Povežite se sa nama

FOKUS

Dužnički cunami

Objavljeno prije

na

recesija3
Zemljama centralne i jugoistočne Evrope, a među njima i Crnoj Gori, predstoji nastup na glavnoj pozornici globalne ekonomske krize, najavljuju evropski analitičari. Uzalud su se zvaničnici tranzicionih država, sve do pred kraj prošle godine, hrabrili kako će zahvaljujući ekonomskoj zaostalosti kriza samo okrznuti ili čak zaobići ovaj prostor. Sva je prilika da će biti suprotno. Dugovi teški 1.500 milijardi dolara dospijevaju za naplatu. Treba ih vraćati, na račun posustale ekonomije i uz prijetnju narastujućih socijalnih problema.

UPOZORENJA: Nobelovac Džozef Stiglic je, krajem prošle godine, upozorio da je globalna finansijska kriza počela u centru, u Sjedinjenim Američkim Državama, ,,ali će periferija biti najviše pogođena jer će trpjeti izvoz i strane direktne investicije”. Pokazalo se da je bio u pravu.

,,Zemlje Balkana putuju prema recesiji iako su njihovi političari posljednjih mjeseci uvjeravali javnost da će globalna kriza slabije uticati na region zbog zaostalih ekonomija”, kaže Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je već pružio izdašnu finansijsku pomoć Letoniji, Mađarskoj i Ukrajini. Svoj dio ,,ljutog lijeka za ljute rane” nestrpljivo čekaju Rumunija, Bugarska i Srbija. Vlada Crne Gore, poput zvaničnika susjedne Hrvatske, još odbija da zakuca na vrata MMF-a nadajući se da će neophodna novčana pomoć stići sa neke druge, manje zahtijevne, strane.

Dok ovdašnji ekonomisti stidljivo opominju finansijske vlasti da bi trebali započeti razgovore sa MMF-om, u Zagrebu zvoni na uzbunu. ,,Izbor je sporazum sa MMF-om ili stečaj države”, kaže Slavko Kulić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta dajući dijagnozu koja bi se, i doslovno, mogla prenijeti na Crnu Goru: ,,Naši problemi se još prikrivaju. Kod nas nije riječ o finansijskoj ili privrednoj krizi, nego o krizi načina proizvodnje na dug, odnosno na tuđoj moći. U stanju smo eutanazije jer nam se uskraćuje ta tuđa moć”. Kulić upozorava da je i sam MMF u problemima da odgovori na sve brojnije zahtijeve za finansijsku pomoć. ,,Kad mi dođemo na red već ćemo biti mrtvi”, zaključuje.

POGREŠNE PROCJENE: U Podgorici – tišina. Đukanovićeva Vlada, valjda, očekuje da će nas kriza zaobići ako se pravimo da je ne vidimo. Ili je ekonomske nedaće nadvladao lični politički interes. Crna Gora se nalazi u izbornoj kampanji. I kako, na primjer, glasačima objasniti da se Igor Lukšić, ministar finansija i odnedavno potpredsjednik Vlade zimus žestoko prevario u ocjeni da je ,,crnogorska ekonomija u prethodnom periodu kvalitetno restrukturirana što joj omogućava da se odupre eksternim šokovima”. Lukšuć je, uoči Nove godine, branio predloženi budžet kao ,,domaćinski” optimistički najavljivao rast BDP od pet odsto i tvrdio da će Vlada obećano ,,realizovati uprkos krizi”.

Nepuna dva mjeseca kasnije, Lukšić nas obavještava kako se računice o rastu BDP-a od pet posto bile pogrešne. ,,Mislim da je realno govoriti u ovom trenutku da će on biti niži od toga procenta, i mi ćemo biti u situaciji da moramo korigovati budžetsku potrošnju”. Prelazi se na rezervni plan – prošlogodišnje projekcije međunarodnih finansijskih institucija koje su Crnoj Gori predviđale privredni rast od dva do 2,5 odsto. One su, međutim, već zastarjele.

Sredinom prošle nedjelje, Lukšić konačno obavještava da Vlada razmatra rezervni, rezervni plan. Prema njemu, ovogodišnji BDP će biti približno jednak, ili čak niži od prošlogodišnjeg. Proglašene su i mjere štednje – Vlada neće kupoviti nove automobile i glasove, otvarajući nova radna mjesta u državnoj upravi. Skresaće se i troškovi za reprezentaciju i putovanja…

,,Ključni cilj ovih mjera, koje su oročene do 30. juna, je predupređivanje posljedica globalne ekonomske krize i prilagođavanje budžetske potrošnje izmijenjenim uslovima poslovanja”, obznanio je ministar. Maternjim jezikom – to znači da Vlada ima probleme sa prikupljanjem novca. Budžetski prihodi od početka godine manji su za 20 do 25 odsto u odnosu na decembarski plan. Lukšić priznaje problem ali tvrdi da usvojene mjere, ipak, nijesu najava rebalansa budžeta. Tu će priču koalicija DPS – SDP ostaviti za vrijeme poslije izbora. Jer aktuelni ekonomski pokazatelji najavljuju mjere koje neće biti samo kozmetičke prirode.

Vlast je podsticala domaće i strane biznismene da se zadužuju u ovdašnjim bankama i sumnjivim projektima guraju statističke pokazatelje. Nije se gledala ekonomska opravdanost već glamuroznost i što veći iznos obećanih investicija. Kada su presušili krediti – stao je i posao. Probrani biznismeni sada ne mogu da vraćaju dugove. Nezvanično, prvi ešalon, u kome je 17 kreditno najzaduženijih crnogorskih privrednika, bankama duguje 1,1 milijardu eura!

IMA LI LIJEKA: Bankama prijeti nelikvidnost. U sve većim problemima je i stanovništvo. Pomoći nema. Državni plan pomoći mnogo je bogatiji na papiru nego u stvarnosti. ,,Do sada je za upravljanje krizom rezervisano oko 650 miliona eura (200 miliona državnih rezervi, 300 obaveznih rezervi banaka i oko 150 miliona očekivanih od prodaje akcija Elektroprivrede) što čini oko 22 odsto BDP”, računa profesor Milenko Popović. ,,Izgleda da ni to neće biti dovoljno pa se već uveliko radi na aranžmanu za kredit od 150 miliona eura, a nagoveštava se i mogućnost zaduživanja kod MMF-a. Poređenja radi, zemlje EU su do sada izdvojile tek oko dva a SAD oko šest odsto bruto domaćeg proizvoda”.

jozef-stiglitzTo može da znači i da je naša Vlada a, kao što tvrdi, napravila jedan od najboljih evropskih programa sučeljavanja sa krizom. Ali i to da su zvaničnici Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore, na osnovu podataka koje kriju od javnosti, uvidjelu prave dimenzije predstojećih nevolja. A oni su, sudeći prema opredijeljenim sredstvima – ogromni.

Iz Vlade nas uvjeravaju da će se rezultati njihovih aktivnosti vidjeti ,,u drugom i trećem kvartalu”. Do sada, izvjesno je da privreda rasterećena manjeg dijela poreza i doprinosa. To očito, nije dovoljno da bi se ponovo pokrenule posustale aktivnosti. Konkretnu novčanu pomoć od 44 miliona eura do sada je dobila Prva banka Crne Gore. I već je, prema informacijama Monitora, potrošila. Zato je ponovo pokrenuta spirala kašnjenja u izvršavanju platnih naloga njenih klijenata. Sledeći će se na državnoj kasi naći Kombinat aluminijuma. Prvobitno zatraženih sedam miliona eura porasli su tri do šest puta, pa je najavljeno da će se KAP pomoći kreditom vrijednim 20 do 40 miliona.

Dok neke zemlje u regionu, poput Slovenije, ulaze u drugi pa i treći krug pomoći svojoj privredi i građanima, crnogorska Vlada tek prirema plan podrške velikim preduzećima (uz KAP, pominju se Željezara i Luka Bar). ,,Ne prepoznajem, osim nagovještaja i nekoliko poteza koji su dobri, konkretan set mjera protiv krize”, skeptičan je privrednik i bivši potpredsjednik Vlade Žarko Rakčević.

Manjak optimizma primjetan je i kod Žarko Radulovića, suvlasnika hotela Splendid i predsjednika crnogorskog Udruženja hotelijera. ,,Ne smijemo dozvoliti da pojedemo svoju supstancu što smo radili 90- tih godina, pa da hotele prodajemo u bescjenje”, opominje Radulović odajući jednu od ,,državnih tajni” – crnogorski hotelijeri bankama su dužni oko 450 miliona eura. ,,U hotele koji su kupljeni za milion, do tri i po miliona eura u međuvremenu je uloženo nekih 450 miliona eura. Sada je njihova tržišna vrijednost 950 milona eura”, kaže Radulović. Vlada ne mari. Zahtjev da se hotelijerima PDV smanji sa 17 na sedam odsto odbijen je kao – neozbiljan.

BALKAN RUŠI EVROPU: Dok Vlada čeka ,,velikog investitora” koji će odriješiti kesu i riješiti sve naše muke, na Zapadu se sve glasnije govori o mogućnost da se ekonomski problemi preliju – sa Istoka na Zapad. Računica je zapanjujuće jednostavna: ogroman novac koji se slio u ,,tranzicionu Evropu” finansiran je, uglavnom, od strane zapadnoevropskih banaka. Dužnički cunami sada bi mogao odnijeti ne samo istočne ekspoziture već i njihove majke banke, uz ozbiljne prijetnje i ekonomijama matičnih država.

Tako Timoti Aš, stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka – Rojal Bank of Skotland kaže: ,,Austrija je, na primjer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Slično tome, Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja”. Problem je, smatra Aš, pogoršan time ,,zapadne banke koje su otvorile filijale na Istoku prosto moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca – a davanje kredita na Istoku je postalo riskantnije nego što je bilo”.

Ovakva razmišljenja proizvela su pitanje ko treba da plati sanaciju finansijskog i ekonomskog sistema u regionu – da li države čije su banke krizu neposredno i kreirale (dakle Zapad) ili vlade i stanovnici zemalja koje su lošom ekonomskom politikom dozvolile da se nađu u ovako dramatičnom položaju (Istok)?

Zaduženje kod MMF-a izgleda kao neki srednji put. Jedno je izvjesno: da bi se iz krize izašlo – treba krenuti. Crna Gora čeka.

Zoran RADULOVIĆ
Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZAŠTO SE BUNE BUDUĆI PRAVNICI: Studenti UCG traže jednak tretman

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studenti prava na UCG tvrde da će im novi model onemogućiti konkurentnost na tržištu rada. Sa njima su saglasni i neki profesori, ali odgovora na njihove zahtjeve još uvijek nema

 

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore protive se novom modelu studiranja (3+2 godine), koji bi sa primjenom mogao započeti naredne godine. Razloga je više, a studenti kao glavni ističu strah da će na tržištu rada postati nekonkurentni u odnosu na studente sa privatnih fakulteta. Pošto, kako oni tvrde,   zakon nije za sve isti.

Studenti Pravnog fakulteta UCG kažu da o uvođenju novog sistema studiranja nisu bili obaviješteni i da im niko nije objasnio kako bi to moglo da utiče na njihovu budućnost. Ni studenti povjerenici ih ni na koji način nisu uključili u donošenje ove odluke, tvrde, iako im je dužnost da rade u korist studenata.

Na Pravnom fakultetu aktuelan je sistem 3+1, a budući pravnici kažu da će sa novim modelom imati samo diplomu Bachelora, a da će bez zvanja diplomiranog pravnika ostati ukoliko ove godine ne uspiju da upišu specijalističke studije. Sa samo Bachelor diplomom ne može se polagati državni ispit niti odrađivati pripravnički rad u sudovima i Državnom tužilaštvu Crne Gore.

Studenti tvrde da se stari sistem 3+1 ukida protiv njihove volje i da nadležni krše ugovor o studiranju po kom bi oni mogli da završe studije po započetom sistemu.

Studenti su se prvo za pomoć obratili dekanki Pravnog fakulteta Aneti Spaić, koja je sa njima dogovorila sastanak kako bi pokušali da pronađu rješenje. Do sastanka nije došlo, jer ga je, prema tvrdnjama studenata, dekanka otkazala zbog prezauzetosti.

Studenti su zatim odlučili da odu dalje i da Ministarstvu prosvjete upute svoj Zahtjev.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MONITOR ISTRAŽUJE: Koliko vrijedi crnogorski pasoš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 199 rangiranih zemalja Crna Gora i njen pasoš se po individualnom indeksu nalazi na 85. mjestu, sa 121 državom u koju crnogorski državljani mogu putovati bez vize ili sa vizom koja se dobija na dolasku. Znatno bolje rangirani od crnogorskog su i pasoši  nekih vidno problematičnih i nestabilnih zemalja kao što su Meksiko, Kolumbija, Venecuela, Ukrajina…

 

Kaže se da pasoš jedne zemlje vrijedi koliko i država koja ga je izdala. A i država vrijedi onoliko koliko je vani cinjenjen njen pasoš.

Vlasti Crne Gore neprekidno ističu mantru o „liderstvu“ Crne Gore u evroatlantskim integracijama i ponavlja kurtuazne ocjene stranih zvaničnika kako je Crna Gora priznata i cijenjena u NATO-u i EU. Vlada je takođe početkom ove godine pompezno najavila da je počeo kontroverzni i dosta osporavan u zemlji i vani „razvojni program prijema u CG državljanstvo radi investicija“. Za tu svrhu je Vlada, 28. maja 2019, potpisala ugovor sa Arton Capital, međunarodnom finansijskom konsultantskom agencijom koja je postala autorizirani agent za sprovođenje projekta ekonomskog državljanstva.

Na osnovu investiranja u Crnu Goru predviđeno je da do 2.000 stranih državljana u naredne tri godine stekne crnogorsko državljanstvo ukoliko ispuni određene kriterijume u smislu minimalne investicije (od 100 do 450 hiljada eura – zavisno od regiona) i da nisu pravosnažno osuđivani.

Arton Capital je poznat po svom detaljnom indeksu prohodnosti i atraktivnosti svjetskih pasoša. Od 199 rangiranih zemalja Crna Gora i njen pasoš se po individualnom indeksu nalazi tek na 85. mjestu, sa 121 državom u koju crnogorski državljani mogu putovati bez vize ili sa vizom koja se dobija na dolasku.Kada se bolje pogleda to i nije neki sjajan rezultat koji je preporučuje kao destinaciju za ekonomsko državljanstvo. Dovoljno je vidjeti da supasoši nekih vidno problematičnihi nestabilnih zemalja znatno bolje rangirani od crnogorskog, kao što je Meksiko (51.mjesto), Kolumbija (78.mjesto), Venecuela (74. mjesto), Ukrajina (63. mjesto), El Salvador (80. mjesto), Gvatemala (76.mjesto) itd.

Ako su pasoši ovih i mnogih drugih zemalja bolje kotirani od crnogorskog onda je jasno kakva je percepcija Crne Gore u svijetu.

Ono što je još interesantnije je kako se crnogorski pasoš kotira u regionu gdje je navodno Crna Gora „lider“ u razvoju i „na putu ka Evropi“ po riječima njenih vodećih političara. Ti isti političari vladajuće garniture su ranije isticali da će Crnoj Gori, kada povrati samostalnost, biti otvorena sva vrata svijeta dok će Srbija ostati zaglavljena u prošlosti zbog kosovskog i drugih problema i time biti izolirana od Zapada. Međutim, Srbija sa kojom je Crna Gora bila u državnoj zajednici do 2006. se kotira daleko bolje na Passport Index listi i nalazi se na 70. mjestu. Sa srpskim pasošem se može putovati bez vize ili sa vizom po dolasku u 131 zemlju. Makedonski pasoš se takođe bolje kotira od crnogorskog i nalazi se na 82. mjestu. Crna Gora je po istom indeksu bolja od Albanije (94. pozicija) i Bosne i Hercegovine (90.). Slično rangiranje ima i Henley & Partners Passport Index.

Međutim Sovereign Man Index (SMI) ima puno sofisticiraniji sistem evaluacije državljanstava koji se ne zasniva samo na broju država u koje se može ići bez vize već i na važnosti destinacija u koje se želi putovati sa dotičnim pasošem, kaoi broju posjetilaca i bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika zemlje nosioca pasoša. Tako na primjer, ako se sa pasošem A može putovati u Francusku i Kinu a sa pasošem B na Komorska Ostrva i Tuvalu onda će pasoš A imati prevagu nad pasošem B iako oba pasoša imaju pristup u po dvije zemlje. Po datim standardima ove rejting agencije čak i pasoši Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije imaju bolji status i vrijednost od crnogorskog pasoša.

Sovereign Man Index na osnovu niza parametara stavlja Crnu Goru na 79. mjesto vrijednosti njenog putnog dokumenta. Srpski pasoš na 54. poziciji je neuporedivo bolje rangiran od crnogorskog. Bosanski (69.pozicija) i makedonskog (73. pozicija) su takođe bolji od crnogorskog. Crna Gora je jedino bolja od Albanije koja je na 85. mjestu.

STC Index takođe daje prednost srpskom i bosanskom pasošu (mjesta 83 i 87) nad crnogorskim (90. pozicija). Oba indexa, SMI i STC takođe ocjenjuju gore pomenute pasoše haotičnih država Latinske Amerike znatno atraktivnijim od crnogorskog pasoša.

Kada se pogleda i težina dobijanja viza i druge povoljnosti za određene zemlje onda je priča o crnogorskom liderstvu i prepoznatljivosti još neubjedljivija. Primjer glavne zemlje NATO-a, Sjedinjenih Država, jasno pokazuje koje zemlje u regionu Amerikanci tretiraju povoljnije.

Crnogorski državljani američke vize za turistička putovanja dobijaju na tri godine sa više ulazaka. Iako Srbija, BiH i Makedonija nisu u NATO-u američki konzulati građanima tih zemalja još od kraja maja 2010. izdaju vize na minimum 10 godina sa više ulaza. Isto se odnosi na Hrvatsku dok su Slovencima američke vize odavno ukinute. Takođe procedura dobijanja vize i potrebna dokumentacija je jednostavnija za navedene zemlje. Osim američkih, i vize za druge prekomorske zemlje je lakše dobiti sa srpskim, bosanskim i makedonskim pasošima nego sa crnogorskim.

Jedino što čini crnogorski pasoš donekle atraktivnim za tzv. ekonomske investitore je da za Schengen zonu nije potrebna viza za turističke boravke do 90 dana, kao ni za teritoriju Ruske Federacije do 30 dana uprkos navodnom sukobu sa Moskvom koja je i najzaslužnija što Crna Gora uopšte ima svoj posebni pasoš, tj. državu.

Po pitanju radnih viza za crnogorske pomorce situacija je još gora. Već je izvještavano nekoliko puta u dnevnoj štampi o teškoćama dobijanja viza za crnogorske pomorce, koje su inače znatno kraćeg roka od nosilaca srpskih, hrvatskih, bosanskih i čak i albanskih pasoša. Monitoru je nekoliko pomoraca potvrdilo da se masovno aplicira za srpsko, bosansko i albansko državljanstvo, ko gdje i kako može, jer „Crnogorci imaju goru reputaciju i od Albanaca i Kolumbijaca“. Domaća i strana štampa je inače puna naslova o rekordnim ulovima narkotika na brodovima gdje su glavni akteri crnogorski pomorci.

Od evropskih zemalja vizu crnogorskim državljanima i dalje traže Velika Britanija i Republika Irska i njihovo ukidanje je bez izgleda do daljeg. Prije pet godina crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova je „ponovilo zainteresovanost za ukidanje viznog režima državljanima CG“ te će „u tom dijelu nastaviti odgovarajuće aktivnosti“ prema bezviznom režimu sa Britanijom. Za sada se golim okom ne vidi nikakva zainteresiranost a kamoli aktivnost crnogorske strane niti za Britaniju niti za druge prestižne destinacije. Istina, većina crnogorskih građana je zauzeta pukim preživljavanje i o putovanjima razmišljaju uglavnom u kontekstu odlaska na rad, većinom „na crno“.

Međutim, pitanje viznog režima i snage pasoša je stvar prestiža i reputacije svake države koja ozbiljno drži do sebe a pogotovo one koja nudi ekonomsko državljanstvo. Tako su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE)pokrenuli projekat lobiranja i dizanja rejtinga emiratskog pasoša sa ciljem da do 2021.god. emiratski pasoš izbije među pet najatraktivnijih i najprohodnijih svjetskih pasoša. Rezultati su već prevazišli očekivanja jer su Emirati uspjeli od 2016. povećati rejting svoga pasoša sa 122 zemlje na sadašnjih 175 država gdje mogu putovati bez viza ili dobiti vizu po dolasku i time su izbili na prvo mjesto Passport Index-a.

Sa druge strane Srbija, BiH i Makedonija vode aktivne kampanje i lobiranja u Londonu i u drugim prestižnim svjetskim centrima zajedno sa svojim dijasporama na ukidanju viza i brendiranju svojih zemalja. Srbijansko Ministarstvo spoljnih poslova je u međuvremenu imalo znatnog uspjeha isposlovavši ukidanje viza srpskim državljanima za Japan, Indoneziju, Burmu, Kinu, Mongoliju, Kuvajt, nekoliko karipskih turističkih država kao i ublažavanje restriktivnog kanadskog viznog režima i gore pomenute olakšice za američku vizu.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova je nakon koordinirane kampanje sa svojom dijasporom uspjelo skinuti Hrvatima vize za Kanadu još prije 10 godina. Hrvatska je prije toga vodila upornu i uspješnu kampanju za bezvizni režim sa Britanijom. Hrvatska je na 48. mjestu Sovereign Man indeksa, STC je stavlja na 31. mjesto dok je Passport Index pozicionira na broju 40. Hrvatima ostaje još jedino da se izbore za ukidanje američke i ruske vize. O snazi slovenačkog pasošu je izlišno uopšte i govoriti a kamoli ga porediti sa Crnom Gorom i bilo kojom drugom državom bivše Jugoslavije.

Za očekivati je prema dosadašnjem toku stvari da će Srbija, BiH i Makedonija takođe osigurati ukidanje viza za preostale destinacije puno brže i efikasnije od Crne Gore.

Arton Capital u svojoj ponudi inih državljanstava još nije uvrstio Crnu Goru ali pregledom ponude na njihovom website-u  vidi se da Crna Gora teško može biti konkurentna na tom polju. Arton Capital nudi kao ovlašćeni posrednik državljanstva Antigve & Barbuda, Dominike, Svete Lucije, Grenade i Svetog Kitsa & Nevisa. Pasoši svih pet karipskih država se na svim indeksima puno bolje kotiraju od Crne Gore dok prva tri ostrva nude ekonomsko državljanstvo za 100.000 američkih dolara što je manje od minimalnih 100.000 eura koje traži crnogorska vlada. Zadnja dva ostrva traže 150.000 dolara ali razlika u cijeni ne znači puno kad pasoši ovih državica imaju bolju prohodnost. Od evropskih destinacija Arton Capital posreduje za dobijanje državljanstava Malte i Kipra i cijena njihovih pasoša je puno veća od crnogorske. Za malteški pasoš treba izdvojiti milion eura a za kiparski čitavih dva miliona.

Koliko će crnogorski pasoš biti privlačan nekome iz inostranstva ostaje da se vidi u nadi da se neće ponavljati dosadašnji slučajevi „strateških partnera“ vlasti koji su već dobili CG pasoš. Zanimljiva je i uredba da za ekonomski program ne mogu aplicirati lica koja su pravosnažno osuđena. Po tome sudeći, lica sa međunarodnih potjernica koja su pod istragama ili tek treba da im se sudi izgleda mogu aplicirati bez problema kao i do sada.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD VLAST KORUMPIRA: Jedan glas – dva stana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je sa 2,6 miliona eura našeg novca častila stotinjak državnih funkcionera, dijeleći im stanove ili stambene kredite, iako su mnogima od njih listovi nepokretnosti već bili prepunjeni. Posebno problematično je to što su na spisku zaduženih kod Vlade upravo oni koji bi trebalo da kontrolišu njen rad. Zove li se to korupcija

 

Ono što i nije smjelo biti tajna, konačno je objelodanjeno. Po nalogu premijera Duška Markovića, Komisija za stambenu politiku Vlade je krajem prethodne sedmice objavila spisak 95 funkcionera koji su tokom ove i prethodne dvije godine  dobili stanove ili stambene kredite po povoljnim uslovima. U prevodu – častili su ih našim novcem, pošto država pokriva  i do 80 odsto vrijednosti dodijeljenih kredita. Iz budžeta je za funkcionere ,,beskućnike” tako  izdvojeno 2,6 miliona eura.

Vlada je, međutim, i dalje nastavila da taji važne informacije u vezi sa  ovim poslom, pa još ne znamo  pod kojim uslovima i kriterijumima,  i uz kakva obrazloženja je dala kredite i stanove za ovih stotinjak funkcionera. A obrazloženja su sigurno zanimljiva. Tipa: direktoru Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sretenu Radonjiću dati  40 hiljada eura, jer je, kako je priznao u svom imovinskom kartonu – kuću od 110 kvadrata ,,dao sinu”. Stan od 96 kvadrata nije poklanjao nikom, ali  mu je valjda tijesan. Ni pomoćni objekat i pašnjaci ne pomažu stambenoj tuzi Radonjića.

Njegovu stambenu muku premijer Marković odlično poznaje, pošto je direktor ASK tast premijerovog sina. Častio ga je da ne pati. A i zaslužio je. Uz sve, Radonjić, kao direktor Agencije kojoj funkcioneri moraju prijaviti svu imovina, propustio je da u kartonu navede ovo malecko kreditiranje.

Radonjić nije jedini funkcioner koji je imao stanove i kuće, a koji je od Vlade dobio još jedan stančić, da mu se nađe, ili gotovo pa bespovratni stambeni kredit. Na spisku su ministri, poslanici, čelni ljudi institucija, kao i predstavnici pravosuđa. Posebno problematično je to, što su pojedini koji su čašćeni stanovima ili novcem od strane Vlade, iako su stambeno obezbijeđeni, upravo oni koji bi trebalo da kontrolišu rad te iste Vlade. Poput tužilaca, sudija, policajaca, te čelnika Agencije za sprečavanje korupcije, policije i drugih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 16. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo