Povežite se sa nama

INTERVJU

EDIN FORTO, MINISTAR KOMUNIKACIJA I PROMETA U VIJEĆU MINISTARA BiH: Otvaranje pregovora sa EU jedna od najpozitivnijih stvari za BiH od sticanja nezavisnosti

Objavljeno prije

na

Otvaranjem pregovora  otvoriće se brojni fondovi, što će uticati i na poboljšanje standarda građana, imaćemo bolju saradnju s Briselom, dobijaćemo  tehničku, političku i materijalnu podršku prilikom ispunjavanja uslova za priključenje, ali ključna je integrisana državna politika

 

 

 MONITOR: Dok ovaj broj Monitora ide u štampu,  Evropsko vijeće odlučuje   o otvaranju pristupnih pregovora BiH za članstvo u  EU. Jeste li optimista i šta otvaranje znači za BiH?

FORTO: Kad vaši čitaoci budu čitali ovaj intervju, odluka o otvaranju pristupnih pregovora bi trebala biti donesena. Uvjeren sam da će biti pozitivna. Bit će to najveći iskorak BiH ka EU, ali i generalno jedna od najpozitivnijih stvari koja nam se dogodila od sticanja nezavisnosti. Otvoriće  se brojni fondovi, što će uticati i na poboljšanje standarda građana, imaćemo  bolju saradnju s Briselom, dobijaćemo tehničku, političku i materijalnu podršku prilikom ispunjavanja uslova za priključenje, ali ključna je integrisana državna politika. Vjerujem da će postojati, jer u BiH postoji konsenzus po pitanju zajedničke budućnosti svih naših građana u EU. Ne vidim niti jedan razlog da političari ne udovolje tom zahtjevu naših ljudi da kod kuće žive kao u Evropi, da ne moraju odlaziti. Odnosno, građani će, vjerujem, neminovno birati političare koji će BiH brzim koracima voditi u EU. To će se desiti pogotovo nakon otvaranja pregovora, jer je eurointegracijskim politikama dat vjetar u leđa. Imali smo dugačak zastoj na EU putu i pomalo je u očima građana priča o integracijama bila spala s vrha političkih prioriteta, ali sada se opet vraća u sami vrh njihovih očekivanja.

MONITOR: Još se ne zna šta će biti sa sa zahtjevom visokog predstavnika Kristijana Šmita da se izglasaju  promjene  Izbornog zakona BiH koje bi doprinijele integritetu izbornog procesa.  Za dublje promjene Izbornog zakona potrebne su promjene ustava. Može li se tu naći rješenje, jer Šmit nema ovlašćenje da mijenja ustav?

FORTO: Za integritet izbornog procesa nisu nužne nikakve promjene Ustava. Vjerujem da će u vezi s tim doći do dogovora između stranaka koje su vlast na državnom nivou. Ako ne dođe, nema sumnje da će neophodne izmjene biti nametnute.

S druge strane, kad se govori o obuhvatnijim rješenjima koja bi zadirala u Ustav, ključno je to koliko je ko spreman na kompromis. Naša stranka ima prijedlog da imamo jednog predsjednika, umjesto tročlanog Predsjedništva, čije bi ovlasti bile ceremonijalne. Birala bi ga Parlamentarna skupština BiH, bio bi ograničen na jedan mandat i imao bi potpredsjednika koji ne bi mogao biti iz istog naroda. Skupa s predsjedavajućim i zamjenikom Parlamentarne skupštine BiH, te četiri osobe bi bile iz reda tri konstitutivna naroda i Ostalih. Vanjska politika, odbrana i imenovanja ambasadora, čime se sad bavi tročlano Predsjedništvo, bili bi prebačeni na Vijeće ministara.

MONITOR: Na pomolu je još jedan prijedlog rezolucije koja se odnosi na genocid u Srebrenici a koju priprema ambasador u UN, Zlatko Lagumdžija. Članica Predsjedništva BiH,  Željka Cvijanović, je već negativno reagovala na tu ideju. Ima li nade za  dogovor oko pristupa ovoj važnoj temi na nivou Vlade BiH, ako već ne u Predsjedništvu?

FORTO: Lako bi se dogovorio pristup toj temi, kad bi se uvažavale činjenice. Mi imamo problem s tim da jedna strana negira sudski dokazanu činjenicu, a to je da je genocid počinjen i da su počinioci jasno označeni. U vezi s činjenicama ne može biti kompromisa, na njih se pristaje, pogotovo kad je riječ o sudskim presudama. Naravno da podržavam svaki vid širenja istine o genocidu u Srebrenici, tim više što se radi o svjetski relevantnoj političkoj platformi kakva je Generalna skupština UN-a.

MONITOR: Nedavno je Skupština Crne Gore usvojila sporazum za izgradnju mosta preko rijeke Tare, koji je veoma važan za poboljšavanje saobraćajnih veza između BiH i Crne Gore. Da li se sa otpočinjenjem radova kasnilo u očekivanju potvrde crnogorskog parlamenta – s obzirom da je dogovor o unapređenju inače veoma loših saobraćajnih veza, napravljen još 2021.?

FORTO: Ova tema je prioritet u radu Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Jedna velika mrlja iz prošlosti kad je u pitanju saradnja dvije države, te jedna velika prilika u sadašnjosti da se unaprijedi kvalitet života ovog kraja. Dugo vremena je ova tema na dnevnom redu sa puno, rekao bih i previše, propuštenih prilika. Ne bih se vraćao u prošlost i bavio propuštenim prilikama. Danas imamo jasnu viziju – moderna saobraćajnica Brod na Drini – Šćepan Polje, koja povezuje glavne gradove dvije države Sarajevo i Podgoricu, sa novim međudržavnim mostom na rijeci Tari, te savremenim integrisanim graničnim prelazom na teritoriji Crne Gore.

MONITOR: U Sarajevu ste nedavno dogovorili „ prvi postdejtonski zajednički projekat sa Srbijom“, o modernizaciji pruge koja ide od Doboja do Rume. Tom prilikom ste u prisustvu ministra u Vladi Srbije Gorana Vesića, govorili o značaju povezivanja u regionu koje će, kako ste rekli, za Vas biti prioritet. Koliki je značaj ovog povezivanja?

FORTO: Željeznice su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti, te osnova razvoja saobraćajnog sistema.

Sve one probleme koje imamo u cestovnom saobraćaju a tiču se zagađenja vazduha i sigurnosti prometa, možemo riješiti aktivnim razvojem željezničke infrastrukture.

Potrebno je uložiti ogromne napore i sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture, posebno sa aspekta dva željeznička pravca, Koridora Vc koji od juga na sjever Luku Ploče preko Šamca povezuje sa Budimpeštom, te pravca koji preko Novog Grada, Banjaluke, Doboja, Tuzle i Zvornika predstavlja glavnu vezu na osi istok – zapad.

Jedan od prioriteta je uspostavljanje putničkih linija koje bi Mostar, Sarajevo i Banjaluku željeznički uvezali za Zagrebom i Beogradom i dalje sa ostatkom Evrope. Sporazum o željezničkim graničnim procedurama na koridoru Vc pregovaramo sa Vladom Republike Hrvatske.

Također, rekonstrukcija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Šabac – Ruma je zajednički projekat na kome radimo sa Vladom Republike Srbije. Uspjeli smo da skrenemo pažnju sa cestovnog povezivanja na željezničko povezivanje, i to je već veliki korak. Potreban nam je jak unutrašnji dijalog u Bosni i Hercegovini, na čemu trenutno radimo. Na kraju, potreban nam je zajednički nastup prema finansijskim institucijama sa pripremljenim projektima.

Željeznički saobraćaj ima ogroman potencijal za dalji privredni razvoj Bosne i Hercegovine u okviru regiona, te u okviru Evropske unije, što, prije svega, zavisi od našeg dogovora i aktivne realizacije postavljenih prioriteta.

 

Odlična saradnja sa crnogorskom vladom oko izgradnje  puteva

 

MONITOR: Sarajevo i Podgorica  su dva najlošije povezana glavna grada u državama bivše Jugoslavije.  Da li je  problem novac,  unutrašnji odnosi u BiH ili je potrebno uspostavljanje bolje komunikacije izvršnih vlasti u BiH i Crnoj Gori?

FORTO: Saradnja sa crnogorskom stranom je u ovom trenutku odlična, u toku je projektovanje crnogorskog dijela pristupnog puta do novog mosta. Glavni projekat za pristupni put i novi most imamo urađen, provodimo određena ažuriranja dokumentacije.

Poslije svih ovih godina, moja očekivanja su da u ljetnom periodu raspišemo tender za gradnju mosta i priključnih dionica u skladu sa međudržavnim sporazumom koji je sad u punoj primjeni.

Također, imamo i više puta ponovljenu spremnost Evropske unije da sufinansira gradnju ovog puta kroz Plan rasta i Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

Čini mi se da smo danas, prvi put, svi na istom zadatku i svi sa istim ciljem. Svjetska banka i EBRD sarađuju na projektu, tako da očekujem da istovremeno krene gradnja dionice od Broda na Drini do Šćepan Polja. U narednih par godina, nakon izgradnje, put od Podgorice do Sarajeva bi trajao znatno kraće, što bi otvorilo dodatni ekonomski potencijal saradnje dvije zemlje. Moramo sve resurse staviti na raspolaganje da se ovo pitanje završi u korist svih naših građana sa obje strane granice.

MONITOR:  Crnogorska vlada, u srednjeročnim planovima, najavljuje i uspostavljanje brze ceste Sarajevo-Pljevlja-Bijelo Polje, pa preko Kosova-do Turske. Da li ste u toku sa ovim najavama i šta mislite o ovom projektu?

FORTO: U Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine pozdravljamo svaku inicijativu čija bi realizacija doprinijela boljem regionalnom povezivanju. Zapravo, ovdje razgovaramo o izgradnji putnog pravca koje Sarajevo, preko Višegrada, uvezuje sa mrežom autoputeva u Republici Srbiji, te putu koji sa ove konekcije preko Goražda i Čajniča ide ka Pljevljima u Crnoj Gori.

U BiH trenutno ispitujemo šta je do sada rađeno od dokumentacije kad je u pitanju unapređenje postojeće saobraćajnice Goražde – Pljevlja, te smo, u razgovorima sa crnogorskom stranom, dogovorili da uradimo idejno rješenje kako bismo i tehnički utvrdili opravdanost ulaganja na ovom putnom pravcu.

Svakako, ideja koju trebamo iskoristiti i izvući maksimum, prije svega za stanovništvo na tom području u Bosni i Hercegovini, koje danas, realno govoreći, nema odgovarajuće uslove za održiv život. O ovoj temi nas očekuju ozbiljniji pregovori uskoro.

 

Grđansko ne podrazumijeva negiranje etničkog

 

MONITOR: Predsjednik ste Naše stranke, građanske partije.  Školovali ste se  i dugo živjeli u SAD. Ministar ste u Vladi zemlje koja je Dejtonskim sporazumom u velikoj mjeri politički-institucionalno usporena  etno-nacionalnim principom organizovanja vlasti. Može li se BiH učiniti funkcionalnijom  i građanskom državom?

FORTO: Može, naravno. Pritom treba znati da se pod građanskim ne podrazumijeva negiranje etničkog. Potrebno je napraviti balans između građanskog i etničkog principa. Bezuslovno implementirati sve presude koje će omogućiti svakom građaninu BiH da se kandidira na sve političke pozicije, a pitanja vitalnog nacionalnog interesa svesti na ono na šta se zaista mogu odnositi. Danas u BiH sve može biti dovedeno u pitanje pod krinkom vitalnog nacionalnog interesa koji bi se inače trebao odnositi na zaštitu kulturnog i vjerskog identiteta.

Ako ćemo građansku državu gledati tako, kao balans etničkog i građanskog principa u izgradnji društva, onda ju je moguće izgraditi.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo