću postavljen branilac po službenoj dužnosti, a potom i po izboru.
Iz dokumenata Europola zaključuje se da je advokatica tokom 2020. godine koristila nalog Miloševićeve supruge u kriptovanoj telefonskoj komunikaciji. Tim povodom odlazila je i na Kosovo, gdje je, kako piše, usaglašavala izjave sa plaćenim svjedocima koje je prethodno obezbijedio jedan od šefova kavačkog kriminalnog klana Slobodan Kašćelan, čiji zadatak je bio da lažno potvrde da je Milošević večerao sa njima u Gračanici u noći ubistva Đuričkovića.
Iako je Milošević po drugom osnovu zadržan u zatvoru, crnogorsko sudstvo je i neke opasne kriminalce puštalo na slobodu od kojih su mnogi kasnije pobjegli iz zemlje. Takav primjer je vođe „škaljarskog klana“ Jovana Vukotića, koji je kasnije ubijen u Turskoj. Na slobodu su se nakon hapšenja našli i drugi šefovi klanova poput Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i drugih. Tužilaštvo je ovog puta odlučilo da ne dopusti dvostrukom ubici da šeta slobodno.
Sportista koji je krenuo krivim putem
Mario Milošević, bivši karatista Budućnosti, više od dvadeset godina punio je stupce crne hronike. Prije više od dvadeset godina uhapšen je zbog ubistva Podgoričanina Andrije Mijovića (24) u Budvi, na šetalištu koje je bilo puno turista. Zbog tog ubistva proveo je šest godina u zatvoru. Tada je teško ranio sugrađanina Aleksandra Bokana.
Bio je osumnjičen i za otmicu dvojice švedskih državljana u namjeri da od njih iznudi 250.000 eura. Hapšen je i zbog sumnje da je na Bulevaru Ivana Crnojevića pokušao da ubije Iliju Popovića. Milošević je tada, nakon kraće prepirke, u Popovića ispalio tri hica iz pištolja i pobjegao. Meci su ga pogodili u noge.
U oktobru 2015. godine godine hapšen je zbog sumnje da je u Siti pabu u centru Podgorice pretukao sugrađanina Đorđa Milačića. Milošević je drškom pištolja udario Milačića ispod oka.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Rupa pravde