Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPASAN HEMIJSKI OTPAD PRIJETI U UGAŠENIM FABRIKAMA: Gdje je još 200 tona otrova

Objavljeno prije

na

Šef pregovaračke grupe za Poglavlje 27, Milan Gazdić, podsjetio je ovih dana da je Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine uništila 85 tona opasnih hemijskih materija, i istovremeno potvrdio da u Crnoj Gori postoji još 200 tona sličnih meterija. Bez detalja o tome gdje i kako se čuvaju

 

Kada je nedavno izbio požar u napuštenim objektima bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, crni i gusti dim uplašio je lokalno stanovništvo. Šta gori, pitali su se. Sadašnji vlasnik je Službi zaštite prijavio da su u skladištima bila burad sa bitumenom, ali to nije u potpunosti otklonilo sumnju da možda nisu gorjele i neke druge opasne matirije, koje su se nekada koristile  i skladištile u ovoj kompaniji.

Šef pregovaračke grupe za Poglavlje 27, Milan Gazdić, podsjetio je ovih dana da je Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine uništila 85 tona opasnih hemijskih materija, i istovremeno potvrdio da u Crnoj Gori postoji još 200 tona sličnih meterija. „Procjena je da u Crnoj Gori imamo još oko 200 tona tih hemikalija. Pripremamo jedan projekat, nadam se da ćemo uspjeti i to da riješimo“, izjavio je Gazdić za agenciju Mina.

Gazdić nije precizirao gdje se i u kojim gradovima, odnosno na kojim lokacijama, nalazi preostalih dvjesta tona opasnih hemijskih materija.

Opravdano se postavlja se i pitanje da li je otrova samo toliko? Ni za ovih 85 tona, čijim uništenjem se vlasti sada hvale, a koje su uništene prošle godine u magacinima nekadašnje beranske fabrike za preradu kože Polimka,  u početku se nije vjerovalo da uopšte postoje. Tek poslije medijskih pritisaka i upozorenja mještana beranskih naselja koja su najbliža napuštenim fabrikama i magacinima, ustanovilo se da zaista postoje. Ali se tvrdilo da ih je duplo manje.

“Iako je inspekcijskim nalazom na lokaciji bivše fabrike za preradu kože Kips Polimka AD Berane konstatovano 38.270 kilograma otpadnih hemikalija kojima je istekao rok trajanja i koje su opasne za okolinu, na dan njihovog pretovara pojavilo se 85 tona, ili više nego duplo”,  naveli su tada iz Agencije. Pojavilo se?

Agencija za zaštitu životne sredine, kako je saopšteno, sagledavajući ozbiljnost zatečene situacije i opasnost od daljeg neadekvatnog skladištenja supstanci koje su bila prijetnja zdravlju ljudi, riješila je problem uklanjanjem hemikalija u partnerstvu sa Hemosanom iz Bara. “Hemosan je uklonio oko 85 tona opasnih hemikalija. Intervencija koja bi koštala državu, prema procjenama ovog preduzeća, oko 350.000 eura, ovaj put je urađena kao donacija saniranju još jednog ekološkog problema u državi”, saopšteno je.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine tada su naglasili i da su podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica koje je odgovorno za dupliranje količine opasnih hemikalija u skladištu ove fabrike, ali već više od godinu nakon toga, nema informacija šta je bilo sa tom krivičnom prijavom. Ni da li se bilo ko njome pozabavio na adekvaatan način.

Mještani beranskih naselja koja se nalaze najbliže nekadašnjoj industrijskoj zoni Rudeš, godinama unazad traže od nadležnih da što hitnije preduzmu mjere za uklanjanje opasnih hemikalija koje se skoro petnaest godina nalaze u krugu bivše fabrike kože. Oni su još tada tvrdili da se u Polimkinim objektima i dalje nalazi više od pedeset tona zapaljivih i otrovnih materija koje su korišćene u procesu prerade i štavljenja kože i naglašavali  da je krajnje začuđujuće što opasne hemikalije i pored brojnih upozorenja niko i ne pokušava da ukloni sa prostora gdje svakodnevno cirkuliše veliki broj ljudi, i ako se zna da se radi o supstancama koje mogu da izazovu ekološku katastrofu neslućenih razmjera.

Dok su iz kompanije KIPS, koja je prije deceniju i po privatizovala fabriku za preradu kože Polimka u Beranama, tvrdili da su hemikalije i otrovi na sigurnom, stanovnici susjednih naselja i neki od bivših radnika nisu mislili tako. “Godinama se priča da su u krugu Polimke nakon njenog zatvaranja ostale tone i tone otrovnih i zapaljivih materijala. U saznanju smo da su u skloništima ostale i velike količine boja i lakova, razređivača, kao i drugih otrovnih materijala, poput sumporne, mravlje i sirćetne kiseline”, pričali su neki od mještana obližnjeg naselja Budimlja.

Isto se moglo čuti i od bivših radnika Polimke, koji navode da su stručne ekipe morale da istraže cijeli prostor koji je pripadao bivšoj fabrici i da odstrane sve ono što bi moglo negativno da utiče na zdravlje ljudi. “Hemikalije su bile upakovane u plastične bačve, podložne isparavanju”, upozoravao je nekadašnji sindikalni lider u ovoj kompaniji Dušan Veljić. Prema njegovim riječima, opasnost je uvećavala činjenica da se radilo se o kisjelinama, bojama, lakovima i razređivačima koji su pri maloj nepažnji mogli da planu i izazovu eksploziju.

Iz KIPS-a su poručili da su oni postupili po nalogu inspekcije iz marta 2009. godine, da su izvršili sakupljanje hemikalija iz proizvodnih pogona i da su ih uskladištili u betonskom skladištu. Tvrdili su da se to skladište nalazi pod stalnim nadzorom Ekološke inspekcije i da nema nikakvog razloga za bilo kakvu paniku.

Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine je utvrdila da je tih opasnih hemijskih materijala u Polimci bilo više nego duplo. Monitor je mnogo prije nego što je to sada Gazdić potvrdio, pisao o tome da Polimka nije jedino mjesto gdje ima opasnih hemijskih materija i ukazao na moguće lokacije u Beranama i na sjeveru države. U tom kontekstu je pomenuta i bivša fabrika celuloze i papira, ali je nakon toga vlasnik preostale imovine ove kompanije kazao da u magacinima i krugu te fabrike takvih materija nema.

Nedavno se saznalo da su vlasnici fabrike celuloze i papira bili braća Dobrosav i Dragoslav Bojović, andrijevički biznismeni u Beogradu, i da su za pola jedne akcije Energoprojekta, da bi postali većinski vlasnici tog građevinskog brenda, prodali trećem biznismeni iz Berana svih 26 hektara zemljišta i sve napuštene hale i objekte nekadašnje beranske fabrike, iz kojih ovaj izvlači sirovinu za reciklažu.

Nakon požara koji se dogodio, gustog i crnog dima, kao i neugodnog mirisa koji se te noći širio čitavim gradom, ostala je sumnja u to čega sve ima u magacinima ove i drugih fabrika. Ako je zaista kako je i prijavljeno, postavlja se pitanje otkuda bitumen u magacinima fabrike papira. Na društevnim mrežama se nakon požara u nekadašnjoj fabrici celuloze i papira pisalo kako bi Agencija za zaštitu životne sredine morala da utvrdi šta je gorjelo u Beranama, ali nije poznato da je to učinjeno. Vjerovatno i da nije.

Kada je potvrdio da postoji još 200 tona opasne hemije u Crnoj Gori, šef pregovaračkog tima Crne Gore sa EU za poglavlje 27, Milan Gazdić, morao je precizirati koje su to materije, koliko su opasne, i ono što je najbitnije, u kojim gradovima i na kojim lokacijama se nalaze. I ko može znati da se dvjesta tona kasnije neće duplirati, kao onih 38 što se pretvorilo u 85.

U Beranama se odmah pored bivših fabrika za preradu kože, kao i fabrike za proizvodnju papira, danas nalaze velika izbjeglička naselja sa hiljadama žitelja. I druga velika prigradska naselja, poput Budimlje i Beransela, proširena su do granica nekadašnjih poslovnih krugova ovih kompanija. Uostalom, toga dana se moglo i vidjeti i osjetiti da dim i neprijatna isparenja atmosferska strujanja daleko odnose, i da u takvim situacijama čitav grad može biti ugrožen.

Da se ne bi nagađalo gdje se nalazi opasni hemijski otpad, Agencija za zaštitu životne sredine je dužna da to saopšti. Malo je reći kako je interes javnosti da se takva informacija zna.

                                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo