Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dva kruga ugradnje

Objavljeno prije

na

Usvajanje izmijenjenog Detaljnog urbanističkog plana priobalnog dijela Budve obilježio je teški incident u sali lokalnog parlamenta. Budvanin Goran Slovinić fizički je nasrnuo na glavnog planera, profesora beogradskog Arhitektonskog fakulteta, Miodraga Ralevića. Nezadovoljan rješenjima predloga Izmjena i dopuna DUP-a Budva-centar koji se našao na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja održanog u petak 12. avgusta, Slovinić koji je u svojstvu građanina pratio rad Skupštine, pozvao je arhitektu Ralevića da izađe iz sale na razgovor te ga je odmah na vratima napao i propisno šamarao sve dok odbornici nisu priskočili u pomoć.

Okršaj na vratima parlamenta nije omeo odbornike ni Ralevića da nastave sa radom i usvoje kontroverzni planski dokument kojim je Budva temeljno betonirana i transformisana u grad kakvog nema ne samo na obali Jadranskog mora, nego ni u kontinentalnom dijelu Crne Gore. Takva gustina gradnje, visina i gabariti građevina koje će zauzeti svaki pedalj crnogorskog turističkog centra, nisu viđeni na ovim prostorima. Po mišljenju mnogih građana ovakav plan može da napravi i usvoji samo neko ko duboko mrzi svoj grad i ko ni tren nije razmišljao o posljedicama ubijanja njegovog mediteranskog duha.

Motiv okršaja u kome je profesor beogradskog univerziteta u Budvi dobio batine je taj što budvanskoj porodici Slovinić na njihovoj kući izgrađenoj u 18. vijeku u blizini gradske luke, planom docrtano čak sedam spratova koje nisu ni tražili, ali ne i prilaz. Zgradi se ne može prići, ostala je bez staze oko koje je bio postignut dogovor. Kako nezvanično saznajemo staza je trebala proći preko parcele koja je u vlasništvu Bora Lazovića, šefa opštinskog odbora DPS-a u Budvi.

Da stvar bude još gora, Lazoviću je na tom placu ucrtana kula od desetak spratova, naslonjena, po tvrdnji Slovinića, neposredno na zid njihove kuće.

Kula je u nacrtu plana bila narasla na cijelih 24 sprata. Nakon negativnih komentara u medijima, soliter Bora Lazovića spušten je na „samo” 10 etaža.

Goran Slovinić je odležao dva dana u pritvoru u Budvi odakle je pušten uz kauciju od 5.000 eura da se za krivično djelo nasilničkog ponašanja brani sa slobode. Krivičnu prijavu podnijela je budvanska policija dok je napadnuti Ralević odustao od gonjenja.

Veliki je broj pritužbi na rad grupe planera sa Arhitektonskog fakulteta kojom je rukovodio Ralević. Oni se sumnjiče za korupciju i uzimanje mita za ucrtavanje zgrada na mjestima gdje to po važećim urbanističkim parametrima nije moguće, za legalizaciju prethodno izgrađenih objekata ili spratova, za pretvaranje privremenih objekata na atraktivnim lokacijama u stambene zgrade….Širok je spektar mogućnosti za uzimanje i davanje mita na kome počiva plan devastacije Budve.

Prema saznanjima autorke ovog teksta pojedini profesori beogradskog Arhitektonskog fakulteta upozorili su dekana Aleksandra Makoa na nesavjestan rad i kompromitaciju fakulteta koji stoji iza uništavanja prostora budvanske rivijere ali su dobili posve pragmatičan odgovor: Ralević fakultetu donosi pare!

Odbornici SNP-a otvoreno su pitali profesora Ralevića da li je primao novac za kvadrate, što je on, normalno, negirao.Među građanima Budve pominje se ugradnja od 100 eura za kvadrat, koju investitori jednostavno uzidaju u prodajne cijene stanova i lokala.

Izvjestan broj građana podnio je krivične prijave protiv Ralevića Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Prema saznanjima Monitora, tužilac Boris Savić planira otvaranje istrage o nezakonitim radnjama u procesu planiranja centra Budve, o odgovornosti obrađivača plana, firme AG Info plan iz Nikšića, biroa Delta projekt iz Budve, opštinske Agencije za planiranje i Ralevića, o čemu je u tužilaštvu prikupljen obiman materijal.

Ne treba smetnuti sa uma da Ralević sa saradnicima ima moćne zaštitnike u građevinskom lobiju čije je želje nesebično ugradio u DUP Budva-centar i od istrage najvjerovatnije neće biti ništa.

Ralević je ipak samo predlagač spornih rješenja, konačne odluke donose lokalna uprava i Ministarstvo održivog razvoja. Disperzija odgovornosti je kvaka na koju zapne svaka eventualna istraga. Budva je uništena a krivica je kažu, kolektivna.

DRUGI KRUG: Ugradnja u izgradnji Budve organizovana je na nekoliko nivoa. Nakon donošenja plana na scenu stupa drugi krug zidara u fazi sprovođenja plana u koji su uključeni službenici opštinskog Sekretarijata za uređenje i planiranje prostora ne rijetko u sadejstvu sa republičkim inspekcijskim službama i nesavjesnim arhitektama.

Ovi anonimusi svoje struke dodatno uništavaju grad izdavajući odobrenja za gradnju koja po pravilu nisu u skladu sa planom ionako visokih urbanističkih parametara.

To je u Budvi vidljivo na svakom koraku. Perjanice svjesnog krivotvorenja plana su sekretar Zlatko Dragović i glavni urbanista Budve Slavica Kovač koja plan tumači onako kako njoj i investitorima odgovara.

Malo je vjerovatno da je crnogorska stručna javnost ikada čula za imena ovih ljudi ali ona stoje u potpisu urbanističko-tehničkih uslova (UTU) i rješenja za gradnju nagrdnih objekata koji od turističke metropole prave horor grad. Razvili su unosan biznis, organizovani lanac prodaje građevinskih dozvola i izrade projekata, školski primjer sukoba interesa.

Urbanista Kovač pečatira UTU za gradnju, dodaje kvadrate, proširuje i povisuje zgrade za koje glavne projekte ili reviziju projekata uvezanih arhitekata radi biro njene ćerke Kalos Ambijent iz Budve.

Protiv Zlatka Dragovića i Slavice Kovač podnijeto je od strane inspekcijskih službi Ministarstva održivog razvoja više od trideset zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog izdavanja građevinskih dozvola koje nisu u skladu sa važećim planom. Zatraženo je i poništenje isto toliko izdatih rješenja i oduzimanje licenci velikom broju projektantskih biroa.

U Osnovnom turžilaštvu u Kotoru vodi se istraga protiv Dragovića i Slavice Kovač za zloupotrebu službenog položaja kojom je širokom krugu investitora omogućeno nelegalno sticanje materijalne koristi na štetu Opštine i građana Budve a oni i dalje sjede na svojim mjestima.

Odbornik PzP Stevan Džaković postavio je na pomenutoj sjednici odborničko pitanje u vezi sa slučajem Dragović i Kovač na koje čeka odgovor.

Novi predsjednik Opštine Lazar Rađenović objavio je još u maju sastav svog kabineta u kome Dragovića nema na mjestu sekretara za urbanizam – premješten je u sektor komunalno-stambenih poslova.

Ali Dragović ne želi da napusti unosnu fotelju urbaniste, opire se smjeni uz postavljanje raznih uslova za nevoljni transfer. Treba pospremiti papire a i gradnja u Budvi tek se zahuktava, otvaraju se nove mogućnosti a on mora da ode. Strefio ga pogrešan tajming.

Svemoćni investitori

Dok se u Osnovnom državnom tužilaštvu vodi istraga protiv Zlatka Dagovića i odgovornih urbanista zbog izdavanja dozvola za rad privremenog objekta fensi kafića Perla u budvanskom parku, izmjenama DUP-a Budva –centar, kafić je pretvoren u šestospratnu zgradu. Sličan je primjer nelegalne gradnje kuće Mitrovića u centru grada. Iako je investitor nakon sprovedene istrage optužen i sudski kažnjen sa mjesec dana zatvora, uslovno, kuća je planom legalizovana. Investitori su jači od suda i državnog tužioca.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo