Povežite se sa nama

FOKUS

Dužnički cunami

Objavljeno prije

na

recesija3
Zemljama centralne i jugoistočne Evrope, a među njima i Crnoj Gori, predstoji nastup na glavnoj pozornici globalne ekonomske krize, najavljuju evropski analitičari. Uzalud su se zvaničnici tranzicionih država, sve do pred kraj prošle godine, hrabrili kako će zahvaljujući ekonomskoj zaostalosti kriza samo okrznuti ili čak zaobići ovaj prostor. Sva je prilika da će biti suprotno. Dugovi teški 1.500 milijardi dolara dospijevaju za naplatu. Treba ih vraćati, na račun posustale ekonomije i uz prijetnju narastujućih socijalnih problema.

UPOZORENJA: Nobelovac Džozef Stiglic je, krajem prošle godine, upozorio da je globalna finansijska kriza počela u centru, u Sjedinjenim Američkim Državama, ,,ali će periferija biti najviše pogođena jer će trpjeti izvoz i strane direktne investicije”. Pokazalo se da je bio u pravu.

,,Zemlje Balkana putuju prema recesiji iako su njihovi političari posljednjih mjeseci uvjeravali javnost da će globalna kriza slabije uticati na region zbog zaostalih ekonomija”, kaže Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je već pružio izdašnu finansijsku pomoć Letoniji, Mađarskoj i Ukrajini. Svoj dio ,,ljutog lijeka za ljute rane” nestrpljivo čekaju Rumunija, Bugarska i Srbija. Vlada Crne Gore, poput zvaničnika susjedne Hrvatske, još odbija da zakuca na vrata MMF-a nadajući se da će neophodna novčana pomoć stići sa neke druge, manje zahtijevne, strane.

Dok ovdašnji ekonomisti stidljivo opominju finansijske vlasti da bi trebali započeti razgovore sa MMF-om, u Zagrebu zvoni na uzbunu. ,,Izbor je sporazum sa MMF-om ili stečaj države”, kaže Slavko Kulić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta dajući dijagnozu koja bi se, i doslovno, mogla prenijeti na Crnu Goru: ,,Naši problemi se još prikrivaju. Kod nas nije riječ o finansijskoj ili privrednoj krizi, nego o krizi načina proizvodnje na dug, odnosno na tuđoj moći. U stanju smo eutanazije jer nam se uskraćuje ta tuđa moć”. Kulić upozorava da je i sam MMF u problemima da odgovori na sve brojnije zahtijeve za finansijsku pomoć. ,,Kad mi dođemo na red već ćemo biti mrtvi”, zaključuje.

POGREŠNE PROCJENE: U Podgorici – tišina. Đukanovićeva Vlada, valjda, očekuje da će nas kriza zaobići ako se pravimo da je ne vidimo. Ili je ekonomske nedaće nadvladao lični politički interes. Crna Gora se nalazi u izbornoj kampanji. I kako, na primjer, glasačima objasniti da se Igor Lukšić, ministar finansija i odnedavno potpredsjednik Vlade zimus žestoko prevario u ocjeni da je ,,crnogorska ekonomija u prethodnom periodu kvalitetno restrukturirana što joj omogućava da se odupre eksternim šokovima”. Lukšuć je, uoči Nove godine, branio predloženi budžet kao ,,domaćinski” optimistički najavljivao rast BDP od pet odsto i tvrdio da će Vlada obećano ,,realizovati uprkos krizi”.

Nepuna dva mjeseca kasnije, Lukšić nas obavještava kako se računice o rastu BDP-a od pet posto bile pogrešne. ,,Mislim da je realno govoriti u ovom trenutku da će on biti niži od toga procenta, i mi ćemo biti u situaciji da moramo korigovati budžetsku potrošnju”. Prelazi se na rezervni plan – prošlogodišnje projekcije međunarodnih finansijskih institucija koje su Crnoj Gori predviđale privredni rast od dva do 2,5 odsto. One su, međutim, već zastarjele.

Sredinom prošle nedjelje, Lukšić konačno obavještava da Vlada razmatra rezervni, rezervni plan. Prema njemu, ovogodišnji BDP će biti približno jednak, ili čak niži od prošlogodišnjeg. Proglašene su i mjere štednje – Vlada neće kupoviti nove automobile i glasove, otvarajući nova radna mjesta u državnoj upravi. Skresaće se i troškovi za reprezentaciju i putovanja…

,,Ključni cilj ovih mjera, koje su oročene do 30. juna, je predupređivanje posljedica globalne ekonomske krize i prilagođavanje budžetske potrošnje izmijenjenim uslovima poslovanja”, obznanio je ministar. Maternjim jezikom – to znači da Vlada ima probleme sa prikupljanjem novca. Budžetski prihodi od početka godine manji su za 20 do 25 odsto u odnosu na decembarski plan. Lukšić priznaje problem ali tvrdi da usvojene mjere, ipak, nijesu najava rebalansa budžeta. Tu će priču koalicija DPS – SDP ostaviti za vrijeme poslije izbora. Jer aktuelni ekonomski pokazatelji najavljuju mjere koje neće biti samo kozmetičke prirode.

Vlast je podsticala domaće i strane biznismene da se zadužuju u ovdašnjim bankama i sumnjivim projektima guraju statističke pokazatelje. Nije se gledala ekonomska opravdanost već glamuroznost i što veći iznos obećanih investicija. Kada su presušili krediti – stao je i posao. Probrani biznismeni sada ne mogu da vraćaju dugove. Nezvanično, prvi ešalon, u kome je 17 kreditno najzaduženijih crnogorskih privrednika, bankama duguje 1,1 milijardu eura!

IMA LI LIJEKA: Bankama prijeti nelikvidnost. U sve većim problemima je i stanovništvo. Pomoći nema. Državni plan pomoći mnogo je bogatiji na papiru nego u stvarnosti. ,,Do sada je za upravljanje krizom rezervisano oko 650 miliona eura (200 miliona državnih rezervi, 300 obaveznih rezervi banaka i oko 150 miliona očekivanih od prodaje akcija Elektroprivrede) što čini oko 22 odsto BDP”, računa profesor Milenko Popović. ,,Izgleda da ni to neće biti dovoljno pa se već uveliko radi na aranžmanu za kredit od 150 miliona eura, a nagoveštava se i mogućnost zaduživanja kod MMF-a. Poređenja radi, zemlje EU su do sada izdvojile tek oko dva a SAD oko šest odsto bruto domaćeg proizvoda”.

jozef-stiglitzTo može da znači i da je naša Vlada a, kao što tvrdi, napravila jedan od najboljih evropskih programa sučeljavanja sa krizom. Ali i to da su zvaničnici Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore, na osnovu podataka koje kriju od javnosti, uvidjelu prave dimenzije predstojećih nevolja. A oni su, sudeći prema opredijeljenim sredstvima – ogromni.

Iz Vlade nas uvjeravaju da će se rezultati njihovih aktivnosti vidjeti ,,u drugom i trećem kvartalu”. Do sada, izvjesno je da privreda rasterećena manjeg dijela poreza i doprinosa. To očito, nije dovoljno da bi se ponovo pokrenule posustale aktivnosti. Konkretnu novčanu pomoć od 44 miliona eura do sada je dobila Prva banka Crne Gore. I već je, prema informacijama Monitora, potrošila. Zato je ponovo pokrenuta spirala kašnjenja u izvršavanju platnih naloga njenih klijenata. Sledeći će se na državnoj kasi naći Kombinat aluminijuma. Prvobitno zatraženih sedam miliona eura porasli su tri do šest puta, pa je najavljeno da će se KAP pomoći kreditom vrijednim 20 do 40 miliona.

Dok neke zemlje u regionu, poput Slovenije, ulaze u drugi pa i treći krug pomoći svojoj privredi i građanima, crnogorska Vlada tek prirema plan podrške velikim preduzećima (uz KAP, pominju se Željezara i Luka Bar). ,,Ne prepoznajem, osim nagovještaja i nekoliko poteza koji su dobri, konkretan set mjera protiv krize”, skeptičan je privrednik i bivši potpredsjednik Vlade Žarko Rakčević.

Manjak optimizma primjetan je i kod Žarko Radulovića, suvlasnika hotela Splendid i predsjednika crnogorskog Udruženja hotelijera. ,,Ne smijemo dozvoliti da pojedemo svoju supstancu što smo radili 90- tih godina, pa da hotele prodajemo u bescjenje”, opominje Radulović odajući jednu od ,,državnih tajni” – crnogorski hotelijeri bankama su dužni oko 450 miliona eura. ,,U hotele koji su kupljeni za milion, do tri i po miliona eura u međuvremenu je uloženo nekih 450 miliona eura. Sada je njihova tržišna vrijednost 950 milona eura”, kaže Radulović. Vlada ne mari. Zahtjev da se hotelijerima PDV smanji sa 17 na sedam odsto odbijen je kao – neozbiljan.

BALKAN RUŠI EVROPU: Dok Vlada čeka ,,velikog investitora” koji će odriješiti kesu i riješiti sve naše muke, na Zapadu se sve glasnije govori o mogućnost da se ekonomski problemi preliju – sa Istoka na Zapad. Računica je zapanjujuće jednostavna: ogroman novac koji se slio u ,,tranzicionu Evropu” finansiran je, uglavnom, od strane zapadnoevropskih banaka. Dužnički cunami sada bi mogao odnijeti ne samo istočne ekspoziture već i njihove majke banke, uz ozbiljne prijetnje i ekonomijama matičnih država.

Tako Timoti Aš, stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka – Rojal Bank of Skotland kaže: ,,Austrija je, na primjer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Slično tome, Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja”. Problem je, smatra Aš, pogoršan time ,,zapadne banke koje su otvorile filijale na Istoku prosto moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca – a davanje kredita na Istoku je postalo riskantnije nego što je bilo”.

Ovakva razmišljenja proizvela su pitanje ko treba da plati sanaciju finansijskog i ekonomskog sistema u regionu – da li države čije su banke krizu neposredno i kreirale (dakle Zapad) ili vlade i stanovnici zemalja koje su lošom ekonomskom politikom dozvolile da se nađu u ovako dramatičnom položaju (Istok)?

Zaduženje kod MMF-a izgleda kao neki srednji put. Jedno je izvjesno: da bi se iz krize izašlo – treba krenuti. Crna Gora čeka.

Zoran RADULOVIĆ
Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo