Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prokleto dvorište

Objavljeno prije

na

Važne glave – premijer i prvaci tri najveće opozicione partije – sjele su i dogovorile se. Srpski jezik će se vratiti u škole, ljudi iz biračkog spiska će malo lakše dolaziti do crnogorskog državljanstva, dvotrećinska većina za usvajanje izbornog zakona će biti obezbijeđena. Trajalo je jedno popodne. ,,Politički dogovor o pojedinim pitanjima koja se tiču evropskih integracija Crne Gore” postigli su premijer Igor Lukšić, predsjednik SNP-a Srđan Milić, predsjednik NOVE Andrija Mandić i potpredsjednik PZP-a Branko Radulović. Iako je jedan od najvažnijih problema u izbornom zakonodavstvu uređivanje posebnih prava manjina, predstavnike partija manjinskih naroda nijesu zvali. Pogađala se pravoslavna većina.

Složili su se da Vlada inicira izmjene člana 11 Zakona o opštem obrazovanju. ,,Nastava se u ustanovi izvodi na crnogorskom jeziku; Imajući u vidu istu lingvističku osnovu nastava se u ustanovi izvodi i na srpskom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi; Poštujući prava manjinskih naroda nastava u ustanovi izvodi se i na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao jezicima u službenoj upotrebi”.

Precizirano je članom 4: ,,Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete će u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti izvođenje nastave na srpskom

jeziku ijekavskog izgovora kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika pored crnogorskog. Poštujući prava manjinskih naroda Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete

će u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti i izvođenje nastave na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao i nastavu iz njihovih maternjih jezika pored crnogorskog”. Jasno je kao dan da je savršeno nejasno.

Naravno da se raspalo čim su krenula tumačenja. Nova kaže da srpski mora biti ravnopravan, SNP i PZP kažu da je obavezan, DPS ga smatra izbornim. Premijer je objasnio da sva djeca treba da imaju ocjene iz crnogorskog jezika, a da nastava i ocjene iz srpskog i jezicima manjinskih naroda treba da se ,,omoguće”.Pošto vlada, kaže, neće da razdvaja djecu, stvar bi mogla da se izvede samo tako da se, recimo, po četiri dana sedmično, u jedinstvenom procesu, izučavaju svi ti jezici. Za ostale predmete dosta im je i jedan dan.

Nova srpska demokratija podržaće samo onaj sporazum koji garantuje apsolutnu ravnopravnost srpskog jezika sa crnogorskim u nastavno-obrazovnom procesu, kazao je njen lider Andrija Mandić nakon sastanka Glavnog odbora te partije.

Iz Lukšićevog kabineta saopšteno je da se sporazum sa tri partije više ne može korigovati, ali da je premijer raspoložen za nastavak konsultacija, ako opozicione partije smatraju da treba provjeriti da li jednako razumiju dogovor.

SNP je ocijenila da , ukoliko predsjednik Vlade sada drugačije tumači ono što je predložio i napisao, a to je da je predmet srpski jezik i književnost obavezan za sve u Crnoj Gori, onda njegov poziv treba tumačiti kao poziv na promjenu sporazuma.Prema nepotvrđenim informacijama u subotu će zasijedati Glavni odbor SNP-a. ,,Ili će se braniti srpski, ili će se podijeliti partija”, kaže jedan od aktivista te stranke.

Potpredsjednik PZP-a Branko Radulović objasnio je da je dogovor značio da djeca u školama neće imati posebne časove i da će izučavati jezik koji je u osnovi maternji, a u okviru tog jezika, razlike između srpskog i crnogorskog. On je napomenuo da su sporazumom crnogorski jezik priznali i oni politički činioci koji su ranije dovodili u pitanje njegovo postojanje.

Vlada je u međuvremenu vrijedno, na telefonskoj sjednici, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Izmjene su napravljene po uzoru na sporazum i jednako su jasne. Priče iz člana četiri o srpskom jeziku ijekavskog izgovora kao obaveznom, nema. Prepuštena je ministarstvu prosvjete. A Migo je, svi znamo, na odmoru.

Iz Ministarstva prosvjete objavljeno je samo da će donijeti propis koji će obezbijediti da se učenici u vaspitno-obrazovnom procesu ne dijele po nacionalnoj ili drugoj osnovi, te da početak školske godine nije doveden u pitanje. Oni znaju kako.

Zapravo, ako ćemo pošteno, ministar prosvjete Slavoljub – Migo Stijepović dugačak odmor je zaslužio. Pod njegovom palicom, razni za to nadležni savjeti su odobrili planove i programe, u skladu sa njima su urađeni udžbenici crnogorskog jezika. Po novome, kaže se crnogorskoga.

Stručnjaci se uglavnom slažu da su srpski jezik ijekavskog izgovora i crnogorski sa, pravopisom dopuštenim, nejotovanim riječima – ista stvar. Početi od tog, najmanjeg zajedničkog sadržaoca i postepeno uvoditi osobenosti crnogorskog govora, za ovu vlast bio je preozbiljan posao. Predsjednik DPS-a na Kongresu je rekao da se identitet ima ućerivati i ućerivaće se.

,,Ljudi su vema nezadovoljni. Narod je ogorčen.Neki koji su naručili knjige, odustaju od kupovine. Napravili su sprdnju”, kažu u jednoj od knjižara gdje se prodaju udžbenici. Pošto ih u knjižarama još ima, poneko kupuje prošlogodišnje komplete knjiga, rađene na maternjem.

Papir, pa i udžbenički, odavno se zna, svašta trpi. Tamo gdje djecu, u drugom razredu, uče slovima ś i ź, nema primjera koji pokazuje gdje se ź koristi. Međed je, za razliku od kokota, izborio pravo na postojanje, pa se jedna od priča zove Međed i pijetao.

Još ranije, neka od reformatorskih glava ukinula je u Crnoj Gori bukvare i čitanke. Knjiga koja bi, valjda, trebala biti čitanka sad se zove Čigra slova i glasova.

Čigra slova i glasova za treći razred već na prvim stranicama objašnjava razlike između standardnog i nestandardnog jezika. Među prvim lekcijama djeca od sedam – osam godina naučiće šta su tuđe riječi ili tuđice, a šta naše riječi. Tuđica je kužina, a naša riječ je kuhinja. Tuđica je ćasa, a naša riječ zdjela. Tuđica je avlija, naša riječ je dvorište. ,,Halo, dobar dan, ovđe Jasna”, kaže se na crnogorskome, standardnome jeziku. Jovani je malo dalje dopušteno da kaže i ovdje. Na televiziji se približava vrijeme crtanoga filma koji se u narednoj rečenici zove crtać. ,,Marija i Luka radosno utrčaše u kuću. U rukama držahu priznanja…”

Djeca u trećem razredu u Crnoj Gori, školske 2011/2012 treba da nauče abecedu od 32, za razliku od azbuke u kojoj je lani bilo 30 slova, da shvate razliku između standardnog i nestandardnog jezika, da uoče kako može biti da su ona tri leptira po livadi i ,,letjela”, a ne samo, kako piše i knjizi, ,,lećela”. Ništa je to, jedan od zadataka im je da napišu priču. Nakon što provjeri je li tekst dobro napisan, đak treba da priču po cjelinama otkuca na računaru. Velikodušno je dopušteno da onaj ko nema računar lijepo napiše tekst. Zaršava se time da učenik na zadnjoj korici napiše nešto o sebi kao piscu. Možda bi mogli da za domaći napišu i taj izborni zakon.

O grdnoj mješavini ijekavice, ekavice, jotovanih i ostalih riječi, već danima se na sve strane piše. ,,Udžbenici su nastali za četiri mjeseca. U tako kratkom roku, nijesu mogli da ne griješe. Ja sam četiri udžbenika pisala četiri godine”, kaže za Monitor profesorica književnosti Božena Jelušić. Po njenom mišljenju, u ovom trenutku jedini izlaz je vratiti se korak unazad i u škole vratiti maternji. ,,Kod ranijih promjena imena jezika nije bilo velikih otpora, zato što se nije diralo lingvističko biće jezika. Sad jezik zovemo kako ko hoće i istovremeno razbijamo njegovo lingvističko biće”.

Kad čovjek malo bolje razmisli – sa ovakvom avlijom, i nijesmo za Evropu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo