Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPA SAD: Ljudi, je li to moguće

Objavljeno prije

na

Sa raznih adresa stiže načelna podrška ideji o povećanju zarada, ali stručnjaci  nijesu ubijeđeni da je to u ovom trenutku izvodljivo i održivo po cjelokupan sistem – od poslodavaca, preko opština do državnog budžeta i njegovih korisnika. A nedoumice se množe

 

Želite li veću platu za vas i sve građane Crne Gore? Ukoliko je odgovor potvrdan, onda ste nekom tautologijom vlasti svrstani među one koji bespogovorno podržavaju projekat Evropa sad, ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Imate li bilo kakvu rezervu prema mogućnosti realizacije njihove ideje, u opasnosti ste da vam prišiju etiketu osobe koja ne želi dobro sebi, svojoj djeci i sugrađanima.

U takvoj atmosferi referendumskog izjašnjavanja za i protiv, većina se odlučila za ćutanje. Otud medijski fenomen da predstavljanje najznačajnijeg ekonomskog projekta nakon obnove crnogorske nezavisnosti (po kratkoročnim i dugoročnim posljedicama u rangu odluke o početku izgradnje auto-puta) nije zaslužilo glavni naslov ni na jednoj od naslovnica tri ovdašnja dnevna lista (Vijesti, Dan, Pobjeda). I da o tom projektu, osim dvojice pomenutih ministara, opširnije ne govore ni članovi Vlade, predstavnici vlasti i opozicije u parlamentu, ali ni većina ekonomskih i finansijskih analitičara. Rizik je preveliki a činjenica nedovoljno za utemeljenu analizu i ocjenu  održivosti.

Čak se i na zajedničkoj sjednici Savjeta i Savjetodavnog odbora Centralne banke govorilo o ,,potencijalnim nejasnoćama” koje nose najavljene fiskalne reforme iz programa Evropa sad. Učesnici sjednice su, prema zvaničnom saopštenju, našli za potrebno da prvo pozdrave ,,najavljeno poboljšanje ekonomskog položaja građana i smanjenje opterećenja zarada”, pa tek onda ukažu na to da ,,implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analizu, koja bi razmatrala moguće izvore finansiranja i precizno kvantifikovala uticaj predloženih mjera”.

U prevodu – i čelnici CBCG-a pozdravljaju ideju da preko zarada podijelimo više novca ali nijesu sigurni da je to u ovom trenutku izvodljivo  i održivo po cjelokupan sistem – od poslodavaca, preko opština do državnog budžeta i njegovih korisnika (sistem zdravstva, Fond PIO…). Zato pominju ,,precizno kvantifikovanje” predloženih mjera.

Toga, u konkretnom slučaju, nije bilo. Ili o tome nijesu obaviješteni ni članovi Vlade ni stručna i šira javnost.

Na početku prošlonedjeljnog predstavljanja projekta, premijer Zdravko Krivokapić je saopštio kako je Vlada, nešto ranije tog dana, ,,usvojila informaciju o projektu Evropa sad”. Valja obratiti pažnju – ministri nijesu raspravljali o planu, već su usvojili Informaciju o predlogu ekonomskog programa Evropa sad. Pride, ta se Informacija nije našla u dijelu dnevnog reda naslovljenog sa ,,materijali koji su Vladi dostavljeni radi rasprave”, pa čak ni u onom gdje su materijali o kojima se ne raspravlja. Evropa sad našla se pod tačkom 32. dnevnog reda Pitanja i predlozi.

Možda je premijer Krivokapić ministrima rekao isto što i nama: ,,To je jedan projekat koji sve nas vraća u ono što je bila esencijalna obaveza ove Vlade, a to je da dominira socijalna pravda i da kvalitet života građana bude dostojanstven”. Na šta oni nijesu imali ništa protiv. Kraj priče.

Potom su Spajić, Milatović i njihovi najbliži saradnici razradili detalje. Pa smo saznali da će zaposleni, po osnovu uvećanih zarada, samo tokom naredne godine biti na dobitlku za nekih 200 miliona eura. Da će ta preraspodjela postojećeg novca državni budžet, naredne godine, koštati 135 miliona (125,5 miliona na strani prihoda i 12,3 miliona dodatnih rashoda). Ko će namiriti razliku od 65 miliona nijesu rekli.

U Zajednici opština konačno su se dozvali sebi i shvatili da će dobar dio tog tereta pasti na njihova pleća. Smanjenjem poreza i prireza, te uvođenjem neoporezivog dijela plate od 700 eura bruto, opštine će ostati bez nekoliko desetina miliona eura na koje su do sada računale. A taj novac je manjim i siromašnijim opštinama na sjeveru činio i blizu polovine ukupnog godišnjeg budžeta. O alternativnom finansiranju  nema pomena.

,,Na osnovu trenutnih informcija kojima raspolažemo, izražavamo bojazan da će implementacija programa Evropa sad dovesti lokalne samouprave ponovo u problem obezbjeđivanja finansijske održivosti kako je to bilo prije donošenja aktuelnog Zakona o finansiranju lokalne samouprave”, navode iz Zajednice opština,. Zatražiće sastanak sa ministrom finansija kako bi se ,,upoznali sa planiranim mjerama, njihovim efektima na prihode opština i planom kompenzatornih mjera Ministarstva kojim bi se eliminisao negativni uticaj programa na prihode opština”. Ako ne bude kasno za tu priču.

Čini se da bi neki slični zahtjevi mogli stići i od predstavnika poslodavaca. Oni su prije nekih mjesec dana, na sastanku sa Spajićem i Milatovićem, ministrima predočili da većina poslodavaca sa sjevera nema finansijskih mogućnosti za najavljeno podizanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura. I sa tog sastanka otišli vjerujući da će država ponuditi neki model pomoći onima koji, realno, ne mogu da odgovore postavljenom zadatku. I dalje čekaju. U kuloarima se već priča o mogućim modelima prebacivanja troškova na zaposlene, odnosno, razrađuju se novi inventivniji modeli seobe u sivu zonu tržišta rada. Tako je jedna od ideja prevođenje stalno zaposlenih u status radnika sa pola radnog vremena. Pa samim tim i pola plate…

Ni status države kao poslodavca nije najjasniji iz ponuđenih podataka i objašnjenja koja prate projekat Evropa sad.

Prema onome što su predočili ministri Milatović i Spajić, nešto više od 150 hiljada zaposlenih treba da očekuje povišicu zvaničnih neto primanja od 80 (skoro svaki četvri zaposleni sa minimalnom zaradom) do 12 odsto (oni koji primaju neto platu veću od 1.500 eura). Skoro trećina zaposlenih platu prima iz državnog budžeta (ne računajući zaposlene u opštinama i opštinskim preduzećima).

Prema ovogodišnjem budžetu, država iz budžeta isplaćuje zaradu za 45 hiljada zapošljenih (možda je taj broj u međuvremenu porastao) i za to odvaja nešto više od 530 miliona. Oko 2.500 uposlenih u javnoj administraciji i službama prima minimalac pa će njihova neto zarada porasti za 200 eura mjesečno. Samo to će državu koštati 30 miliona koji će izaći iz državne kase, zaposleni će ih odnijeti kući, a neće se kao dosada transferisati sa stavke bruto zarade na stavku transferi za zdravstvenu zaštitu… ili neki drugi oblik potrošnje koji se finansira od poreza i doprinosa zaposlenih. Procjenjuje se da će ukupno povećanje neto zarada finansiranih iz budžeta odnijeti, možda, 80-90 miliona eura. Pa ipak, zvanična računica kaže da će taj dodatni trošak budžetsku potrošnju povećati za samo 12,3 miliona. Ili su neke druge uštede – poput transfera opštinama pripadajućeg dijela poreza na zarade ostale skrivene. Dovoljno su velike da pokriju većinu troška od uvećanja neto zarada.

Slične nedoumice stvara i najava da će Vlada, uvođenjem novih poreza i akciza, nadomjestiti oko 100 miliona. Uzmimo, recimo, očekivanje da će najavljeni zakon o oporezivanju neprijavljenog prihoda državi donijeti, naredne godine, 20 miliona eura. Sve i da taj zakon bude usvojen, treba ga primijeniti. Sumnjiva imovina se, predviđa nacrt, konfiskuje do okončanja građanske parnice u kojoj vlasnik dokazuje da je legalno stekao svoju pokretnu/nepokretnu imovinu. Građanske parnice traju godinama. Možda vlast uspije da ubrza taj postupak ali će trebati vrijeme za obuku i oblikovanje nove sudske prakse. To baca sjenku sumnje na najavu novog, brzog i poprilično izdašnog prihoda… Jednako, povećanje akciza na duvan, gorivo, alkohol i slatkiše može donijeti dodatni novac. A može, kao što se to desilo na početku mandata Duška Markovića, uvećati sivu ekonomiju u smanjiti prihode od legalnog prometa.

Konačno, ni više od mjesec dana od prvog predstavljanja programa Evropa sad Spajić i Milatović ne pominju penzionere, nezaposlene, primaoce socijalnih davanja. Ukolio njihovi prihodi naredne godine ostanu isti, većina će se naći ispod granice siromaštva. Ako je planiran rast penzija i socijalnih davanja kao dio ovog programa, onda se to moralo vidjeti na budžetskim rashodima.

Čekamo predlog budžeta. I eventualnu odluku vldajućih , prije svega DF-a, da ga podrži u parlamentu zaboravljajući na obećanje da to neće uraditi.

U ponedjeljak ističe zakonski rok (15. novembar) u kome je Vlada dužna da Skupštini dostavi Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu. Na budžetu se još radi dok su ministri finansija i ekonomije radnu nedjelju proveli na službenom putu u Brisel.  Vlada će , prema najavama, tek u petak ( 12) biti u prilici da se upozna sa kompletnim nacrtom budžeta i usvoji ga, kako bi on početkom naredne nedjelje stigao u parlament.

Nepoznanica je da li će budžet pratiti i paket od 12 zakona koje treba usvojiti kako bi se stekli formalni uslovi za provođenje projekta Evropa sad, kojim se  obaćevaju povećanje zarada u rasponu od 20 do 80 odsto, uz ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje,  uvođenje novih akciza, povećanje postojećih  i prelazak sa modela oporezivanja dohotka na oporezivanje potrošnje. Što će, iako se o tome ne govori, mnoge cijene pogurati naviše.

Ukoliko Vlada opstane u pripremi najavljenih propisa, a skupštinska većina iste podrži i usvoji, na red dolazi priča o realizaciji planiranog. I o  inflaciji. Ako, se ne desi neko drugo, još veće čudo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo