Povežite se sa nama

MONITORING

Čega se plaši čuvar gazdinog blaga

Objavljeno prije

na

zoran-becirovic-oleg-deripa

Okolnosti su natjerale Zorana Ćoća Bećirovića da izađe iz medijske samoizolacije – 15 mjeseci nakon što je u Budvi ubijen njegov brat Dragan. Dok policija traga za počiniocima tog zločina, bez valjanih rezultata, Bećirović je odlučio da uz pomoć režimske Pobjede pokuša zaštititi poljuljani biznis i pomogne političke interese svojih prijatelja i(li) poslovnih zaštitnika. Izbori će, pa valja spašavati što se spasiti može. Iskušenje teško da može biti veće. Prijatelji iz Prve banke proljetos su, zbog nevraćenog duga od četiri miliona, prisvojili kolašinski hotel Lipka. To nije sve. Novine su nedjeljama pune priče o poslu u kome je opština Budva kiparskoj firmi Danebrook limited za 4,5 miliona prodala tuđe zemljište. Mediji i advokati oštećenih Budvana vjeruju da iza kiparske firme stoji Bećirović. On tvrdi da je to što Danebrook, odnosno njenu ekspozituru u Crnoj Gori, zastupa ,,njegov” advokat, što joj je direktor ,,njegov” saradnik iz Kolašina, a adresa joj je u ,,njegovom” hotelu – samo slučajnost. On sa tim poslom, kaže, nema nikakve veze. Jednako, tvrdi, nema veze ni sa Rusima koji ga optužuju za prevaru, pošto im je, navodno, preko firme Operantio Trading Montenegro, za milionske iznose prodavao nepostojeće apartmane iznad Jaza u Budvi.

Dosta je toga što Bećirović i ne komentariše.

Uspješni biznismen iz Moskve, prijatelj važnih prijatelja koji je profesionalnu karijeru započeo kao vozač kombija u budvanskom Montenegroekspresu, ne odgovara na optužbe da je budvanski hotel Avala kupio zahvaljujući presudi Ane Kolarević, svoje buduće advokatice, a imovinu Ski Centra Bjelasica uz pomoć prijatelja, Aninog brata Mila Đukanovića. Zoran Bećirović, takođe, nikada nije komentarisao navode da je, kao suvlasnik firme Millennium, ostao dužan oko 800 hiljada eura novinarima i urednicima nekadašnjeg dnevnog lista Republika. Šuti Bećirović i kada se pomene Aquapark DOO, firme čije je milionske kredite, umjesto stvarnih vlasnika – Miloša Marovića, Dragoljuba Dvojakovića i sada pokojnog Dragana Bećirovića – otplaćivala budvanska Opština.

Nekome može zvučati neobično, ali Zoran Ćoćo Bećirović ne voli da se priča ni o njegovom druženju sa baznismenima Olegom Deripaskom i Stankom Canetom Subotićem. Zato se i o tome u javnosti govori uglavnom u vidu anegdota. Baš rijetko, to potvrde poneka fotografija ili priča iz ,,prve ruke”. Kao ono kad se Subotić požalio na srpske vlasti (reketiraju ga) a pohvalio Bećirovića „poslovnog čovjeka iz Moskve” i svog prijatelja. ,,Vraćam se u Švajcarsku, obaveštavam advokate i odlučujem da sa Mihajlovićem (Dušan, bivši ministar policije Srbije) prekinem kontakt. Povlačim i Zorana Bećirovića iz projekta C-market”, piše Subotić. Povlači Zorana… Zapravo, i ne čudi što Bećirović ne voli da priča o tome.

Nažalost, kao što radi mnogo toga što drugi ne bi (šamara radnike i radnice na primjer) Bećirović i govori – svašta. I kao što u poslu ima pomoć države, tako mu se i za priču nađe ovaj naš, paramedij. I neki inicijali S.K.

I tako se Zoran B. požalio S. K. da mu jedan medij koji piše o njegovim poslovnim ,,podvizima” i njegov direktor ,,pripremaju ubistvo”. Onda inicijali objašnjavaju da se to dešava ,,na sličan način na koji je taj medij, navodi Bećirović, pripremio ubistvo njegovog brata Dragana”.

Svašta su Crnogorci mogli pročitati ovih 20 – 25 godina. Mnogo toga baš zahvaljujući mediju kojim vladaju Ćoćovi. Ono što je objavljeno prošle nedjelje previše je čak i za to društvo. Treba upamtiti. Jedan je čovjek, čest gost crne hronike, jednu nezavisnu novinu optužio da su pripremili a potom i zataškali ubistvo njegovog brata. Sve je to – na naslovnoj strani – objavio medij finansiran novcem poreskih obveznika Crne Gore. Pređena je još jedna granica.

Tamo je pisalo i sljedeće: ,,Prvo ste mjesecima” – to se Bećirović obraća Vijestima koje se bave njegovim poslovnim nestašlucima – ,,taj zločin medijski pripremali, tako što ste mu danima crtali metu na čelu, pripremajući javnost Crne Gore da je pitanje dana kada će takva osoba završiti na asfaltu. Isti dan kada je Dragan ubijen, krenuli ste da opstruišete istragu a sve u pokušaju da se ubistvo ne riješi. Otkrivanjem važnih detalja iz istrage, uz pomoć i podršku pojedinaca ili frakcija iz policije, službi bezbjednosti, pravosuđa ili državne administracije, od kojih su neki i na visokim položajima, sve vrijeme ste istragu skretali u pogrešnom pravcu, a time direktno pomagali neposrednim izvršiocima i njihovim nalagodavcima…”.

Još nije stigao glas da je državna tužiteljica Ranka Čarapić uradila ama bilo šta povodom ovog teksta. Ona, primjer profesionalca, ne bi propustila priliku da ispita istinitost navoda iza kojih stoje jedan važan biznismen i jedni odani inicijali. Baš kao što je hitro reagovala kada je profesor Milan Popović na stranicama Foruma objavio kolumnu u kojoj je pisalo kako su glavni problemi Crne Gore korupcija, konflikt interesa i organizovani kriminal i ukazao na ,,indicije” o povezanosti premijera Mila Đukanovića sa tim ,,(ne)djelima”. Sjećate li se – tada je kurir DHL-a, noseći Rankin poziv za saslušanje, prekinuo predavanje profesora Popovića. A sad – ništa. Možda se Milo odmara u Avali pa Ranka ne bi da mu kuriri smetaju.

I inače izgleda da je Bećirović svoj slobodni sastav pisao pod utiskom Đukanovićevih opservacija o vlastitom liku i djelu, te svojoj ulozi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Zapadnog Balkana. Uostalom, zvaničnici SNP i PZP su ne jednom ponovili tvrdnju da je Bećirović samo ,,fasada” odnosno ,,upravnik dijela imanja” koje stvarno pripada porodici Đukanović.

,,Ono što je o meni u svojim čuvenim kolumnama devedesetih pisala gospođa Mirjana Marković, to danas pišu beogradski i podgorički velikani istraživačkog strvinarstva”, ćosa Milo Đukanović.

Zamalo pa duhovito. Fali samo sitnica pa da se čovjek grohotom nasmije. Ovo je ta sitnica: O Đukanoviću i njegovim poslovima pisali su Ivo Pukanić i Duško Jovanović. O njima su, na temu ,,duvanskih tranzita”, govorili Blagota Sekulić i Ratko Đokić. Istraživali si ih, nadgledali, kontrolisali ili pokušavali da ih zaustave policijski zvaničnici Goran Žugić, Darko Raspopović i Slavoljub Šćekić. Jedno je zajedničko ovim ljudima: ubijeni su.

Zahvaljujući vlasti kojom Đukanović komanduje, a koja Bećiroviću služi – ne zna se ko je na ovim ljudima nacrtao mete a ko povukao obarač. I još je mnogo toga što još ne znamo. Ili, ne možemo da dokažemo.

Nakon prošlogodišnjeg ubistva Dragana Bećirovića na nekim su se portalima pojavile tvrdnje kako je to ubistvo motivisano skrivanjem tragova o nelegalnim poslovima u koje je, navodno, upleten i dio crnogorske poslovne elite. Ne zna se ko je u Podgorici ubio Srđana Miranovića, bliskog prijatelja Joce Amsterdama. Ne zna se ko je snajperskom puškom, u mjestu Bigovo, usmrtio Novicu Šarića, bliskog rođaka braće Darka i Duška Šarića, dok je prisustvovao ilegalnim borbama pasa… Nepoznat je i ubica Dejana Đukovića, vlasnika kotorskog Red taksija čije je ubistvo, prema tvrdnjama policije, dalo motiv njegovom prijatelju Ivanu Vračaru da ubije Dragana Dudića Frica, kontroverznog biznismena koga je više policija iz regiona dovodilo u vezu sa klanom Šarić…

Ako misli da su za sve ovo krivi mediji, Zoran Bećirović je mnogo naivan. Ili se samo pravi, dokazujući pravovjernost.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo