Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prokleto dvorište

Objavljeno prije

na

Važne glave – premijer i prvaci tri najveće opozicione partije – sjele su i dogovorile se. Srpski jezik će se vratiti u škole, ljudi iz biračkog spiska će malo lakše dolaziti do crnogorskog državljanstva, dvotrećinska većina za usvajanje izbornog zakona će biti obezbijeđena. Trajalo je jedno popodne. ,,Politički dogovor o pojedinim pitanjima koja se tiču evropskih integracija Crne Gore” postigli su premijer Igor Lukšić, predsjednik SNP-a Srđan Milić, predsjednik NOVE Andrija Mandić i potpredsjednik PZP-a Branko Radulović. Iako je jedan od najvažnijih problema u izbornom zakonodavstvu uređivanje posebnih prava manjina, predstavnike partija manjinskih naroda nijesu zvali. Pogađala se pravoslavna većina.

Složili su se da Vlada inicira izmjene člana 11 Zakona o opštem obrazovanju. ,,Nastava se u ustanovi izvodi na crnogorskom jeziku; Imajući u vidu istu lingvističku osnovu nastava se u ustanovi izvodi i na srpskom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi; Poštujući prava manjinskih naroda nastava u ustanovi izvodi se i na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao jezicima u službenoj upotrebi”.

Precizirano je članom 4: ,,Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete će u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti izvođenje nastave na srpskom

jeziku ijekavskog izgovora kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika pored crnogorskog. Poštujući prava manjinskih naroda Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete

će u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti i izvođenje nastave na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao i nastavu iz njihovih maternjih jezika pored crnogorskog”. Jasno je kao dan da je savršeno nejasno.

Naravno da se raspalo čim su krenula tumačenja. Nova kaže da srpski mora biti ravnopravan, SNP i PZP kažu da je obavezan, DPS ga smatra izbornim. Premijer je objasnio da sva djeca treba da imaju ocjene iz crnogorskog jezika, a da nastava i ocjene iz srpskog i jezicima manjinskih naroda treba da se ,,omoguće”.Pošto vlada, kaže, neće da razdvaja djecu, stvar bi mogla da se izvede samo tako da se, recimo, po četiri dana sedmično, u jedinstvenom procesu, izučavaju svi ti jezici. Za ostale predmete dosta im je i jedan dan.

Nova srpska demokratija podržaće samo onaj sporazum koji garantuje apsolutnu ravnopravnost srpskog jezika sa crnogorskim u nastavno-obrazovnom procesu, kazao je njen lider Andrija Mandić nakon sastanka Glavnog odbora te partije.

Iz Lukšićevog kabineta saopšteno je da se sporazum sa tri partije više ne može korigovati, ali da je premijer raspoložen za nastavak konsultacija, ako opozicione partije smatraju da treba provjeriti da li jednako razumiju dogovor.

SNP je ocijenila da , ukoliko predsjednik Vlade sada drugačije tumači ono što je predložio i napisao, a to je da je predmet srpski jezik i književnost obavezan za sve u Crnoj Gori, onda njegov poziv treba tumačiti kao poziv na promjenu sporazuma.Prema nepotvrđenim informacijama u subotu će zasijedati Glavni odbor SNP-a. ,,Ili će se braniti srpski, ili će se podijeliti partija”, kaže jedan od aktivista te stranke.

Potpredsjednik PZP-a Branko Radulović objasnio je da je dogovor značio da djeca u školama neće imati posebne časove i da će izučavati jezik koji je u osnovi maternji, a u okviru tog jezika, razlike između srpskog i crnogorskog. On je napomenuo da su sporazumom crnogorski jezik priznali i oni politički činioci koji su ranije dovodili u pitanje njegovo postojanje.

Vlada je u međuvremenu vrijedno, na telefonskoj sjednici, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Izmjene su napravljene po uzoru na sporazum i jednako su jasne. Priče iz člana četiri o srpskom jeziku ijekavskog izgovora kao obaveznom, nema. Prepuštena je ministarstvu prosvjete. A Migo je, svi znamo, na odmoru.

Iz Ministarstva prosvjete objavljeno je samo da će donijeti propis koji će obezbijediti da se učenici u vaspitno-obrazovnom procesu ne dijele po nacionalnoj ili drugoj osnovi, te da početak školske godine nije doveden u pitanje. Oni znaju kako.

Zapravo, ako ćemo pošteno, ministar prosvjete Slavoljub – Migo Stijepović dugačak odmor je zaslužio. Pod njegovom palicom, razni za to nadležni savjeti su odobrili planove i programe, u skladu sa njima su urađeni udžbenici crnogorskog jezika. Po novome, kaže se crnogorskoga.

Stručnjaci se uglavnom slažu da su srpski jezik ijekavskog izgovora i crnogorski sa, pravopisom dopuštenim, nejotovanim riječima – ista stvar. Početi od tog, najmanjeg zajedničkog sadržaoca i postepeno uvoditi osobenosti crnogorskog govora, za ovu vlast bio je preozbiljan posao. Predsjednik DPS-a na Kongresu je rekao da se identitet ima ućerivati i ućerivaće se.

,,Ljudi su vema nezadovoljni. Narod je ogorčen.Neki koji su naručili knjige, odustaju od kupovine. Napravili su sprdnju”, kažu u jednoj od knjižara gdje se prodaju udžbenici. Pošto ih u knjižarama još ima, poneko kupuje prošlogodišnje komplete knjiga, rađene na maternjem.

Papir, pa i udžbenički, odavno se zna, svašta trpi. Tamo gdje djecu, u drugom razredu, uče slovima ś i ź, nema primjera koji pokazuje gdje se ź koristi. Međed je, za razliku od kokota, izborio pravo na postojanje, pa se jedna od priča zove Međed i pijetao.

Još ranije, neka od reformatorskih glava ukinula je u Crnoj Gori bukvare i čitanke. Knjiga koja bi, valjda, trebala biti čitanka sad se zove Čigra slova i glasova.

Čigra slova i glasova za treći razred već na prvim stranicama objašnjava razlike između standardnog i nestandardnog jezika. Među prvim lekcijama djeca od sedam – osam godina naučiće šta su tuđe riječi ili tuđice, a šta naše riječi. Tuđica je kužina, a naša riječ je kuhinja. Tuđica je ćasa, a naša riječ zdjela. Tuđica je avlija, naša riječ je dvorište. ,,Halo, dobar dan, ovđe Jasna”, kaže se na crnogorskome, standardnome jeziku. Jovani je malo dalje dopušteno da kaže i ovdje. Na televiziji se približava vrijeme crtanoga filma koji se u narednoj rečenici zove crtać. ,,Marija i Luka radosno utrčaše u kuću. U rukama držahu priznanja…”

Djeca u trećem razredu u Crnoj Gori, školske 2011/2012 treba da nauče abecedu od 32, za razliku od azbuke u kojoj je lani bilo 30 slova, da shvate razliku između standardnog i nestandardnog jezika, da uoče kako može biti da su ona tri leptira po livadi i ,,letjela”, a ne samo, kako piše i knjizi, ,,lećela”. Ništa je to, jedan od zadataka im je da napišu priču. Nakon što provjeri je li tekst dobro napisan, đak treba da priču po cjelinama otkuca na računaru. Velikodušno je dopušteno da onaj ko nema računar lijepo napiše tekst. Zaršava se time da učenik na zadnjoj korici napiše nešto o sebi kao piscu. Možda bi mogli da za domaći napišu i taj izborni zakon.

O grdnoj mješavini ijekavice, ekavice, jotovanih i ostalih riječi, već danima se na sve strane piše. ,,Udžbenici su nastali za četiri mjeseca. U tako kratkom roku, nijesu mogli da ne griješe. Ja sam četiri udžbenika pisala četiri godine”, kaže za Monitor profesorica književnosti Božena Jelušić. Po njenom mišljenju, u ovom trenutku jedini izlaz je vratiti se korak unazad i u škole vratiti maternji. ,,Kod ranijih promjena imena jezika nije bilo velikih otpora, zato što se nije diralo lingvističko biće jezika. Sad jezik zovemo kako ko hoće i istovremeno razbijamo njegovo lingvističko biće”.

Kad čovjek malo bolje razmisli – sa ovakvom avlijom, i nijesmo za Evropu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo